savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=266&ja-sam-za-muzej-zagore=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=266&ja-sam-za-muzej-zagore=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=266&ja-sam-za-muzej-zagore=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=266&ja-sam-za-muzej-zagore=

Božo  Biškupić

../intervjui/intervjui.php?osoba=2927&bozo-biskupic

Biškupić Božo
Datum:
18.01.2008
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Decentralizacija je moj prioritet. Predložio sam načelniku Dugopolja, jedne od najnaprednijih općina u Dalmatinskoj zagori, da u program uvrsti muzej

Ministar kulture ponovno je Božo Biškupić. Kao jedan od prioriteta svojeg novog mandata ističe stvaranje jednakih mogućnosti za umjetnike koji djeluju u institucijama i izvan njih, a smatra da je za to ključno sudjelovanje lokalnih zajednica. - Razmišljamo i o financiranju izvaninstitucionalne kulture nekim oblicima fundacija - kaže ministar.

• Postoji li projekt kojim bi se smanjila ovisnost kulturnih industrija o državnom proračunu?

- Sredstva državnog proračuna u financiranju kulturnih industrija veća su od prosjeka europskih zemalja, ali u ratnom razdoblju uništena je distribucijska mreža, primjerice, kinodvorana ili knjižara, što značajno smanjuje mogućnost poslovanja na tržišnim osnovama.

Lokalne bi zajednice trebale pridonijeti rješenju problema oštećene distribucijske mreže povoljnijim najmom knjižarskih i kino prostora. Vjerujem da će Zakon o audiovizualnoj djelatnosti pridonijeti rastu domaće filmske industrije i smanjenju ovisnosti o državnom proračunuu.

• Hoćete li i ove godine izboriti jedan posto državnog proračuna za kulturu?

- Vjerujem da će ove godine biti još bolje.

• Kakav će biti vaš odnos prema nakladništvu? Planirate li smanjiti državne dotacije?

- Ne planiramo smanjivati državnu potporu u bilo kojem području kulture.

• Idući će tjedan biti poznat program ovogodišnjeg nastupa na sajmu knjiga u Leipzigu. Hrvatska je zemlja partner. Koliko je novca predviđeno za taj projekt?

- Oko 2,5 milijuna kuna, u što su uključena i nova izdanja na njemačkom jeziku te gostovanja.

• Nešto manje od godinu dana na snazi je uredba o jedinstvenoj cijeni knjige kojom se traži da se ona ne mijenja godinu dana od izlaska naslova. Je li ta mjera polučila rezultate koje ste očekivali?

- Zajednica nakladnika i knjižara predlaže promjene. Prihvatit ćemo ih, a nakon toga, svi koji ne budu poštivali jedinstvenu cijenu neće moći uživati potporu Ministarstva kulture za svoja izdanja.

• Što je s takozvanim pravom javne posudbe, prema kojem bi autori dobivali naknadu za posudbe svojih djela knjižnicama? Postoje i mišljenja da je ta mjera nepotrebna jer bi njome porezni obveznici praktički pet puta plaćali istu knjigu.

- Takva su mišljenja prenategnuta. Autorsko pravo privatno je pravo i pisci ga mogu, kao što su to učinili i glazbenici, ostvariti zakonskom osnovom. Ako do toga dođe, podržat ćemo ih. Dužnost je Ministarstva štititi knjige i autore. Podržat ćemo sve inicijative za koje postoji mogućnost i zakonska osnova.

• Ključan je problem nakladništva nerazvijena distribucijska mreža. Planirate li se pozabaviti tim problemom?

- Prigodom posjeta gradovima i županijama lobiram za otvaranje kinodvorana i knjižara. Uvijek smo spremni pomoći lokalnoj zajednici u takvim nastojanjima.

• Kakav će odnos Ministarstvo imati prema Gradu u slučaju Muzeja suvremene umjetnosti?

- Nakon završetka gradnje, Muzej će biti u istom položaju kao i HNK Zagreb i Klovićevi dvori. To znači da će Ministarstvo kulture imati 50 posto obaveza u financiranju, a time, naravno, i u upravljanju.

Odnos će uvijek biti pozitivan, kao što je bio i do sada, jer je riječ o velikom projektu koji bi teško financirao sam Grad ili država.

• Teško je vjerovati u pozitivan ishod jer se otvaranje Muzeja poprilično otegnulo. Što je bio razlog višemjesečnom zaustavljanju radova? I zašto, kad ste uvidjeli da su troškovi gradnje gotovo trostruko porasli i da Grad ne ispunjava svoje obaveze, niste inzistirali na novom natječaju ili novim izvođačima, ako su doista oni krivi?


- Ovaj sam tjedan s predstavnicima Grada razgovarao o aneksu ugovora i nije bilo nikakvih problema.

Mislim da je problem s kašnjenjem bio tehničke prirode, neki problemi oko nosive grede, te su se stoga morali mijenjati projekti, što je oduzelo dosta vremena. Ne razumijem se baš u građevinarstvo, ali zvučalo mi je kao logično objašnjenje. Možda Grad nije imao osigurana sredstva. Ali sad su ti problemi, nadam se, iza nas i nastavit ćemo s tom kapitalnom investicijom.

• Kako komentirate priče da niste išli u frontalni napad na Grad jer je riječ bila o političkom dogovoru?

