savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2585&ovo-su-bili-izbori-u=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2585&ovo-su-bili-izbori-u=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2585&ovo-su-bili-izbori-u=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2585&ovo-su-bili-izbori-u=

Milorad  Pupovac

../intervjui/intervjui.php?osoba=3263&milorad-pupovac

Pupovac Milorad
Datum:
01.06.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Relativno neočekivana pobjeda Tomislava Nikolića u izborima za predsjednika Srbije izazvala je u Hrvatskoj zebnju od pogoršanja međudržavnih i međunacionalnih odnosa. Nikolića je Vojislav Šešelj 1993. proglasio četničkim vojvodom, a devedesetih i dvijetisućitih neprestance je agresivno govorio o Hrvatskoj. Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović prokomentirao je da Nikolićeva bliskost četništvu i podrška agresiji izaziva strah. Nikolić je poznat i po izjavi, nekoliko dana prije ubojstava srbijanskog premijera Zorana Đinđića 2003.: »Recite Đinđiću da je i Tito imao problema s nogom prije nego što je umro«. Osim o situaciji u Srbiji, s dr. Miloradom Pupovcem razgovarali smo i o promjeni na čelu HDZ-a, politici prema Srbima u Hrvatskoj...

• Tomislav Nikolić je postao predsjednik Srbije. Hoće li to poremetiti odnose između Hrvatske i Srbije?
- Sigurno je da Tomislav Nikolić nije Boris Tadić. Ali je sigurno i to da Nikolić nije na početku drugog tisućljeća ono što je bio početkom devedesetih. Niti on niti Srbija nisu više isti, kao niti Hrvatska. Njegov odnos će donijeti određena iskušenja, otvarati određena pitanja, ali je pitanje hoće li donijeti diskontinuitet ili će se stvari nastaviti tamo gdje su stale s Borisom Tadićem kao predsjednikom, s drukčijim imidžom ili pristupom.

• Nije se, barem u Zagrebu, očekivala Nikolićeva pobjeda i zbog anketa koje su najavljivale Tadićevu pobjedu. Na HTV-u se činilo da ste iznenađeni, možda i potreseni tim rezultatom jer se zna da ste u dobrim odnosima s Tadićem?
- Razvili smo blizak odnos i izvrsnu suradnju. I u pogledu međudržavne politike i međunacionalne, a tako i u pogledu unaprjeđenja položaja Srba u Hrvatskoj. Žao mi je što nije dobio priliku za treći mandat, ali su ekonomske okolnosti presudile. Loš život ljudi je donio prevagu jer radna mjesta koja su se otvarala nisu mogla biti, niti približno broju mjesta koji se gubio.

• Još je rano, ali možete li kao predsjednik SNV-a prognozirati kakva će biti suradnja s Nikolićem?
- SNV mu je uputio čestitku i želimo mu uspješan mandat. I da nastavi unaprjeđenje odnosa sa zemljama u regiji, osobito s Hrvatskom. I da nastavi brigu o položaju Srba u Hrvatskoj.

• Mnogi su hrvatski mediji naravno podsjetili na Nikolićeve radikalske i prema Hrvatskoj agresivne izjave. Iako to svakako nije većinsko stajalište, čini mi se da je nekima ovdje drago što je pobijedio Nikolić zato što bi se možda moglo očekivati pogoršanje odnosa i radikalizirati situacija ovdje.
- Moguće da ima ljudi kojima nije odgovarao politički profil koji je predstavljao Tadić i nije se uklapao u stereotipe o Srbima i Srbiji. Pa su htjeli da se taj stereotip ponovno rodi na izborima. Lako je moguće da će Tomislav Nikolić u tome iznenaditi i ići protiv tog stereotipa. No, ovo su bili izbori u Srbiji i tiču se Srbije i ne tiču se Hrvatske, BiH pa čak niti Kosova. Srbija je u jednom svom dijelu htjela promjenu i odlučila je dati povjerenje Nikoliću, s jednostavnijom retorikom od Tadićeve. Nije to izbor protiv Hrvatske.

