Siniša Tatalović |
---|
![]() |
Tatalović Siniša
Datum:
25.08.2012
Slika autor/izvor:
|
Objavljeno na:
|
Objavi na:
|
Posljednji su tjedni burni među srpskim političarima i čelnicima udruga u Hrvatskoj. Na vidjelo su izišli ionako loši odnosi između SNV-a Milorada Pupovca i SDF-a Veljka Džakule. Stanje se zaoštrilo nakon što je, na poziv predsjednika Republike Ive Josipovića, Džakula bio na ovogodišnoj obljetnici Oluje u Kninu.
|
|
Pokazala se podijeljenost onih koji jesu ili žele biti čelnici srpske političke zajednice u Hrvatskoj, a predsjednik Josipović je na neki način u svemu tome sudjelovao. Dojam je da je dosta zaoštrio odnose s Pupovcem.
- Predsjednikova je inicijativa bila da pozove sve relevantne pripadnike srpske manjinske zajednice.
Je li ih on osobno zvao?
- Ne, nije ni zvao ni slao pisane pozive. Zamolio je mene da ih kontaktiram. Svi su zatražili vrijeme za razmišljanje, a na kraju je poziv prihvatio jedino gospodin Džakula.
Prije tjedan dana "Novosti" su objavile tekst glavnog urednika Ivice Đikića, koji je iznio vrlo ozbiljne optužbe na račun predsjednika Republike, za kojega tvrdi da se zauzima za obustavu proračunskog financiranja "Novosti", što bi de facto značilo ukidanje "Novosti", koje bez proračunskog novca ne mogu izlaziti?
- To nije točno. Nitko ne bi na takav način raspravljao o određenim pitanjima o kojima postoji neslaganje. Iako, mislim da su svi oni projekti koji se financiraju iz javnih sredstava podložni javnoj raspravi, i pohvalama i kritikama.
DOBAR MODEL ZAŠTITE
|
Predsjednik, dakle, nije tražio i ne želi da se obustavi proračunsko financiranje "Novosti"?
- Ne. Nije ni sa kim razgovarao o tome, niti preko nas savjetnika, niti on osobno. Potpuno sam siguran u to.
Zauzimate se za promjenu izbornog sustava za manjine i ukidanje posebne izborne jedinice u kojoj se bira osam zastupnika manjina?
- To je nešto što govorim duže vrijeme. Hrvatska je prošla postkonfliktno razdoblje i treba stvoriti i formalnopravne pretpostavke za integraciju manjina.
Dakle, ukidanje izborne jedinice za manjine?
- Može se i o tome razmišljati. Sporno nije postojanje manjinskih zastupnika koji se tako biraju. Njih treba zaštititi od toga da odlučuju o parlamentarnoj većini. Nije dobro da manjinski zastupnici koji se biraju s tristotinjak glasova odlučuju o parlamentarnoj većini. Ako bi se definiralo da oni nemaju pravo odlučivanja o povjerenju vladi i proračunu, oni bi imali vrlo značajnu funkciju upravo u zaštiti manjinskih prava.
ČUDNO RJEŠENJE
Sažmimo: zauzimate se za model u kojem bi ti zastupnici bili birani kao ekskluzivno manjinski zastupnici, ali bi imali ograničeni mandat u odnosu prema ta dva pitanja?
- Da. To bi bio korak naprijed u skidanju tereta s manjinskih zastupnika. Međutim, treba razmotriti i mogućnost da se manjinski zastupnici biraju i preko stranačkih lista kao na lokalnim i regionalnim razinama, što bi bilo u funkciji integracije manjina.
Što ste oko toga pitanja savjetovali predsjedniku i kakav on ima stav o tome?
- O tome još nismo razgovarali. Moje je mišljenje da je taj model bio dobar u postkonfliktnom vremenu. Taj je model dosad bio dobar, bio je važan u demokratizaciji Hrvatske, bilo je više dobrih nego loših stvari, ali gledajući budući razvoj Hrvatske, treba, možda ne na idućim izborima, razmišljati o tome da se manjinsko predstavništvo promijeni i više ga se usmjeri prema političkoj integraciji manjine. Hrvatsku treba graditi kao modernu europsku naciju, a ne kao skup etničkih zajednica. Što se tiče Ustavnog zakona, da se na njega vratim, u njemu ima i nekih čudnih rješenja poput definicije Savjeta za nacionalne manjine, koji također ima pozitivnu ulogu posljednjih desetak godina.
To tijelo raspodjeljuje 40-ak milijuna kuna godišnje?
- To je sporni dio. Članovi Savjeta su iz tri grupacije: osam saborskih zastupnika, sedam predstavnika vijeća nacionalnih manjina koje imenuje Vlada i pet uglednih građana koje isto imenuje Vlada. To s financijama ne bi bilo sporno da u raspodjeli ne sudjeluju oni koji su ujedno i predstavnici udruga. To je klasičan sukob interesa.
Dakle, govorite o SNV-u i Miloradu Pupovcu?
- Govorim načelno. Nije samo on.
Nije, ali je činjenica da novac za "Novosti" dodjeljuje Savjet?
- Zaključite iz toga štogod želite. Ja govorim činjenice. Imamo situaciju u kojoj netko tko odlučuje o raspodjeli javnih sredstava ujedno i koristi ta javna sredstva. Mislim da smo u demokratskom smislu došli dovoljno daleko da izbjegavamo takve situacije.
PROBLEM KONTROLE SREDSTAVA
Možda neki iz Savjeta neće biti zadovoljni ovim Vašim stavom?
- Upozorio bih da imamo problem kontrole sredstava jer ne znamo u kojoj se mjeri sredstva koja su namijenjena za kulturnu autonomiju prelijevaju u političke aktivnosti. Imamo netransparentnosti.
Koje?
- Imamo neke listove koji se bave i političkim temama, financiraju se iz tih sredstava...
To su opet "Novosti"?
- ... a financiraju se i iz sredstava koja su ostvarili prodajom. Trebalo bi vidjeti kakav je odnos sredstava koji se dobiva prodajom i koji se dobiva iz proračuna. Bio bih jako zadovoljan kad bi neke novine, bilo koje manjine, mogle tržišno preživljavati. To bi pokazalo da je i ta zajednica živa, da je zainteresirana za takve novine, ali i ukupna javnost.
Nije realno očekivati da bi manjinske novine mogle opstati na tržištu?
- Neki manjinski projekti krenuli su u tom smjeru. Pokrenuti su s ciljem da jednog dana budu na tržištu i da to pokaže vitalnost manjine.
Na koje mislite?
- Ima raznih projekata, neki su propali.
Koji?
- Spomenute "Novosti" krenule su u tom smjeru, da jednog dana mogu biti tržišno neovisne, što bi bilo jako dobro da se dogodi.
MANJINSKE ORGANIZACIJE
Priprema se novi zakon o udrugama. Kako stvari stoje, namjerava se propisati stranačku nepristranost udruga, što znači da ne bi smjele podržavati kandidate i liste, skupljati novac ili potpise za njih. Većina udruga s time neće imati problema. Može biti problem za dio braniteljskih udruga, a uz ovakav izborni model i za mnoge manjinske udruge koje za parlamentarne izbore ističu svog kandidata?
- To ne bi trebao biti problem. Ako se želite baviti politikom, osnujete političku stranku, kao što ih neke manjine imaju, ili idete kao nezavisni kandidat. To bi trebalo razlučiti. Manjinske organizacije kojima je svrha kulturna djelatnost ili obrazovna, trebaju se baviti tim poslom.
Tihomir PONOŠ
“Brisanje” Milorada Pupovca
|