savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=257&milanovic-hrvatskoj-treba-ozbiljna-preraspodjela=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=257&milanovic-hrvatskoj-treba-ozbiljna-preraspodjela=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=257&milanovic-hrvatskoj-treba-ozbiljna-preraspodjela=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=257&milanovic-hrvatskoj-treba-ozbiljna-preraspodjela=

Zoran  Milanović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3449&zoran-milanovic

Milanović Zoran
Datum:
15.09.2007
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Naši su ljudi navikli da državno zdravstvo bude besplatno i svima dostupno. Poanta je u tome da se sadašnjim novcem za zdravstvo raspolaže puno efikasnije. Zdravstvena reforma koja bi reducirala prava građana ne dolazi u obzir

Zoran Milanović u većini svojih nastupa podsjeća na nogometnog navijača. Lider socijaldemokrata definitivno nije working class hero, nego, po svom govoru, heroj navijačkih skupina i drugih mladih ljudi koji ne podnose jezik formalne politike.

Izravan, gotovo ulični govor i nastup, glavne su Milanovićeve komunikacijske prednosti u odnosu na sve druge hrvatske političare, zahvaljujući kojima predsjednik SDP-a uistinu može privući vrlo mnogo mladih birača, kojima je politička scena do njegove pojave bila posve antipatična. Međutim, takav, izravan, neodmjeren i često brutalan komunikacijski stil u proteklih je nekoliko mjeseci doveo Milanovića u čitav niz ozbiljnih problema.

U intervjuu koji smo vodili u srijedu ujutro, Zoran Milanović bio je pomalo oprezan, iznimno koncentriran, neuobičajeno umjeren i jako odlučan da obrazloži svoja dubinska, ljevičarska (ali nipošto komunistička) politička i vrijednosna uvjerenja.

• Kako glasi glavna parola SDP-a na ovogodišnjim izborima? Iz izvještaja s vaše konvencije prošle subote mogao se steći dojam kao da imate barem nekoliko opcija u konkurenciji za glavni izborni moto.

- Ljudi su snaga. Kada to kažemo, onda mislimo na konkretne ljude u SDP-u.

• Meni se, zapravo, činilo da će glavna poruka biti sintagma iz vašega govora, kada ste rekli da je svaki čovjek jednako važan. Ta sintagma ima iznimno snažan mobilizacijski učinak.

- I ta je poruka značajna. Mi ne želimo društvo u kojem su svi jednaki, nego društvo u kojem je svaki čovjek jednako važan.

• Za koje se temeljne vrijednosti zalaže današnji SDP?

- Naše glavne vrijednosti jesu tradicionalne: pravda, jednakost i sloboda. I solidarnost. Znam da ovo zvuči kao prvomajska parola, ali takvo što ćete čuti na svakoj konvenciji bilo koje zapadnoeuropske socijaldemokratske stranke. Dakle, suvremena socijaldemokracija ne zalaže se za to da svi nosimo ista odijela i da vozimo iste aute, nego za to da svi imamo šansu, da naši potencijali budu što bolje realizirani.

• A koje su temeljne vrijednosti SDP-a kada je riječ, specifično, o hrvatskom društvu?

- Otvorenost i uključenost. Mi želimo otvoreno društvo s puno prostora za dijalog između različitih društvenih skupina. Naše je društvo, nažalost, i dalje relativno sklerotično i zakrčeno. Dijalog je i dalje više iznimka nego pravilo. Ja znam što je ljevica, i ne pada mi na pamet izdati njene ideale. Specifični, unutarnji element hrvatske ljevice, koji nije tipičan za zapadnoeuropske socijaldemokratske stranke, jest autohtoni antifašizam. Taj element vrijedi za sve hrvatske građane. Dakle, želimo otvoreno društvo u kojem će dijalog biti pravilo, a ne iznimka. Relativizacija ne znači negaciju. Želimo da se svatko u Hrvatskoj, neovisno o porijeklu, osjeća dobro i sigurno, i da može ostati to što jest, ali da se istodobno osjeća punopravnim hrvatskim građaninom.

• Koje su vaše glavne vrijednosti kada govorimo o socijalnoj pravdi? Čini se da osjećaj nepravde, frustracije i zakinutosti dominira velikim dijelom hrvatskog stanovništva.