• Ima Tadiću idejno bliskih ljudi koji mu predbacuju da je težio za svevlašću, općom kontrolom pa i kontrolom nad medijima?
- Tadić će vjerojatno ostati ključna figura srpskog političkog života. I na sebe je preuzeo rizik time da spoji sve izbore u isto vrijeme i to očito da bi izazvao veću promjenu i smanjio rizike po demokraciju u Srbiji. O tome što su neki naši prijatelji liberali govorili - da je Tadić vladao tako da je bolje da dođe Nikolić - mislim da jutro poslije izbora mnogi od njih nisu bili spremni više tako misliti. Bilo je za Tadića bolje da je imao jaču vladu nego što ju je stvarno imao. Tadić je tako personificirao svoje predsjedništvo, vladu i stranku. On je ovako neke stvari spasio, izgubio je treći mandat i mislim da mu ne treba zbog svega toga prigovarati.

• Kako mislite da će završiti sastavljanja vlade u Srbiji? Spominje se i mogućnost da Tadić bude ipak premijer, iako je u nedjelju rekao da ne će?
- Ovlasti predsjednika u Srbiji su čak i nešto manje nego kod nas. Tadić je na neki način koordinirao rad vlade zato što je i predsjednik Demokratske stranke. Nikolić to sigurno neće raditi. A ako dođe do formiranje koalicijske vlade kakva je bila dosad, onda nema nikakve sumnje da će biti kohabitacija. I mislim da bi to za Srbiju bilo dobro. Mislim da bi to bilo dobro jer bi se dobila jaka vlada s predsjednikom koji je u drukčijoj poziciji.

• Je li velika koalicija naprednjaka i demokrata moguća u nekoj skoroj budućnosti?
- Nisam jednom s raznim ljudima prije izbora razgovarao i o toj mogućnosti. Srbija nije daleko od potrebe za velikom koalicijom. Kohabitacija je pola puta od toga. Hoće li doći do toga, to moraju prije svih odlučiti ključni akteri u Srbiji.



Nije realno da se Kosovo prizna



• Svi znamo da je Kosovo vrlo krupan problem na putu Srbije prema EU. Priznanje Kosova nije uvjet za EU, ali jest nešto što bi bilo slično priznanju?
- Ne radi se samo o Kosovu. Nije realno da se Kosovo prizna. Ako ga nije priznalo pet ili šest članica EU, zašto bi morala Srbija koja tek želi ući u EU?

• Ali, pritisci postoje?
- Da, ali, treba li reći Španjolskoj ili Rumunjskoj da iziđe iz EU-a zbog Kosova. Ta vrsta pritiska je nešto što je neprincipijelno i ne odgovara europskoj politici. To ne može biti produktivno niti za EU niti za Srbiju. Treba postići rješenje o statusu sjevera Kosova i statusu enklava. Za to je potrebna suradnja - to mora napraviti i Tadić i Nikolić. I oni za to imaju našu podršku. Ali, Kosovo je jedna tema. Tadić je počeo borbu protiv organiziranog kriminala. Novu vladu čeka borba protiv korupcije. Isto tako ekonomska politika. Srbija ima velike potencijale, ali daleko od iskorištenih. I tu će trebati konsenzus, dakle, o svim ovim politikama.

• U nedjelju je HDZ dobio novog predsjednika. Je li opasno za jednu zemlju da bivši šef i obavještajne i kontraobavještajne službe postane šef jedne tako značajne i jake stranke. Čini mi se da je to jedan presedan. Tu je Putin i ne znam tko još.
- Dobro, obavještajni šef bio je i Klaus Kinkel, predsjednik njemačkih liberala i ministar vanjskih poslova. Nije uobičajeno, ali nije nemoguće. I to će biti otežavajuća okolnost za Karamarka.

• Mislite u očima javnosti?
- Da, javnosti, ali i drugim strankama. Zato jer će se uvijek misliti kako može posegnuti za moćima koje mu možda mogu stajati na raspolaganju na temelju iskustva vođenja obavještajne zajednice i MUP-a. Možda mu je to mogla biti prednost do izbora, ali poslije će biti otežavajuće ako se odluči bilo što od toga koristiti. To je mač s dvije oštrice. Nema sumnje, sam Karamarko je na ovom mjestu novopečen. Politički je posao bitno drukčiji od policijskog.

