savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2645&vladimir-seks-na-koljenima-sam=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2645&vladimir-seks-na-koljenima-sam=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2645&vladimir-seks-na-koljenima-sam=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2645&vladimir-seks-na-koljenima-sam=

Vladimir  Šeks

../intervjui/intervjui.php?osoba=330&vladimir-seks

Šeks Vladimir
Datum:
08.10.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Još dok je trajala rasprava, ja sam u jednom malom pokrajnjem sobičku napisao svojom rukom konačnu verziju i tekst odluke o raskidu svih državnopravnih sveza Republike Hrvatske sa republikama i pokrajinama koje su tvorile bivšu SFRJ. Uslijedila je rasprava i u njoj je Ivica Račan podržao u ime SKH-SDP-a tu odluku odustajući od dotadašnjih stavova, ispričao nam je Vladimir Šeks.
 
Vladimir Šeks sudjelovao je u stvaranju svih ključnih državotvornih dokumenata i odluka samostalne i suverene Republike Hrvatske. 8. listopada 1991. godine od tadašnjeg predsjednika Sabora RH dr. Žarka Domljana preuzeo je vođenje sjednice na kojoj je izglasana rezolucija o prekidu svih državnopravnih sveza Republike Hrvatske sa SFRJ. Tim povodom dao nam je interwiev o okolnostima koje su prethodile i oblikovale tu odluku.
 
- Koncem 1990. godine i naročito početkom 1991. godine, prilikom razbuktavanja jugoslavenske državne krize intenzivirale su se političke aktivnosti svih u tadašnjoj Federaciji. Osobito su u tome prednjačile Hrvatska i Slovenija koje su nastojale pronaći izlaz iz jugoslavenske državne krize predlažući da se Jugoslavija transformira u savez država, dakle, u konfederaciju.
 
U tu svrhu bili su vođeni brojni razgovori, izrađivali smo mnogobrojne akte, u čemu su ponovno prednjačile Hrvatska i Slovenija koje su uporno gurale koncept 'konfederiranja' Jugoslavije i to u pravcu da bi i Hrvatska bila država, kao što je to bila i po Ustavu SFRJ iz 1974. godine, ali sa svim obilježjima državnosti. Na konfederalnu vladu prenijeli bi se samo oni poslovi koji bi bili zajednički i odnosili se na obranu, unutrašnju monetu dok bi sve drugo bilo u nadležnosti konfederativne države članice konfederacije. Srbija se tome najžešće protivila i uporno gurala „velikosrpski“ program. Naime, Srbija je željela pod maskom 'moderne' federacije stvoriti „Veliku Srbiju“. Htjeli su čvrstu centraliziranu državu u kojoj bi Srbija imala dominantnu ulogu. Milošević je stalno isticao načelo 'jedan čovjek, jedan glas' budući su Srbi bili najbrojniji narod u bivšoj SFRJ. Računali su da bi po tom načelu osigurali vodeću poziciju u nekoj novoj Jugoslaviji.
 