- Osjećaj nepravde postoji i raširen je, i to s razlogom. Koncept privatizacije bio je nepravedan i temeljio se na spletkama i pljački, stoga se i politika doživljava kao spletka i pljačka. Politika je tako bila izgubila i ono malo vjerodostojnosti što ju je možda i imala. Usto vlada i osjećaj nesigurnosti kojeg bi, istine radi, bilo i bez privatizacijske pljačke jer su u posljednjih desetak godina zavladali novi globalni odnosi, na koje mnogi naši građani nisu mogli biti spremni.  Globalizacija jest utrka u kojoj slabi padaju i potpuno gube, ako ne postoje korektivni instrumenti države i društva. Država, po mome shvaćanju, među ostalim postoji i zato da slabijima pomogne i da uspostavi određene kohezivne elemente.

• Na koje državne instrumente mislite?

- Prije svega na obrazovnu i zdravstvenu politiku. Onaj tko nije obrazovan može obavljati samo slabije plaćene poslove. Država mora omogućiti onima koji dolaze iz siromašnijih društvenih slojeva pristup kvalitetnom obrazovanju, dakle višim segmentima tržišta rada.

Isto načelo vrijedi i u zdravstvu. Jako je dobro što mali dio hrvatskih građana sada može plaćati privatno zdravstveno osiguranje, ali visoka razina zdravstvenog osiguranja mora biti dostupna baš svima, i to besplatno za one koji su bolesni.

• Vratimo se masovnom osjećaju socijalne nepravde i frustracije. Dođete li na vlast, što ćete poduzeti da to korigirate?

- Mi smo velika politička stranka. Vjerujemo da možemo pokazati da se političari na izborima ne natječu zato da bi se osobno okoristili, nego uistinu zbog općeg dobra. Osobni primjer je ključna stvar. To je novo lice politike o kojem govorimo.

• Biste li vi, dođete li na vlast, stimulirali ili podržali istragu o kriminalu u pretvorbi?

- Nalaz revizije privatizacije je poznat. Inicijativa SDP-a o ustavnim izmjenama koje bi omogućile da određena kaznena djela iz privatizacije ne uđu u zastaru također je poznata. Ostalo je na pravosudnim tijelima. Mislim da je naš stav jasan. Nikada se nećemo poput premijera Sanadera postavljati kao fiktivni sponzori velikih pravosudnih i policijskih akcija s kojima operativno politika nema i ne smije imati ništa. Poruka koju Sanader na taj način šalje je loša. Pa donekle i pogubna. Ona otprilike glasi: odvjetništvo i policija djeluju kada ja podignem prst. A što je kad prst ostane spušten?

• Kako komentirate oštru kritiku koju je predsjednik Mesić uputio politici zaduživanja, koju SDP kani provoditi?

- Nije točno da SDP kani provoditi politiku zaduživanja. Naprotiv. Mi međutim razumnom držimo politiku preciznog upravljanja proračunskim deficitom, što jest jedna vrsta duga, ali nema veze s novim zaduživanjima o kojima vi govorite. Gledajte, ja razumijem da nekome imponira kada u Economistu ili Financial Timesu pročita kako je idealno da proračun nije ni u kakvom deficitu. Ali to naprosto za Hrvatsku još nije ni realno ni potrebno. Između mađarskog scenarija u kojem je proračunski deficit bio blizu 10 posto društvenog proizvoda i onoga o čemu mi govorimo, ocean je razlika.

• Na koje biste sektore trošili proračunski deficit?

- Na strukturne reforme i regionalnu infrastrukturu, kako je to opisano u našoj gospodarskoj strategiji. Na poljoprivredu u početku, a kasnije i uz potporu Europske Unije. Nadalje, na restrukturiranje brodogradnje, kako bi njezin konačni proizvod imao višu dodanu vrijednost. Zašto iz naših brodogradilišta ne bi izlazili cruiseri vrijedni 450 milijuna dolara? Deficit bi se odnosio i na smanjivanje nejednakosti u regionalnom razvoju. Ova je zemlja premala da bi si dopustila tako goleme regionalne razlike kakve postoje između razvijenog Zagreba i sve zapuštenije Slavonije.

• Mislite li da bi u Hrvatskoj trebalo doći do ozbiljnije preraspodjele društvenog bogatstva?

- Da. Premda neke Međunarodne studije, poput poznatog izvještaja Svjetske banke, zaključuju da u Hrvatskoj ne postoje masovne i drastične socijalne razlike, naš je cilj puno viša razina gospodarske i društvene kohezije. Preraspodjela u ovom slučaju naravno ne znači otimačinu od onih koji imaju.