• Imao je dosta radikalnu retoriku u toku kampanje, najavio je retuđmanizaciju, kroatizaciju HDZ-a i Hrvatske. Svakako, retrogradni trend. Doduše, s tim su išli i skoro svi drugi kandidati.
- Pozivanja na tuđmanizam naprosto nisu realna. Sadašnje okolnosti su za Hrvatsku pod teškim bremenom Tuđmanovog tipa i posljedica vladanja. Ti pozivi kad bi se nastavili, samo bi suzili prostor stvaranja jednog ozbiljnijeg profila novog HDZ-a. Hrvatski građanin ima potrebu bolje živjeti, a ne imati bolju sliku o Tuđmanu.



Draže mi je Žikino kolo



• Pa, onda nema mjesta za Žikino kolo u Hrvatskoj, iako to i nije Žikino kolo, nego neko drugo.
- Svaku malo pojedini predstavnici HDZ-a posežu za elementima antisrpske retorike. Pa onda poistovjećuju lijeve političke ideje i skupove, pa onda i Tita sa Žikinim kolom. Zna i Karamarko da u tome nema nikakvog uporišta jer bi mu se moglo dogoditi da umjesto Žikinog kola svira Ceca. Slušaju je ljudi koji su radikalni nacionalisti pa zato ne trebaju biti kroatizirani. A kad smo već kod kola i Cece, osobno bih dao prednost Žikinom kolu pred Cecom.

• Pet mjeseci je prošlo, vi podržavate vladu u parlamentu. Kako ocjenjujete njen rad i naše perspektive za izlazak iz krize?
- Neke stvari su napravljene. Spriječen je pad kreditnog rejtinga, spriječen rast deficita državnog proračuna, počinje se uvoditi red u naplatu fiskalnih obaveza i traga se za rješenjima koja bi osigurala investicije. To traganje traje malo predugo. I važno je ukloniti disharmoničnost u djelovanju pojedinih ministarstava i članova Vlade, a nju može ukloniti jedino predsjednik Vlade.

• Koju disharmoničnost?
- U kadrovima, u izjavama, političkim projekcijama. Očito se predsjednik vlade odlučio za ministarsku vladu. Ali, ipak nema sumnje da razlike u kapacitetima, u temperamentu, interesima pojedinih ministara i različitim pogledima na stvari - ne mogu biti stvar pojedinih ministara nego predsjednika Vlade. Predsjednik Vlade treba izricati stavove o tome što je ili nije.

• Treba presuđivati?
- Ne samo presuđivati. On je onaj tko ima pravo reći koje su to mjere koje će biti poduzete nakon što se raspravi u kabinetu, a ne u javnosti. To što se ponekad događa da jedan ministar iznosi jedan stav, drugi drugi, nije dobro ni za vladu, ni za premijera ni za ministre. To mora biti razriješeno u radnoj, unutarnjoj diskusiji. Zatim je potrebno pronaći modus političkog vladanja lijeve vlade koja je na djelu provođenja liberalnih politika. Tu je još uvijek velika pukotina. Vlada mora naći načina da premosti tu pukotinu inače će ugroziti ne samo povjerenje nego i mogućnost provođenja tih mjera: Treba pojačati- mjere socijalne osjetljivosti. Da ne bi došlo do toga da su poslodavci bliži ovoj vladi od sindikata, da su bankari bliži od štediše i da ne bi došlo do toga da su vlasnici bliži ovoj vladi nego radnici.

• Mogli bismo reći da je vrijeme takvo da svi režu troškove i da je vrlo teško voditi socijaldemokratsku politiku. Nije lako naći pravu mjeru?
- Da, ali nemamo naznaka politike rasta. Imamo samo restriktivne elemente politike štednje i politike fiskalne konsolidacije. To će se morati nadopuniti ili čak zamijeniti politikom rasta.

• Promatrač ste u Europskome parlamentu. Imate li ambiciju postati punopravni EU-parlamentarac ili eventualno nešto drugo raditi u političkim strukturama u Bruxellesu?
- Nemam ambiciju raditi bilo što drugo osim parlamentarnog i fakultetskog posla, a i to bih htio reducirati u mjeri u kojoj je to moguće. Iskustvo promatrača je bogato jer je parlamentarizam razvijeniji nego naš. Bez obzira na to što nemamo pravo glasa, možemo govoriti. To je rad koji uzima cijeli dan i dobra prilika da se nauči kako funkcionira pravi parlamentarizama ali za nas je značajna škola i priprema za buduće parlamentarce. SDP je prepustio jedno od mjesta SDSS-u, odnosno meni. I članovi smo istog kluba socijalista.