Kojim ste se principima rukovodili pri izradi Ustava i koje ste standarde uljudbe željeli doseći?
- Još 1989. godine održan je u „Društvu hrvatskih književnika“ inicijalni nastup HDZ-a. HDZ tada još nije bio niti pokret niti stranka, nego skupina domoljuba na čelu sa budućim predsjednikom hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Na tom predstavljanju predložili smo budući program budućeg državotvornog pokreta i stranke – Hrvatske demokratske zajednice. S predsjednikom Tuđmanom sam tijekom druge polovice 1988. godine intenzivno surađivao i preuzeo ne sebe napisati i izložiti bitne elemente novog hrvatskog Ustava, što sam u DKH i napravio. Svoje izlaganje sam utemeljio na stavu da je komunistički model i jednopartijski sustav upravljanja uzrok sveopće krize te da je taj cijeli sustav nužno zamijeniti demokratskim modelom društva. Komunizam se pokazao istrošenom ideologijom i čitav političko-gospodarski sustav koji se na njemu temeljio bio je također prevaziđen. On je postao generator nazatka, posebice Hrvatske unutar SFRJ i trebalo ga je zamijeniti. Da bi to bilo moguće, na scenu treba stupiti takva državotvorna Hrvatskoj, snaga i pokret koja će moći promijeniti odnos političkih snaga, kako u Hrvatskoj, tako i u Jugoslaviji. Ključna pretpostavka bila je donošenje ovog Ustava. Njegov nacrt izložio sam na I Saboru HDZ-a 22. i 23. veljače '90-te kada sam istakao kao temelj parlamentarnu demokraciju čiji čelnik je Predsjednik Republike s jakim i čvrstim ovlastima, predviđajući teška vremena koja su nam dolazila. To je bilo potpuno dokidanje sustava koji je vladao od 1945. do 1990. godine, potpuna destrukcija komunističkog i socijalističkog modela društva. Nacrt koji sam izložio bio je aklamacijom prihvaćen.
 
Hrvatska je otklonila takve zahtjeve i težila konfederativnom savezu, zajedno sa Slovenijom. Zbog takvog stava naših republika, došlo je do zaoštravanja jugoslavenske državne krize, što se posebno isticalo kod donošenja ustavnih amandmana na republički Ustav Hrvatske, a potom i na Ustav SFRJ u ljeto 1990. godine. Kao Predsjednik Ustave komisije Hrvatskog Sabora i potpredsjednik istog, imao sam ključnu ulogu u donošenju tzv. „Božićnog Ustava“ koji je proglašen 22. XII 1990. godine. On je trasirao cijelu arhitekturu hrvatskog puta u nezavisnost i samostalnost.
 
Nakon donošenja „Božićnog Ustava“ stvari se usložnjavaju. Početkom 1991. godine vodstvo Hrvatske suočeno je i s mogućnošću vojnog udara.
-  To je bilo možda najkritičnije razdoblje. Predsjednik Tuđman pozvan je u Beograd i usprkos upozorenjima da bi mogao doživjeti Radićevu sudbinu, hrabro odlazi, iako su se u Hrvatskoj usporedo odvijale priprema za državni udar. JNA, KOS pripremali su kvislinšku vladu vrbujući ljude koji su trebali preuzeti vođenje vlasti i institucija. Na tajnom sastanku tadašnje Službe unutarnjih poslova i državnog odvjetništva SFRJ skovan je plan prema kojem bi milicija trebala 'uhapsiti' Predsjednika Tuđmana, mene, Manolića i druge vodeće ljude. U pripremu je bio uključen i tadašnji zamjenik zagrebačkog okružnog tužioca Anto Nobilo, koji je trebao otvoriti nalog za otvaranje istrage i prijedlog za određivanje pritvora. Po tom planu trebali smo biti uhićeni i nakon kratke istrage osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne. Drugi scenarij je bio, ukoliko ovaj ne uspije, likvidacija hrvatskog rukovodstva. Za oba scenarija očekivalo se zeleno svjetlo hrvatskog partijskog vrha koje ga je uskratilo, između ostalog stoga što su iz Beograda dobili znak da bi ovakvo postupanje ugrozilo međunarodni položaj Jugoslavije. Istovremeno, u Beogradu je prevladala struja koja se suprotstavljala likvidaciji Hrvatskog, ali i Slovenskog rukovodstva. Odlučili su se za metodu snažnog pritiska računajući na pomoć međunarodnih čimbenika koji su zagovarali cjelovitost Jugoslavije i snažno osuđivali sve koji su tražili nezavisnost.
 
