Iako je na čelu Primorsko-goranske županije sam – nakon odlaska Zlatka Komadine i Nade Turine-Đurić – i pritom je stalno u petoj brzini jer kontrolira sve resore i sve projekte u PGŽ-u vrlo pažljivo, obnašatelj dužnosti župana dr. Vidoje Vujić nerado daje intervjue. Ipak, pitali smo ga koji su najvažniji novi projekti na kojima radi, kakav je njegov odnos s bivšim čelnicima Županije, te kakve su mu političke ambicije nakon toliko godina u vrhu županijskog SDP-a.

Možete li pobrojati na kojim se najvažnijim projektima u PGŽ-u sad radi?

– Strateškim smjernicama rada Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2009. – 2013. godine Regionalni turističko-sportski centar Platak potvrđen je kao projekt od posebnog značaja s planom razvoja u nekoliko faza. Cilj nam je izgraditi centar planinskog turizma sa sadržajima koji će omogućiti cjelogodišnje korištenje, promovirati projekt pred domaćim i inozemnim investitorima, i privući potencijalne ulagače i, naravno, kandidirati projekt prema EU fondovima za što je potreban cijeli niz dokumenata i akata.
U ožujku prošle godine usvojen je Urbanistički plan uređenja (UPU) 11 Sportski centar Platak R62, s detaljnijom razradom koncepcije uređenja cjelokupnog područja ŽTSC Platak. Dobivene su lokacijske dozvole za rekonstrukciju parkirališta i dijela prometnice uz parkiralište te rekonstrukciju I. faze doma »Platak«. Uz to, izrađen je idejni projekt za lokacijsku dozvolu skijališta Radeševo koji uključuje staze, žičare, akumulaciju i sustava za zasnježenje. Izrađen je glavni projekt parkirališta, odnosno višenamjenske površine za parkiranje i sport, i predan zahtjev za ishođenje potvrde glavnog projekta. Pripremljen je idejni projekt crpne stanice i dobavnog cjevovoda za sustav za zasnježenje, provedena je legalizacija postojeće županijske ceste Ž5030 te izrađene Predinvesticijska studija ŽSRC Platak i Usporedna analiza mogućih rješenja vodoopskrbe. Ono što nas očekuje jest rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kako bi se stekli uvjeti za građenje, izrada glavnih projekta i ishodovanje akata za građenje. To je područje od važnosti za Županiju, sastavni je dio Razvojne strategije PGŽ 2011.-2013. i nalazi se u Županijskoj bazi projekata. Njegova je realizacija planirana Prostornim planom uređenja Općine Čavle, a razmatra se kao cjelina s Motodromom, Aerodromom Grobnik, Streljanom Kovačevo i budućim golfom na prostoru Dubine.

E-županija

Koje ste potpuno nove projekte pokrenuli?
– Niz je projekata koji su primjer uspješnoga korištenja znanja i novih tehnologija. Od E-županije čiji je opći cilj projekta modernizacija javne uprave i povezivanje sa znanstvenom i gospodarskom zajednicom putem širokopojasnih optičkih mreža. Kroz razvoj mrežne telekomunikacijske infrastrukture i mrežnih usluga za potrebe korisnika na području Primorsko-goranske županije; inventarizaciju distributivno-kanalizacijske infrastrukture (DTK), analizu korisničkih potreba za daljnji razvoj DTK te projektiranje i postavljanje optičke mreže, cilj je povezivanje lokacija od interesa za Županiju i ostalih partnera (u prvom redu CARNet). To je bio i povod potpisivanju Sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom – CARNet u rujnu 2011. godine. Projekt »Alterenergy« prvi je strateški projekt odobren od strane Zajedničkog odbora za praćenje programa IPA jadranske prekogranične suradnje čiji ukupni proračun iznosi 12.499.600,00 eura od čega je za aktivnosti Primorsko-goranske županije osigurano 350.700,00 eura. Od navedenog iznosa 85 posto ili 298.085,00 eura predstavlja darovnica Europske komisije, a 15 posto – 52.605,00 eura su vlastita sredstva Županije. Cilj projekta je razvoj održivog jadranskog prostora utemeljenog na održivim energetskim kriterijima i većoj upotrebi obnovljivih izvora energije, uz poticanje javnih i privatnih ulaganja u obnovljive izvore energije, kao i pronalaženje eksperimentalnih modela energetski održivih regionalnih/lokalnih zajednica.

Porin je dobio i novu upravu.