• Izbori su sljedeće godine, najvjerojatnije zajedno s lokalnim izborima?
- Da, izgleda. Tada će se birati parlamentarci, a onda ćemo 2014. ponovno birati za EP, zajedno sa svima ostalima članicama Unije.



Srbe se nastavlja šikanirati



• Bila je nedavno donatorska konferencija u Sarajevu, posvećena izbjeglicama. Nije prikupljeno onoliko novca koji je bio planiran ranije?
- Skupljeno je 60-70 posto, a vjerojatno će se doći do 80-90 posto. Da je bila konferencija ranije, kao što smo htjeli, prije tri godine - bilo bi lakše skupiti novac. I značajno je za proračun država jer će se tako rasteretiti. Skupljeno je oko 300 milijuna eura, Hrvatska će dobiti jedan dio od tog iznosa kao i od iznosa koji će još biti prikupljen. Dali smo vladi četiri-pet mjeseci da stvari koje smo dogovorili, budu i riješene. Tih stvari je dosta a još nismo pronašli modus operandi, kako da ih rješavamo. Niti kad je u pitanju državljanstvo, niti kad je u pitanju nadoknada za oštećene kuće u područjima izvan rata. A niti za one čiji su članovi porodice bili ubijeni, izvan ratnog djelovanja. U terorističkim aktima, kao što je ubijena kćerka obitelji Solar u Sisku. Ili rodbina Šajatović u Novskoj i kao neki drugi slučajevi. Oni čekaju pravičnu naknadu, ali umjesto da su to dobili, dobili su presude u kojima im sud naplaćuje troškove zbog izgubljene parnice. Očekivali smo da se osnuje Fond za povratničke sredine, koji bi bio u funkciji razvoja. Još uvijek to čekamo, kao što je i u otkupu stanova. Ljudi i dalje ne dobivaju priliku da otkupe stanove iako su podnijeli zahtjeve.



HDZ je spoj kapitala i nacionalizma



• Kriza je velika, Grci sadašnji sustav zovu dugokracijom, na djelu je jedan bankarski kolonijalizam. E, sad, hoćemo li umirati na rate ili će se dogoditi jedan preokret u smislu humanizacije rješenje za izlazak iz krize?
- Mi imamo ekonomiju s visokim stupnjem političke i ekonomske ovisnosti o drugim zemljama. Veće ovisnosti nego što smo imali u zajedničkoj državi. Ne možemo se izvlačiti radikalizmom, ali moramo početi tražiti ekonomski profil unutar naše države. Još uvijek nemamo pravu projekciju ekonomskog razvoja. Tek kad to napravimo, doći ćemo do tema financijskog kapitalizma i ove kolonizacije koja se provodi, nerijetko i u okvirima EU. Ali, u našem političkom establišmenu se o tome ne razgovara. Govori se o tome na Subversive festivalu koji se organizira posljednjih godina u Zagrebu. Takvih rasprava ima i u malim medijima, ali u mainstream medijima i grupacijama tih rasprava nema. Zato što su se i mediji centrirali, malo slijeva, malo s desna. A centar zapravo nije političko mjesto kako je davno jednom ustvrdio ekonomski analitičar Vladimir Goati. Nama nedostaje ne samo tržište rada, nego i ozbiljnije tržište političkih ideja. Naše političke ideje su samo na pitanju podrške generalu Gotovini i na pitanju rezanja javne potrošnje. Ali, kad socijaldemokrati kažu da oni nisu lijeva vlada nego vlada centra i da nisu vlada radno ovisnog stanovništva, onda je to svakako nešto što treba mijenjati. Nema sumnje da izbori u Grčkoj i Francuskoj pokazuju da su stranke centra došle u krizu. Načete krizom financijskog kapitalizma, građani više ne žele taj model. Takav model u kojem su male razlike između političkih oponenata neće više opstajati. Morat će se povećati. Ako lijeva scena ne ponudi odgovor, opet će je progutati spoj kapitala i nacionalizma. To su samo naznake i situacije u Srbiji i kod nas, kad je u pitanju HDZ. Taj je spoj nacionalizma i kapitala vrlo rijetko bio emancipatorski. Lijeve opcije ne smiju još jednom kiksati na historijskoj pozornici.

Zdenko Duka, Novi list

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan