Radimir Čačić , ministar gospodarstva i po anketama drugi najnepopularniji hrvatski političar, u velikom razgovoru za Jutarnji govori o uspješnosti projekata koje vodi, o tome je li propao projekt fasada, svom imidžu, opravdanosti kupnje novih automobila, pokretanju Centra za praćenje investicija, odnosima s premijerom Milanovićem i onima unutar HNS-a.

Kako gledate na prijedlog MOL-a prema kojem bi Ina trebala izdvojiti 300 stručnjaka iz Naftaplina u novu zajedničku kompaniju i odustati od poslovanja u Sloveniji i Srbiji?

- MOL je prezentirao svoja razmišljanja prije nekih mjesec dana u pisanoj formi. Mi smo, kao Ministarstvo gospodarstva, zatražili stavove naših članova Uprave u Ini, nakon toga smo to proslijedili Ministarstvu financija i sada trebamo uskladiti mišljenja. No, bazično je sve jasno. Sve strukturne promjene, bez obzira kakve bile, osim tekućeg poslovanja, moraju biti dio aranžmana koji obuhvaća i razmatranje pozicije hrvatske države u upravljanju. Moramo sjesti i o tome porazgovarati. Upravljačka prava nisu u skladu s vlasničkim udjelom i zbog toga će se o tome razgovarati, kao što smo već više puta govorili. Potpuno je neprihvatljivo da su MOL-ova upravljačka prava sa 25+1 dionicom svojedobno bila veća od hrvatske države danas sa 44,7 dionica. Tu nema iznenađenja.

Pozicija u Ini

Je li MOL spreman na razgovore?

- Neizbježno je da ćemo o tome razgovarati. Nije to pitanje spremnosti. Takvo je pravilo igre.

Što je s vama u NO Ine?

- Imamo dvije opcije. Jedna je opcija da budemo reprezentirani preko ovlaštenih predstavnika, eksperata ili predstavnika Vlade. Naša je prva ideja bila da idemo preko eksperata, onda je predloženo da idemo Slavko Linić kao član i ja kao predsjednik. Ovog trenutka nema odluke. To ne bi trebalo biti u koliziji s EU, ali je u koliziji sa Zakonom o sukobu interesa. Zakon treba mijenjati u tom članku i to je sve, a kada se izmijeni taj članak, onda ćemo vidjeti u kojoj ćemo varijanti postupiti.

Super, znači opet će se mijenjati zakon radi jednog čovjeka. Naravno da ćemo vas napadati zbog toga...

- Pa što? To bi me trebalo iznenaditi? To je vaš posao. Ali, u ovom slučaju to stvarno nema nikakve veze s ljudima. Ja ne želim ići u NO, niti imam vremena, niti mi to itko plaća, imam posla preko glave, niti sam to predložio. Stvar je procjene Vlade kojim će se putem ići, meni je svaka opcija dobra.

Kritike javnosti

Smetaju li vas kritike javnosti? Bacite li novine bijesni zbog tekstova o vama?

- Ja to potpuno razumijem. Onog trenutka kada se bilo tko, a u ovom sam slučaju to ja, nađe u poziciji koja pretpostavlja da se rade promjene koje dodiruju ogromne, osobne interese, grupne ili koorporativne interese, neizbježno se javljaju napadi. Recimo, brodogradnja, u kojoj je puno novca bačeno, a pritom je dosta otišlo u privatne džepove. Doći sada na situaciju da više godišnje nećemo trošiti milijardu i 400 milijuna kuna nego 400-500 milijuna, onda to nekome, naravno, smeta. Znate, ta je milijarda prestala dotjecati u nečije džepove. Slično je sa svakim projektom.

Da se vratimo na kritike javnosti? Pogađa li vas to?

- Mene to generalno, kao i svakoga, smeta. Ali, jako generalno i na distanci. Kao prvo, predugo sam u javnosti. Raznim vrstama napada sam bio izložen sedamdesetih, kada su me optužili za rušenje socijalizma, ali nema veze. Poslije su me oslobodili. Nisam čovjek koji bi bio podložan ideji popuštanja, ucjena i pritisaka, naprotiv. Jedino ne razumijem kako to mnogi nisu shvatili. Jednom je predsjednik jedne novinarske asocijacije čak poslao faks s prijetnjom da će me blatiti u televizijskoj emisiji ako mu ne pošaljem određeni iznos novca na njegov račun i to je i učinio. Naravno, nakon toga završio je na sudu i ispričao se. Takve prijetnje i ucjene primam svakodnevno.

Koordinirani napadi

Dobro, ali sada vam imidž ima drugu vrijednost. Vodite stranku i ne možete samo reći - fućka mi se... Uostalom, sljedeće godine su lokalni izbori.

- Apsolutno. I ne mislim da je nebitno. Šteta se tu nanosi. Ne kažem da mi se fućka, ali mislim da je puno kvalitetnije za građane ove zemlje, birače centra, i članove HNS-a da budemo onaj ključan faktor koji čini promjene pa makar bili izloženi i napadima. Na kraju će nam se uvijek suditi prema rezultatima jer mi nismo stranka automatskog glasa, ni lijevi ni desni. Za nas se glasa temeljem rezultata. Za nas su lokalni izbori test koji pokazuje koliko smo u stanju funkcionirati čak i usprkos ovakvim razinama napada.

Kako je u stranci? U kakvom ste odnosu s Vesnom Pusić?

- Da rezimiramo, cijela ta priča s napadima ima svoju logiku. Logika je u startu bila - napadnimo točku koja je najviše izložena napadima. Prvo je to bila Mađarska, pa gospodarstvo, pa kriza, pa ne živi se dobro, gotovo da nema ničega u zemlji i svijetu za što ja ne bih mogao biti kriv. Nekidan je na kavi nakon sjednice Vlade - bilo nas je desetak - netko jednostavno rekao kolegi: ‘Nije važno što napraviš, za sve će ionako biti kriv Čačić!’ Otprilike tako stoje stvari. To, naravno, nije slučajno, pokazuje značaj pozicije i HNS-a i moj. Pokušaj je bio kontinuirano da se ide na rušenje Vlade jer je svima jasno da nema Vlade bez SDP-a, ali ni bez HNS-a. Niti ću ja smjenjivati Milanovića, niti on mene. Mi smo strateški partneri i dok Vlade ima, ima i nas. Dakle, ako se nije uspjelo napadima na mene, ide se kroz HNS.

Vratimo se na pitanje vašeg odnosa s Vesnom Pusić...

- Tu nema nikakvih problema. Ona ima svoj posao koji radi, koji je oduvijek htjela raditi i ima svu podršku, moju i stranke. Ja imam svoj posao, mislim da ga radim dobro, što, očito, nije opće mišljenje. Kod nje je drukčije, opće je mišljenje da ona svoj posao radi dobro.

Jeste li pomislili da vas javnost kritizira jer od vas dosta i očekuje, i onda ima i jači senzibilitet i ne želi gledati razne stvari koje im se ne sviđaju?

- To apsolutno razumijem. Ja se i ne žalim. Mogu ići linijom manjeg otpora pa kukati da je teško, da je kriza i da nemamo uvjete da se izvučemo, ali nisam taj tip. Sam sebi bio bih smiješan, a i drugima bih bio neobičan. No, ja sam uvjeren da si čovjek mora zadavati jake ciljeve, velike ciljeve, rokove i gurati prema tome. Upravo sam imao sastanak s predstavnicima javnih tvrtki, a rezultate bolje da ne vidite.

Uloga Centra

A što kažu rezultati Centra? Evo, na ovim grafikonima Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora, koje mi pokazujete, očekivane investicije za kraj ove godine su jako velike, a sada, u sredini godine, sve je na niskoj razini!

- Uloga Centra je kontrola i koordinacija, da bi javne tvrtke mogle dati bolje rezultate. Zadatak mu je da svim tim javnim tvrtkama uđe u trbuh, da ih gnjavi i kontrolira. Prije dvadeset dana ugovoreno je 158 projekata u Hrvatskim vodama, a do jeseni bit će ugovoreno još 1,1 milijarda! Do sada je realizirano samo 50 milijuna eura, a to je ništa. Za sada je HEP blizu izvršenja zadataka iako je njegov iznos daleko najveći. Hrvatske vode su se pomaknule, a Hrvatske željeznice su u snažnom zaostatku.

Zašto ste vi prvi potpredsjednik? Što je u toj tituli zbog koje ste napali moju kolegicu, Natašu Božić, upozorivši je kako vas mora oslovljavati?

- Zato što je tako s razlogom svagdje u svijetu kad se Vlada sastoji od dva strateška partnera. Naglasak nije na tituli, nego na funkciji. Poanta je u odgovornosti za koordinaciju gospodarskog sektora.

Jesu li Centru za investicije u energetici uistinu potrebni ti novi, skupi automobili?

- Automobili svakako, biciklima je komplicirano iako ponekad brže. Ja ne raspisujem niti poništavam natječaje. Osobno se vozim u automobilu starom sedam godina i super je, ništa mu ne fali. Gledajte, ti ljudi moraju imati primjerene automobile i gotovo.

Končarova jamstva

Govorite o Danku Končaru. Kako je od neozbiljnog, kako ga je nazvao Linić, postao konkurentnim poduzetnikom s ozbiljnom ponudom?

- Jednostavno. Kada se prvi put pojavio s ponudom za Brodotrogir, dao je garanciju koja je bila bez realne naplativosti, a sada je na stolu totalno naplativa garancija. Prva je bila negdje, neodređeno, a ova je sada i ovdje. DIV je od početka imao iste garancije.

Koliko je DIV pouzdan partner s obzirom na dug državi od 3,6 milijuna kn?

- DIV je tvrtka koja je napravila puno u Kninu, zapošljava ljude i upješno radi. Problem s DIV-om ima brodograđevna mafija, od najmanjih interesa rada na crno u brodogradilištu pa do stotina milijuna kuna. Je li neka druga tvrtka, u kojoj su prisutni isti vlasnici ili suvlasnici, u poreznim sporovima s državom, to zaista nema ništa s Brodosplitom, ali trenutak objave očito pokazuje da postoji opasnost da nekome veliki novac prestane dotjecati u džepove.

U kakvoj ste svađi bili s Andreom Zlatar?

- Ne, nisam bio s njom u svađi. Nitko se s njom ne svađa. Moj dojam je da je to nemoguće.

A razlike u stavovima, odnosno favoriziranju kandidata za čelnog čovjeka HTV-a?

- Ta priča nema veze sa zdravom pameću. Novinić nikada nije bio kandidat za televiziju.

Autor: Boris Vlašić