• SDP i HDZ slažu se oko toga da ne žele provesti zdravstvenu reformu; da, dakle, ne žele golemi trošak državnog proračuna na zdravstvo.

-  Naši su ljudi navikli da državno zdravstvo bude besplatno i svima dostupno. To je dio kulture hrvatskog društva. Poanta je u tome da se sadašnjim novcem za zdravstvo raspolaže puno efikasnije. Zdravstvena reforma koja bi reducirala prava građana ne dolazi u obzir.

• Ali, i Slovenija ima sličnu kulturu zdravstva, pa je svejedno uvela participacije, koje su veće nego u Hrvatskoj.

- Znam. Ali to nije dovoljan argument. Administrativna pristojba koju, naglašavam, plaćaju samo naši bolesni građani, ne pomaže puno proračunu za zdravstvo, a kod dijela građana stvara osjećaj nesigurnosti. Stoga ćemo je početkom mandata ukinuti zato što ona nije pravedna. Ovdje je riječ o solidarnosti zdravih s bolesnima, imućnih s manje imućnima.

• U javnosti dominira dojam kako je Ljubo Jurčić jedan od slabijih elemenata u SDP-ovoj izbornoj kampanji. Do koje je mjere Jurčić postao problem za SDP?

- Ne znam na koju javnost mislite? Jurčić je čovjek kojeg smo odabrali za važnu dužnost premijera. Uvjereni smo da je on prava osoba za taj posao.

Vi stvarno mislite da bi, ako SDP pobijedi na izborima, Jurčić bolje od vas zastupao Hrvatsku u Bruxellesu i Washingtonu?

- Da parafraziram Johnnyja Štulića: Uloge su podijeljene, i svi se krećemo prema zajedničkom cilju…

 SDP-ova vlada prihvaća izazove. Ne radi se o riziku niti hazardu, nego o izazovima kojima smo, uvjeren sam, dorasli. Želimo široku javnu podršku za članstvo u NATO-u koje će trajati dugi niz godina
• Kakav je vaš koalicijski scenarij?

- Usredotočeni smo na izbore. Vjerujemo da ćemo osvojiti najviše zastupničkih mjesta i da ćemo formirati vladu sa strankama koje su nam bliske.

• Biste li pozvali u koaliciju i HSS i HSLS?


- Da, pozvali bismo.

• Imate li scenarij za neriješen rezultat ili za izborni poraz?

- Ne vjerujem u poraz. Vjerujem u pobjedu. Ne vjerujem, nadalje, u neriješeni rezultat ili tijesnu pobjedu. Vjerujem da će SDP osvojiti vidljivu, relativnu većinu zastupničkih mjesta. Dakle, nemamo i nije nam potreban scenarij za poraz.

• Kako biste definirali nacionalnu sigurnost u današnjoj Hrvatskoj?

- Nacionalnu sigurnost bih definirao kao široko rasprostranjenu odsutnost straha. Koautor sam Strategije nacionalne sigurnosti koju je Sabor prihvatio početkom desetljeća. I koja je još uvijek na snazi. To je dinamičan proces, nacionalna je sigurnost iz godine u godinu na višoj razini, ali još uvijek ne na zadovoljavajućoj. Hrvatska je danas relativno sigurna zemlja.

• Možete li pojasniti vaše stavove o referendumu za NATO?

- Jasni su kao sunce. Prvo bih želio reći da se više od deset godina zalažem da Hrvatska uđe u NATO. Smatram da je NATO važan za hrvatsku nacionalnu sigurnost. Međutim, još početkom 2003. godine rekao sam da trebamo provesti referendum oko ulaska u NATO. Rekao sam to, dakle, izvan bilo kakva izbornog konteksta.  Stoga ne držim korektnim da mi se predbacuje da tražim referendum kako bih skupio simpatije onih koji su protiv NATO-a uoči ovogodišnjih izbora.

Mislim da je ulazak u NATO toliko važno pitanje da oko toga mora postojati dogovor između građana i Vlade, osobito kada je javna podrška toliko niska. Sanaderova teza da referendum nije ustavna obveza, što je tek nedavno počeo isticati, a prije toga je gromoglasno šutio, klasična je zamjena teze. Ustav uglavnom ne uvjetuje referendum ni o jednom pitanju. On prepušta politici da odredi koja su to važna, jako važna pitanja, dostojna referenduma. Ako nije NATO, pitam što jest?