Pred Božić 1991. godine dobili smo Ustav. Uskrs 1991. godine donio nam je prvu žrtvu. Do 25. lipnja 1991. godine u Hrvatskoj se odvija 'pužuća' agresija. Opišite važnost 25. lipnja i „Ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske“.
- Dr. Tuđman i predsjednik Sabora Domljan ustrojili su radu skupinu za pripremu državotvornih dokumenata vezanih za osamostaljenje RH na čije sam čelo bio imenovan. Pripremili smo četiri temeljna dokumenta. Prvi je bio deklaracija o proglašenju samostalne i suverene RH, drugi je bila ustavna odluka o suverenoj i samostalnoj RH, treći dokument je bio povelja o pravima nacionalnih manjina i Srba i četvrta koja se odnosila na primjenu ustavnog zakona. Na zasjedanju 25. lipnja izložio sam sva četiri dokumenta. U raspravi, Ivica Račan je u ime zastupnika SKH-SDP predložio usporedni prijedlog ustavne odluke o samostalnosti RH. Razlika je bila malena, ali suštinska. U prijedlogu radne skupine je pisalo da RH postaje samostalna i suverena država koja pokreće proces razdruživanja i traži međunarodno priznanje. SKH-SDP je tražio da RH istovremeno sa pokretanjem procesa razdruživanja pokrene i postupak udruživanja u novi savez jugoslavenskih republika. Nakon kratke stanke tijekom koje sam održao sjednicu ustave komisije Sabora i radne skupine, otklonio sam taj prijedlog koji je iznio Račan. Rekao sam da nećemo više kao nekada izlazivši iz Austro-Ugarske ući pod jaram Jugoslavije i da su sve radnje koje smo poduzeli stoga da bi bili samostalni i svoji na svome. 
U nastavku zasjedanja dio zastupnika SKH-SDP napustio je sabornicu, dok je dio, kako je Sabor još bio sastavljen od tri doma, glasao protiv prijedloga radne skupine. Tako je u tom ključnom i prekretničkom trenutku moderne hrvatske povijesti dio zastupnika SKH-SDP pao na povijesnom ispitu. Danas se nerado sjećaju 25. lipnja 1991. godine. Tom ključnom odlukom, koju obilježavamo kao 'Dan državnosti'. Ova odluka je, da podsjetim, nastala temeljem referenduma provedenog 19. svibnja 1991. godine na koji je izašlo 83% građana RH, od kojih je 97% glasalo za suverenu, slobodnu i neovisnu RH. Iako je Hrvatska vlast jamčila najvišu razinu ljudskih prava poznatu u europskoj praksi srpskoj nacionalnoj manjini, došlo je do intenziviranja oružane pobune dijela srpskog pučanstva u Hrvatskoj. Hrvatsku je gutao plamen, vojne operacije odnosile su stotine života, donosile tisuće ranjenika, desetine tisuća prognanika, ogromna razaranja. Hrvatsku se nastojalo svim sredstvima poraziti.
 
Usporedo sa odlukom o razdruživanju od SFRJ i pojačavanjem agresije od strane JNA i srpskih terorista, međunarodna zajednica, a posebno 'europska trojka' započinju pritisak na rukovodstvo Hrvatske da suspendira donijete odluke o samostalnosti.
- Istog dana kada su Hrvatska i Slovenija proglasile neovisnost, krenuo je strahoviti međunarodni pritisak, koji je predvodila 'europska trojka'. Tražili su da Hrvatska i Slovenija zamrznu i odustanu od odluka koje su donijeli njihovi parlamenti. Vrh europske zajednice tražio je predah kako bi našao način da spasi Jugoslaviju. Zatraženo je potpuno primirje, uveden je embargo na uvoz oružja u Jugoslaviju. Srbija, uz koju je bila JNA, bila je naoružana do zuba dok je Hrvatska onemogućena u legalnoj nabavci oružja neophodnog za samoobranu. Svi potezi međunarodne zajednice imali su za cilj osujetiti samostalnost Hrvatske i vratiti je pod okrilje Jugoslavije pa makar to bila i Miloševićeva. Unatoč brojnim primirjima, od tog 25 lipnja tisuće ljudi smrtno su stradali na hrvatskoj strani. Jugoslavenska 'posrbljena' armija i Srbija željeli su iskoristiti to vrijeme da slome Hrvatsku.
 