Važno je podsjetiti i na projekte koje provodimo i sufinanciramo putem naše Regionalne razvojne egencije Porin u okviru programa IPA prekogranične suradnje Slovenija-Hrvatska. SLOHRA GLOBALNET projekt je usmjeren na promicanje globalne konkurentnosti poduzetnika početnika s ciljem kreiranja i implementacije zajedničkog prekograničnog sustava upravljanja i dijeljenja resursa poduzetnika početnika u nepovoljnijem položaju sa svrhom povećanja njihove globalne konkurentnosti na slovensko-hrvatskom i drugim EU tržištima. Ukupni proračun RRA Porin d.o.o. iznosi 85.206,44 eura od čega Primorsko-goranska županija vlastitim sredstvima sufinancira 15 posto, odnosno, 12.780,97 eura. STOP CO2 je model smanjenja zagađenja zraka uvođenjem ekološke i energetski učinkovite LED javne rasvjete. Cilj projekta je kreirati sustav za energetski učinkovito i ekološko gospodarenje javnom rasvjetom u hrvatsko-slovenskom pograničnu primjenom modernih informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija. Ukupni proračun hrvatskih partnera s područja PGŽ – RRA Porin d.o.o. i Udruge za promicanje energetske učinkovitosti Cezar – iznosi 81.928,48 eura od čega Primorsko-goranska županija vlastitim sredstvima sufinancira 15 posto odnosno 12.289,28 eura. S ciljem razvijanja projekta na području ekoinovacija pokrenut je MLADIEKOIN – SLOHRA. Njegov je cilj pripremiti mlade za provedbu te integraciju i umrežavanje slovenskih i hrvatskih grupa mladih inovativnih poduzetnika u konzorcije sa svrhom razmjene znanja i iskustava o inovacijama i ekoinovativnosti te suradnju na zajedničkim ciljevima. Ukupni proračun RRA Porin d.o.o. iznosi 72.834,54 eura od čega Primorsko-goranska županija vlastitim sredstvima sufinancira 15 posto odnosno 10.925,18 eura.

Centar u Velom Lošinju

Niz je, dakle, EU projekata?

– Tako je, pored navedenih trenutačno je još niz projekata Županije prijavljenih na EU natječaje, a čiji se ishod kandidature tek očekuje.

Zašto ste odustali od modela javno-privatnog partnerstva za Lječilište Veli Lošinj? Kakav je plan s tom ustanovom? Naime, mnoge je iznenadila takva odluka?

– Od modela JPP se nije odustalo već se razmatraju i druge mogućnosti financiranja projekta kao i prijava projekta za financiranje sredstvima EU. Primorsko-goranska županija želi revitalizirati Lječilišni centar u Velom Lošinju tako da rekonstrukcijom i dogradnjom postojećih građevina te organizacijom i kvalitetom usluga predmetni lječilišni centar može konkurirati sličnim centrima u Europi, ali i šire. Razina kvalitete sekundarne zdravstvene zaštite i svih popratnih usluga koja bi se htjela postići ovim projektom predstavljala bi osnovne pretpostavke za vraćanje reputacije koju je ovaj centar imao još od kraja 19. i početka 20. stoljeća. U tijeku je priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju objekta PARK I. Nadam se da ćemo u ovoj godini u kojoj obilježavamo 120 godina rada ove ustanove započeti, a možda i dovršiti uređenje prvog objekta i urediti okoliš i vanjsku infrastrukturu.

Dojam je, a i optužbe kolega iz koalicije, da ste se odrekli ne samo stila bivšeg župana Komadine, već i njegove politike, jer dolazi do promjene modela funkcioniranja županijske vlasti, da se odričete svega što je Komadina činio i stvarao? Imate drugačiji odnos prema zaposlenima, čelnicima ustanova, puno stroži i zahtjevniji?

– Preuzimajući dužnost župana najavio sam promjenu stila rada. Politika koju provodim određena je ranijim županijskim programskim dokumentima i odlukama, i tekućim zbivanjima. Ako ima nekih primjedbi na moj stil rada od strane koalicijskih partnera čudi me što te primjedbe do mene stižu putem vas, a ne neposredno. Osim zakonskog modela funkcioniranja županije, može li postojati još neki? Uvjeren sam da vaše primjedbe ne počivaju na premisi da sam u krivu, jer se pridržavam zakona. Kako se pridržavanje zakona i društveno odgovornog poslovanja može nazvati »stilom rada«. Zašto bivšeg župana i ministra uplićete u pitanja koja se danas njega tiču možda samo osobno, ali ne i službeno. Kao župan Zlatko Komadina ima velike zasluge za vođenje ove Županije. On je moj prijatelj i stranački kolega, iznimno sposoban, marljiv, pošten i inteligentan čovjek. Ne odričem se ni njega ni onoga što je napravio!

Privatni investitori

Kako surađujete s novom Vladom? Kako komentirate događaje oko ceste za Žutu Lokvu, nakon kojih je ministar Komadina bio otišao? S kojim zahtjevima idete prema Vladi i novom ministru Siniši Hajdašu-Dončiću?

– Intenzivniju suradnju započeli smo s većinom ministarstava. Ne bih još ocjenjivao postignute rezultate. Što se tiče autoceste do Žute Lokve ostalo je nerazjašnjeno odustaje li Vlada od tog projekta zato jer sada nema novaca ili zato jer je taj projekt manje važan od autoceste do Dubrovnika. Autocesta do Žute Lokve povezala bi Istru s Dalmacijom i Dubrovnikom i skratila bi put prema jugu za 60 kilometara. O važnosti tih 60 kilometara za turizam kao i onim od naše granice do Postojne u Sloveniji, ne treba posebno raspravljati. Ta autocesta imala bila bi dvaput veći dnevni i godišnji promet od one prema Dubrovniku i važan je dio buduće Jadransko-jonske autoceste. Kolateralne koristi imala bi Rijeka, Istra, vinodolsko-crikvenička rivijera, senjsko područje, Lika i svi dalmatinski gradovi. Za dionicu Križišće – Žuta Lokva moglo bi se naći i privatne investitore. Ta autocesta ostaje u našem prostornom planu visoko na listi prioriteta. Predsjednik Vlade Zoran Milanović ostavku Zlatka Komadine i sam ministar Komadina obrazložili su zdravstvenim razlozima. Prema novom ministru Hajdašu-Dončiću ostaju ista očekivanja kao i prema bivšem ministru! Ministar je ministar, a županija je županija.

________________________________
Hitno o Zračnoj luci Rijeka

Što će se događati sa Zračnom lukom Rijeka?
– Kako je većinski vlasnik Zračne luke Rijeka Republika Hrvatska, vjerujem da odgovore na to pitanje ima Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture. Mi ćemo skupa s Gradom Rijekom, Općinom Omišalj i Gradom Opatijom tražiti hitno sazivanje Skupštine društva na kojoj ćemo tražiti poduzimanje hitnih mjera.

________________________________
Dom za starije u Voloskom

Velika se ulaganja predviđaju i u sektoru socijale?

– Jedan od važnijih projekata svakako je i Dom za starije i nemoćne Volosko. U toku ove godine plan je izraditi idejni projekt Doma s dobivanjem lokacijske dozvole. Proveden je pregovarački postupak za nabavu usluge savjetničkih poslova na provedbi projekta Dom za starije i nemoćne osobe-gerontološki centar Volosko. Grad Opatija donio je odluku o prijenosu vlasništva nad građevinskom česticom koja je sastavni dio građevinske parcele na kojoj će se graditi budući dom. Slijedom toga pripremljen je Ugovor o prijenosu vlasništva između Primorsko-goranske županije i Grada Opatije.

________________________________
Ne smijemo biti kočnica

Na dnevnom redu je i novi Županijski prostorni plan – u kojoj je fazi, što će novoga donijeti? Molim navedite eksplicitno ključne točke, i novosti, ako ih ima? Uz to, kako ćete riješiti problem lokalnih jedinica na Krku koje se protive novom mostu i luci na Krku?

– O tom posebno važnom pitanju osvrnuo sam su u govoru u povodu Dana Županije – ovih je dana donesena odluka o osnivanju Konzultantskog tima za praćenje izrade Prostornog plana imenovanju šest povjerenstava: Jedno povjerenstvo za prometnu (cestovnu i željezničku) infrastrukturu. Drugo za energetiku. Treće za telekomunikacijsku infrastrukturu. Četvrto za nautičke marine i turističke zone. Peto za poslovne zone i šesto za Komunalni, građevinski i ostali otpad. Razgovori s gradovima o prostornom planu su u tijeku. Ništa ne treba prejudicirati, niti se JLS protive niti ih bilo tko stavlja pred gotov čin. Za sada postoji konsenzus i želja da Županijski prostorni plan ne bude kočnica razvoja.

________________________________
Ne postavljam si krajnje ciljeve

Koji je vaš krajnji politički cilj – kandidirati se za župana 2013. godine, otići u mirovinu ili biti predsjednik ŽO SDP-a?

– Svoj život ne zamišljam i ne organiziram tako da sebi postavljam krajnje ciljeve. Kao političar ili osoba u politici sebi ne postavljam krajnje političke ciljeve. Ja zapravo zazirem od političara koji imaju osobne karijerističke ciljeve. Sudjelovanje u politici znači da vas ljudi biraju i da vi druge birate. Vrlo nezgodno je ako sebi umislite da ste za nešto bogomdani. Žao mi je što mi vaše pitanje ograničava izbor isključivo na to da budem župan, da idem u mirovinu ili da budem predsjednik. Preuzeo sam zadatak da Županiju vodim do izbora i to ću nastojati korektno obaviti.

________________________________
Spreman sam snositi posljedice

HNS je nezadovoljan odnosima u koaliciji, vi ne popuštate zahtjevima za imenovanjem političkih savjetnika, ne uključujete ih u donošenje odluka, zašto, čime će to rezultirati?

– Nemojte se ljutiti, ali moram vas upozoriti da se vraćate na neka već apsolvirana pitanja! Ako nešto pogrešno radim u provedbi zakona, Statuta i odluka Županijske skupštine PGŽ-a, molim da me se na to upozori. Ukoliko se možda po nečijem mišljenju i očekivanjima ne ostvaruju neki detalji koalicijskih sporazuma, ne prihvaćam da mi upozorenja o tome stižu putem pitanja u intervjuu. Koji je poseban interes javnosti i medija u tome?! Kao obnašatelj dužnosti župana, prvenstveno sam odgovoran pred zakonom, pred građanima i pred legalno izabranim tijelima Županije. Ako mi se nađe pogreška u radu ja ću je ispraviti, a za prekoračenje zakonskih ovlasti spreman sam snositi sve posljedice.

Autor: Tihana Tomičić