• Ali, građani su sada protiv ulaska u NATO, prije svega zbog rata u Iraku. Ako, dakle, pobijedite na izborima i raspišete referendum, kako ćete se osjećati izgubite li na referendumu, čime bi se, zbog rata u Iraku, onemogućio ulazak Hrvatske u NATO?

- Relativna većina građana ne podržava ulazak Hrvatske u NATO zbog konfuzne politike ove vlade oko rata u Iraku. Ja sam uvjeren da bi SDP-ova vlada uspjela mobilizirati građane da glasuju za ulazak u NATO. Ali, slijedimo li vašu logiku, što ako građani odbiju ulazak u Europsku Uniju, što ako im Europska Unija za koju godinu postane manje privlačna? Zadatak politike, a napose državnika je da objasni razloge za ulazak u NATO. Ova vlada tome nije dorasla. Ova vlada podcjenjuje građane ove zemlje.

• Ulazak u EU ipak ima značajniju potporu nego ulazak u NATO. Osim toga, čemu dvostruki rizik, kada referendum za NATO nije obavezan?

- SDP-ova vlada prihvaća izazove. Ne radi se o riziku niti hazardu, nego o izazovima kojima smo, uvjeren sam, dorasli. Želimo široku javnu podršku za članstvo koje će trajati dugi niz godina.

• Možete li objasniti što ste točno mislili kada ste izjavili da imate razumijevanje za sve one koji su odlazili u ustaše?

- Nikada nisam izjavio da imam razumijevanje za sve one koji su odlazili u ustaše, a osobito ne, kako su neki htjeli pervertirati moj intervju, za zločince poput Dide Kvaternika, Maksa Luburića, Ante Pavelića i sličnih. Dajući intervju internet portalu h-alter na 15-ak stranica, upitan, među ostalim, imam li razumijevanja za one koji su otišli u ustaše, doslovno sam odgovorio: “Za ubojice nemam razumijevanje ni u kojem režimu. A za one koji su bili mobilizirani, ucijenjeni, poneseni, ili su vjerovali u nešto što nisu mogli u potpunosti sagledati, imam razumijevanje”. Eto, to sam rekao. Dakle, ni o kakvim simpatijama za ustaški pokret nisam govorio niti mi je to bilo u primisli. Ali namjerno ili ne, iz konteksta je izvučen samo dio odgovora koji je potom, opet namjerno ili ne, bio ljetna zabava nekoliko komentatora. To nije korektno.

Piše: Davor Butković

Sanitarni kordon između podzemlja i društvenih institucija

• SDP nema specifičnu politiku za borbu protiv organiziranog kriminala?

- Organizirani kriminal je izazov i protiv njega ćemo se boriti. Svim sredstvima. Takozvani ulični kriminal jednako je opasan, jer on utječe na sigurnost, razara zajednicu. Borba protiv svakog kriminala počinje u obitelji, u školi. U jakoj zajednici.

A organizirani kriminal postaje najveća opasnost kada penetrira u političke vrhove. Slično vrijedi i za korupciju. Nedopustiva je na svakoj razini, a najopasnija na visokoj.

Zato je strašno važna vjerodostojnost u politici. Samo se vjerodostojnom i dosljednom vlašću i njezinim ljudima možete suprotstavljati korupciji. Ostalo su predizborne priče.

• Ali, jedan se popularni gradonačelnik redovito druži s jednim od svojedobnih bliskih suradnika Hrvoja Petrača, jedan od najopasnijih zagrebačkih gangstera drži visoki položaj u jednom sportskom savezu; da ne govorimo o bliskosti bivših suradnika predsjednika Republike sa samim Petračem. Kako onda mislite da organizirani kriminal nije penetrirao u političku sferu?

- Nisam rekao da nije penetrirao u političku sferu. Doduše, možda baš ne u primjerima koje navodite. Jasno je da treba stvoriti snažan sanitarni kordon između podzemlja i legalnih društvenih institucija. 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


13.04.1981  Turk Kristina
13.04.1974  Belošević Damir
13.04.1962  Bošnjak Rudolf
13.04.1961  Zlatar Violić Andrea
13.04.1959  Mileta Marin
13.04.1959  Broz Žarko
13.04.1952  Grujić Ivan
13.04.1952  Čačić Ivan
13.04.1950  Plantak Ksenija