Zanimljiv je datum isteka moratorija. 07. listopada 1991. godine.
- Istekom moratorija 7. listopada, Beograd, Srbija JNA i Milošević odlučili su da će likvidirati hrvatsko državno rukovodstvo. U prvom redu Predsjednika Tuđmana. Uz njega su taj dan na ručku bili predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Ante Marković, predsjednik predsjedništva SFRJ Stipe Mesić. Vojna kontraobavještajna služba JNA imala je svoju uhodu u samom uredu Predsjednika republike, koji je dao precizne koordinate i vrijeme kretanja Predsjednika Tuđmana. Petnaest minuta prije nego će rakete biti ispaljene, s Bihaćkog aerodroma poletio je zrakoplov koji je na točku za napad došao točno u vrijeme kada je Predsjednik Tuđman trebao biti u prostoriji koja je pogođena. Kako je zastao putem, ostao je duže na drugom mjestu. Raketa koja je pogodila Banske dvore trebala je kao prvorazredni politički cilj ubiti Predsjednika Tuđmana, ali i predsjednika predsjedništva SFRJ Mesića, kao i predsjednika SIV SFRJ Markovića koji je također dolazio iz Hrvatske. Dvije rakete koje su promašile cilj bile su namijenjene zgradi Hrvatskog Sabora u čijoj maloj vijećnici su se okupili svi zastupnici iz HDZ-a U drugim dijelovima Sabora nalazili su se članovi Vlade. To je bio atentat na hrvatsko državno rukovodstvo koje je trebalo obezglaviti. Božjom providnošću, jer drugačije to ne mogu objasniti, to je izbjegnuto.
 
- Istekom moratorija 7. listopada, Beograd, Srbija JNA i Milošević odlučili su da će likvidirati hrvatsko državno rukovodstvo. U prvom redu Predsjednika Tuđmana. Uz njega su taj dan na ručku bili predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Ante Marković, predsjednik predsjedništva SFRJ Stipe Mesić. Vojna kontraobavještajna služba JNA imala je svoju uhodu u samom uredu Predsjednika republike, koji je dao precizne koordinate i vrijeme kretanja Predsjednika Tuđmana. Petnaest minuta prije nego će rakete biti ispaljene, s Bihaćkog aerodroma poletio je zrakoplov koji je na točku za napad došao točno u vrijeme kada je Predsjednik Tuđman trebao biti u prostoriji koja je pogođena. Kako je zastao putem, ostao je duže na drugom mjestu. Raketa koja je pogodila Banske dvore trebala je kao prvorazredni politički cilj ubiti Predsjednika Tuđmana, ali i predsjednika predsjedništva SFRJ Mesića, kao i predsjednika SIV SFRJ Markovića koji je također dolazio iz Hrvatske. Dvije rakete koje su promašile cilj bile su namijenjene zgradi Hrvatskog Sabora u čijoj maloj vijećnici su se okupili svi zastupnici iz HDZ-a U drugim dijelovima Sabora nalazili su se članovi Vlade. To je bio atentat na hrvatsko državno rukovodstvo koje je trebalo obezglaviti. Božjom providnošću, jer drugačije to ne mogu objasniti, to je izbjegnuto.
U tim dramatičnim trenucima donijeta je odluka o konačnom proglašenju razdruživanja od SFRJ. Kako je bio tijek događanja?
- Prije napada na Banske dvore, ja sam sa Predsjednikom Tuđmanom napravio nacrt odluke od 8. listopada. On je to odobrio. Nakon toga izvršen je atentat, tako da se nije stiglo s drugim članovima radne skupine raspraviti taj nacrt. Istu večer nakon napada, ustrojena je rada skupina, kojoj sam opet stjecajem okolnosti, kao predsjednik ustavne komisije i potpredsjednik Sabora, bio na čelu. Uz mene bili su tu potpredsjednik Sabora Percan, dr. Hrvoje KačićĐuro Vidmarović i dr. Vlado Veselica. Trebali smo napraviti nacrt odluke kojom će Hrvatska napokon neopozivo raskinuti sve državnopravne odnose sa Jugoslavijom.
 