- Ne, nije bilo takvih dogovora. Ne vjerujem ni da je Grad otezao zbog izbora.

• I, kad se očekuje otvorenje Muzeja?

- Nadam se, ako Grad Zagreb ispoštuje svoje obaveze, da ćemo Muzej otvoriti potkraj ove godine.

• Kako mislite riješiti problem decentralizacije vezan uz organiziranje i gostovanje velikih izložbenih projekata u ostalim hrvatskim gradovima?

- Izložbe koje je moguće iz Zagreba prenijeti u neke od velikih gradova rado ćemo poduprijeti. Za velike su izložbe potrebni i veliki prostori, što je bilo vidljivo posebno u projektu ‘Zagora - nepoznata zemlja’. Kad sam shvatio da u Splitu nema prostora koji može primiti tako veliku izložbu, na otvorenju sam načelniku Dugopolja, jedne od najnaprednijih općina u Dalmatinskoj zagori, predložio da u svoj razvojni program uvrsti gradnju muzeja Dalmatinske zagore kako bi se najveći dio građe vezane uz taj kraj mogao razgledati na jednome mjestu.

To nije samo problem izložaba nego i predstava. Nadam se da će novosagrađene ceste olakšati organiziranje gostovanja atraktivnih premijera i u drugim nacionalnim kućama. Zalagat ćemo se i za osnivanje stalnih kazališnih ansambala, na primjer, u Šibeniku.

• Dakle, kažete - muzej Dalmatinske zagore u Dugopolju?


- Radi se o impresivnoj građi i šteta što nije izložena u jedinstvenom prostoru u kraju koji to zavređuje. Načelniku ta ideja nije bila strana.

• Nedavno ste dosta pozornosti privukli odlukom da Splitu donirate dio vaše umjetničke kolekcije, preciznije, grafičku zbirku. Zašto Split i zašto tako nagla odluka?

- Odluka nije nagla. Razgovori traju već dvije godine. Kada je riječ o Splitu, ovo je prilika da se upiše na kulturnu kartu i kao grad u Hrvatskoj koji ima muzej grafike. Ta je donacija uz inicijativu za osnivanje specijaliziranog muzeja grafike dio kulturne strategije usredotočene na medij koji je u Splitu do sada promican mahom entuzijastički i inicijativom pojedinaca. Osim racionalnih i objektivnih, postoji i emotivni razlog, volim taj grad i cijenim njegove brojne umjetnike. Spomenuo bih Tonča Petrasova Marovića, Igora Zidića, Tonka Maroevića, Josipa Depola, Josipa Botterija Dinija, Matka Trebotića, Matka Mijića...

• Velike izložbe ne gostuju u Splitu - zbog problema s prostorom. Koliko je realno da se u Splitu u roku od godinu dana osnuje muzej grafike, što je uvjet vaše donacije? I hoće li u tom muzeju biti samo vaša zbirka?

- Uvjeren sam da je moguće osnovati ustanovu bez obzira na prostorne mogućnosti koje se, ako ih i nema, mogu osigurati kasnije. 

Muzej nije predviđen samo za moju kolekciju jer vjerujem da će ta donacija potaknuti mnoge poštovatelje grafičke umjetnosti i grada Splita koji će se pridružiti inicijativi, pa će se građa ubrzo udvostručiti. 

• Ta je kolekcija procijenjena na milijun eura. Vrijedi li toliko?

- To je dobrano napuhana procjena.


Prikazao sam nabavnu, a ne tržišnu cijenu zbirke

Godinama ste pasionirani kolekcionar umjetnina. Posjedujete vrijedna djela. Vrijedi li vaša privatna kolekcija umjetnina doista samo 500.000 kuna, koliko stoji u vašoj imovinskoj kartici?

- To je procjena cijene po kojoj sam umjetnine nabavio.

Dobro, ali kolika je onda tržišna cijena?

- Ne mogu govoriti o drugoj cijeni. Cijene umjetnina se mijenjaju i teško je ponuditi realan iznos. Sigurno je to da cijene nisu iste kao kad sam kupovao ili dobivao neke od tih predmeta prije više od 40 godina.

Putovat ću i dalje sa Sanaderom, briga me za diplomatsku karijeru

Hoćete li i dalje putovati svijetom s premijerom Ivom Sanaderom onoliko koliko ste putovali u prethodnom mandatu?

- Putovat ću točno onoliko koliko će to biti potrebno, kao što sam to činio i do sada.

Spekuliralo se o vašem odlasku u diplomatske vode. Jeste li razočarani?

- Nisam razočaran, čast mi je što sam treći put imenovan ministrom kulture, a o diplomatskoj karijeri nisam razmišljao.

Kako objašnjavate to da ste treći put ministar kulture?

- U prethodnim mandatima trudio sam se posao obaviti što je najbolje moguće, a premijer mi je ukazao povjerenje treći put, što smatram velikim priznanjem.

 

Piše: Adrijana Piteša

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


24.04.1966  Baran Ante
24.04.1966  Bubnjar Nediljko
24.04.1957  Jurčević Jozo
24.04.1955  Tepša Đoko
24.04.1954  Biševac Veselin
24.04.1950  Klarić Marijan
24.04.1948  Bezer Mijo
24.04.1947  Sesar Josip
24.04.1943  Jakab Sandor
24.04.1939  Pervan Marica