Vesna Pusić |
|---|
 |
|
Pusić Vesna
Datum:
20.07.2012
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
Vesna Pusić, ministrica je, kojoj, čak i oni koji ju ne vole, priznaju da je u vanjskim poslovima kao riba u vodi i potpuno na svom terenu. Ona čvrsto i bez kalkuliranja vodi vanjsku politiku Hrvatske poštujući strategiju koju je smatrala ispravnom davno prije ulaska u Vladu. Možda je upravo zato, kad se radilo o zatvaranju pregovora s Europskom Unijom, bila najkooperativnija suradnica bivše premijerke, spremno i bez ostatka stavljajući interes Hrvatske visoko iznad svakog stranačkog interesa. Vrijeme provedeno na hrvatskoj političkoj sceni donijelo joj je političku zrelost i tolerantnost koja nije bila njena prva odrednica u prošlosti. Njeni odgovori vrlo su promišljeni i obzirni pa ne čudi što diplomati koji su imali priliku sudjelovati u nekim njenim osjetljivim razgovorima na međunarodnoj razini kažu da je vrlo 'polite' ali čvrst pregovarač. Čini se da su potpuno u pravu oni koji tvrde kako Vesna Pusić svoj posao radi kao da se za njega cijeli život pripremala.
 • Tema ovogodišnjeg Croatia skupa u Dubrovniku izgradnja je države i europsko iskustvo. Što ćete kao domaćin reći svojim europskim gostima, jeste li zadovoljni onim što je Hrvatska dosad napravila?
- Hrvatska je sada u međunarodno vrlo povoljnom položaju u kojem ima što reći i ponuditi svoja iskustva zemljama u susjedstvu pa i šire. Prva smo postkonfliktna zemlja koja ulazi u Europsku uniju, ako, naravno, ne računamo utemeljitelje tadašnje Europske zajednice za ugljen i čelik koje su zajednicu formirale nakon Drugoga svjetskog rata, u drugačijim međunarodnim okolnostima. Hrvatska je iskoristila razdoblje pregovora kako bi izgradila institucije države i to u skraćenu vremenu. Deset godina dugo je razdoblje u ljudskom životu, ali kad govorimo u kategorijama formiranja država i izgradnje institucija, to je vrlo kratko vrijeme, no mi smo proces pregovora iskoristili za formiranje i jačanje institucija hrvatske države što je izuzetno važno. Ulazak u Europsku uniju nije bio niti je cilj sam po sebi, on je služio za izgradnju okvira za prosperitet čitavog društva. Smatram kako je naše iskustvo primjenjivo, a može koristiti ostalim državama naše regije, ali i šire - državama južnog Mediterana neovisno o tome što te države neće imati aspiracija priključenja EU-u. Hrvatska je napravila dosta, no smatram da uvijek ima prostora za napredak, upravo zato što imamo neposredno iskustvo pregovaranja i što je naš proces u sebi sadržavao sistematizirano iskustvo prethodnih krugova proširenja. Sa zemljama u regiji potpisali smo ili je u planu potpisivanje sporazuma o suradnji na području euroatlantskih integracija, a kao što znate, dostavljen im je i prijevod europske pravne stečevine. Sa zemljama u regiji radimo ili ćemo raditi i na zajedničkim prekograničnim projektima. Planiramo iskoristiti naš intelektualni kapital stečen tijekom pregovora tako da osobe koje su bile uključene u pregovarački proces kroz Centar izvrsnosti nastave prenositi svoje znanje i iskustvo zemljama u regiji i još neke projekte kao što su Jadranska Provansa ili Centar za euroatlantske integracije u BiH.
• U prošlih šest mjeseci susreli ste se s gotovo svim relevantnim državnicima iz EU-a ali i s američkim državnom tajnicom Clinton. Prema priopćenjima i izjavama, čini se da svi smatraju kako Hrvatska dobro napreduje. Ipak, naš pristupni Ugovor još čeka ratifikaciju članica EU-a. Zašto, primjerice, Nijemci ne žele ratificirati Ugovor prije proljeća iduće godine? Postoji li mogućnost da nam promakne predviđeni termin ulaska u EU?
- Potpisivanjem pristupnog ugovora u prosincu prošle godine za nas posao nije završen, imamo još obveza koje trebamo dovršiti, one su, među ostalim navedene i u Izvješću o monitoringu Europske komisije objavljenom u travnju ove godine, a Vlada je odobrila Akcijski plan za ispunjavanje preostalih obveza iz pregovora o pristupanju Europskoj uniji u kojem su određene aktivnosti, rokovi i nadležna tijela za provedbu 51 mjere. Ključni se dijelovi odnose na područje pravosuđa i temeljnih prava, poglavlje pravda, sloboda i sigurnost te tržišnog natjecanja. Trebamo napraviti ono na što smo se obvezali, a našim partnerima u Europskoj uniji pokazati da smo vjerodostojna buduća članica EU-a. Svaka država Ugovor o pristupanju ratificira u svom parlamentu u skladu s vlastitim zakonima, pravilima i rokovima koji su nekada dulji, a nekada kraći. Na nama je napraviti svoj dio posla pa ne postoji mogućnost da nam, kako vi kažete, promakne predviđeni termin ulaska u EU 1. srpnja 2013.
• Novi srpski predsjednik nije baš slavno započeo, što je izazvalo nedolazak na njegovu inauguraciju državnika iz zemalja bivše Jugoslavije i europskih čelnika. Je li ta poruka dovoljna i hoće li biti moguće nastaviti dobru suradnju kakva je započeta s bivšim predsjednikom Tadićem?
- Srbija je novo vodstvo izabrala demokratskim izborima i mi tu činjenicu poštujemo. Bilo je i neprimjerenih poruka, no očekujemo da Srbija nastavi putem europskih integracija kao zemlja kandidat za članstvo. A nama je u interesu nastaviti suradnju koja je dvosmjerni proces, jer smo susjedne zemlje i jer je u našem državnom, ali i u europskom interesu, imati stabilnu regiju.
• Sa Crnom Gorom nemamo puno otvorenih pitanja, no još nas uvijek opterećuje pitanje zračne luke Tivat koja radi s opremom opljačkanom iz Dubrovačke zračne luke. Upravo zbog toga svako malo otvara se tema dogovora u smislu slijetanja putnika u Tivat umjesto u Split kad zbog vjetra to nije moguće u Dubrovnik. Ima li Hrvatska neki plan u tom smislu? Dubrovčani su vezani na promet zrakom; usprkos brojnim obećanjima svih dosadašnjih Vlada i dalje nismo kvalitetno povezani s ostatkom Hrvatske. Od ove Vlade čuli smo svakakve izjave, pa i onu kako nam autocesta ne treba jer nas je premalo. Takve izjave nisu baš pridonijele popularnosti Vlade.
- U interesu je Hrvatske uravnoteženi razvoj svih njenih regija, a dubrovačka regija jedna je od povijesno, politički, kulturno i u svakom drugom smislu ključna hrvatska regija. Dobra prometna infrastruktura preduvjet je razvoja. Dubrovačka regija bit će kvalitetno prometno povezana s ostatkom zemlje. Raspravlja se samo o najefikasnijem, najbrže ostvarivom i financijski realnom načinu povezivanja u roku od sljedećih godinu-dvije dana. To nije pitanje želje nego stvarne realizacije. Što se popularnosti Vlade tiče, držim da je puno važnije imati projekte spremne za realizaciju, utemeljene na strateškim ciljevima razvoja zemlje, a kvaliteta Vlade, pa time i popularnost, potvrdit će se rezultatima, a ne lijepim riječima.
• Problem granice na Neumu, koridor da ili ne, megatrajekti, obični trajekti, svašta smo već čuli. Sve to frustrira ljude ovog kraja. Dojam je kako Vlada još uvijek nije donijela odluku ni napravila plan kako riješiti to pitanje. Neki dan išla sam preko Neuma, kolona na granici bila je veća od pola sata čekanja. Još nije počela puna sezona dolazaka autoturista u Dubrovnik. Što će biti u srpnju i kolovozu?
- U skladu s ugovorom o pristupanju, a u suradnji s Europskom komisijom, Hrvatska je obvezna riješiti i granične prijelaze, pogotovo stoga što će naša granica biti i vanjska granica Europske unije nakon što postanemo punopravnom članicom. Trenutačno smo u procesu rješavanja graničnih prijelaza, a najvažniji su upravo ulasci i izlasci iz Neuma. Svjesni smo problema s čekanjima u tijeku turističke sezone. Rješenja dogovaramo s Europskom komisijom ali i s vlastima u BiH.
• Dubrovčani su nakon sedamsto godina ostali bez carine što je, s razlogom, jako loše primljeno. Navodno su brojke na strani Ploča ali i to, kad se pomno pročitaju brojke, nije baš tako. Pa čak da brojke i jesu na strani Ploča, politički to nije bila baš bila mudra odluka zbog čega je ovdje sve jača ideja odvajanja od matice. Dojam je da ova Vlada marginalizira Dubrovnik. Mi smo 'brand' kad se treba prezentirati, ali kad se treba za nas nešto učiniti, onda se izvlače upitne brojke ili nešto treće. Aviokarta do Zagreba i natrag i dalje je preskupa. Ima li ikakvih benefita za ovaj izolirani dio Hrvatske koji sva lijepa obećanja dobiva samo i isključivo od izbora do izbora?
- Dubrovnik nije samo prepoznatljivi brand Hrvatske u svjetskim razmjerima, Dubrovnik je simbol Hrvatske, no svi ovi problemi o kojima govorite i koji su realni, postoje od početka postojanja Hrvatske kao neovisne države. Puno se pričalo i obećavalo, ali ništa svih ovih godina nije učinjeno. Ova se Vlada u ovih šest mjeseci prihvatila realne zadaće da taj problem riješi. Prometno povezivanje, na kojemu dvadeset godina nije ništa učinjeno, prvi je problem koji treba riješiti. Pitanje carine nije pitanje identiteta Dubrovnika i njegove važnosti, to je praktično, tehničko pitanje. Identitet Dubrovnika njegova je politička, gospodarska, znanstvena i kulturna važnost. To treba razvijati i promovirati. Pa i Croatia skup koji se održava u Dubrovniku jedan je od načina promoviranja Dubrovnika, ne samo u turističkom smislu, nego i u političkom smislu i u smislu prezentacije Dubrovnika kao investicijskoga odredišta.
• Brojne su primjedbe na rad Vlade u prvih šest mjeseci što se odražava i na pad rejtinga stranaka u Vladi. Čini se da najveći pad bilježi HNS, prije svega zbog izjava vašeg predsjednika Čačića kojeg svi proglašavaju bahatim. Kad toliko ljudi ostaje bez posla, kad se sve teže živi dok raste neizvjesnost i strah za budućnost, nije isto kad vam kažu da u ovoj teškoj situaciji moramo podići cijenu struje jer je Hrvatska energetski ovisna zemlja ili kad vam kažu, plaćat ćete veće račune jer ste dosad premalo plaćali. Opterećuje li takav način prvog čovjeka HNS-a vašu stranku ali i Vladu?
- O kvaliteti Vlade u konačnici govorit će rezultati. Ključno je detektirati aktualno stanje, bez uljepšavanja ili, ako hoćete „friziranja", da bi smo napravili ono što je potrebno. Prva godina mandata Vlade ključna je, u njoj se donose potezi koji su ponekad ili u sadašnjoj situaciji često nepopularni, ali oni su naprosto nužni ako želimo razvoj i napredak. Slažem se da treba paziti na način na koji se nešto kaže, ali još je važnije ljudima reći istinu o težini situacije, razgrnuti nagomilane privide kako bi se počelo od čistih, realnih temelja. U situaciji u kojoj se godinama pričalo, a nije se radilo, jasno je da će raščišćavanje na početku biti neugodno i nepopularno. Realna ocjena popularnosti bit će moguća pod kraj mandata. Nadam se i vjerujem da ćemo tada zaslužiti dobru ocjenu.
• Gradonačelnik Dubrovnika, član HNS-a, za nešto više od šest mjeseci ide na lokalne izbore. Hoćete li podržati njegovu kandidaturu? Odnosi unutar gradske koalicije nisu baš idilični, no po svemu se čini da će odluka o mogućem zajedničkom kandidatu biti donesena u Zagrebu.
- Na lokalnim izborima može pobijediti samo netko tko ima lokalnu podršku. Andro Vlahušić dobar je gradonačelnik, prepoznatljiv u Hrvatskoj. Podržat ćemo ga, ali on svoje glasove može dobiti samo na temelju svog rada i svojih rezultata.
• Imate li što poručiti Dubrovčanima?
- Hrvatska država mora Dubrovniku osigurati jednake uvjete života i razvoja kao i svim drugim dijelovima Hrvatske, kao što Dubrovnik može Hrvatskoj osigurati predvodništvo u razvoju i izgradnji pozitivnog identiteta. Oko toga nemam dvojbe.
Vjera Šuman, Dubrovački vjesnik
|
||||