Procijenjeno je da zbog sigurnosti zasjedanje Sabora treba održati van zgrade Sabora na Markovom trgu. Izabrana je zgrada INA-a u Šubićevoj ulici. Kako je teklo zasjedanje tog 8. listopada 1991. godine.
- Bilo je mišljeno da ćemo biti sigurniji u zgradi INA Naftaplina jer da se predviđena prostorija nalazi u podrumu. No, kad smo predsjednik Sabora dr. Domljan i ja došli, vidjeli smo da je pozicija te dvorane smještena ispod staklenog krova. Ni dan danas mi nije jasno kako je došlo do tog izbora, jer je to zapravo bilo najnesigurnije mjesto na kojem smo se mogli naći. Brojni zastupnici su počeli pristizati već tijekom noći. To zasjedanje se koliko je bilo moguće držalo u tajnosti.
 
Sjednica je počela u 09.30 sati. Predsjednik Sabora dr. Domljan iznio je dramatične okolnosti u kojima se nalazi Hrvatska i u kojima se održava zasjedanje. Sjećam se njegovih riječi da nikada hrvatski Sabor do Turskog zuluma nije zasjedao izvan Zagreba, a da smo danas zbog novovjekih barbara prisiljeni tražiti sigurnije mjesto. Nakon njega predsjednik Vlade dr. Gregorić dao je izvještaj o svim prilikama, ili neprilikama, u kojima se nalazi Hrvatska. Potom sam po pozivu dr. Domljana iznio nacrt prijedloga zaključaka radne skupine. U međuvremenu sam se uspio konzultirati s nekim članovima. Nakon što sam iznio nacrt odluka o raskidu državnopravnih sveza sa SFRJ, krenula je rasprava koja se odvijala u dramatičnim okolnostima. Nekoliko puta smo upozoreni da neprijatelj zna koordinate zgrade i da radi vlastite sigurnosti skratimo raspravu koja je bila vrlo burna i strastvena.
 
Ključni trenutak nastupa oko 19 sati kada Predsjednik Tuđman poziva predsjednika Sabora dr. Domljana i Vi preuzimate vođenje sjednice. Kako je teklo izglasavanje odluke o raskidu državnopravnih odnosa sa SFRJ?
- Još dok je trajala rasprava, ja sam u jednom malom pokrajnjem sobičku na koljenima, u blok, kad je rasprava već bila pri kraju, napisao svojom rukom konačnu verziju i tekst odluke o raskidu svih državnopravnih sveza Republike Hrvatske sa republikama i pokrajinama koje su tvorile bivšu SFRJ. Kada sam preuzeo predsjedavanje, pročitao sam tekst te odluke. Imao sam problema jer sam tekst pisao 'uzbuđenom' rukom, tako da nisam mogao razabrati potpuno točno i precizno cijeli tekst, već sam malo zastajkivao kako bih odgonetnuo što sam zapisao. Uslijedila je rasprava i u njoj je Ivica Račan podržao u ime SKH-SDP-a tu odluku odustajući od dotadašnjih stavova u potpunosti podržavajući odluku o raskidu svih državnopravnih sveza sa SFRJ. Bilo je tu još nekih prijedloga, ali je ona u predloženom obliku na kraju izglasana.
 
Zapjevali smo hrvatsku himnu. Tada sam rekao da nam je sa vrata skinut mlinski kamen koji je više od sedamdeset godina vukao Hrvatsku na dno, u ponor, a taj mlinski kamen bila je mrska Jugoslavija.

 

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo