savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2669&zbog-poreza-na-nekretnine-stradat=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2669&zbog-poreza-na-nekretnine-stradat=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2669&zbog-poreza-na-nekretnine-stradat=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2669&zbog-poreza-na-nekretnine-stradat=

Anka  Mrak-Taritaš

../intervjui/intervjui.php?osoba=7354&anka-mrak-taritas

Mrak-Taritaš Anka
Datum:
04.12.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

O d prije dva tjedna ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš ni dana nije trebala potrošiti na »snimanje stanja« u ministarstvu, inače uobičajeno, ali i dugotrajno, nakon dolaska svakog novog ministra. Ova je arhitektica, s kraćim prekidima, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja od kraja 1992. godine, poznaje ga kao svoj džep, i zna što joj je činiti. Ne pripada niti jednoj stranci, jasna je i konkretna. Donedavno njegova zamjenica kaže da su ona i Ivan Vrdoljak bili dobar tim, dok je njena prednost, potvrđuje, to što je u sustavu od početka. »Ništa se drastično nije promijenilo – samo sam iz jedne kancelarije preselila u drugu, preuzela još malo više obaveza i nastavljam raditi svoj posao«, zaključuje. Razgovor započinjemo s najaktualnijim, uvođenjem poreza na nekretnine.

Kako će se porez na nekretnine vašeg kolege Linića odraziti na građevinski sektor? Vlada je uvjerena kako će porez na tisuće praznih, novih stanova plaćati banke, što će sniziti cijene stanova. Nije li izglednije da, ako porez budu plaćale banke, one dignu i kamate na postojeće kredite, a ustvari plaćanje poreza pripadne građevinarima, koji su se kod banaka zadužili do grla?

Nalazimo se u vrlo nezavidnoj gospodarskoj situaciji, i nisam sigurna da je itko od nas spreman na ovo. Nastradat će oni koji nisu štedjeli u draguljima, dionicama i novcima, već u nekretninama

– Prijedlog Zakona o porezu na nekretnine mi smo u ministarstvu dobili u utorak, s napomenom da se očitujemo do subote. Probat ćemo to učiniti tijekom današnjeg dana. Uvođenje ovog poreza traži jako, jako ozbiljnu pripremu, a mi imamo imovinski sustav zapostavljan godinama. S jedne strane, zbog poreza nerealne cijene stanova mogu pasti, no pravog scenarija budućih događanja zapravo nemamo. Slovenci su se ovim, kažu, bavili deset godina, intenzivno dvije, tri, i još uvijek su na dva milijuna rješenja o porezu na nekretnine povratno dobili pola milijuna žalbi. Dakle, ovo traži pripremu u kojoj svi trebaju sudjelovati. Na kraju krajeva, nalazimo se u vrlo nezavidnoj gospodarskoj situaciji, i nisam sigurna da je itko od nas spreman na ovo. Oni najbogatiji će se snaći – prazne će stanove pretvoriti u poslovne prostore koje će iznajmiti sebi samima i onda plaćati manje poreze na iznajmljivanje. Nastradat će srednji sloj, koji unatrag 30, 40 godina nije štedio u draguljima, dionicama i novcima. Ljudi su u Hrvatskoj štedjeli u nekretninama. Zato i imamo nekretnina u vlasništvu više od europskog prosjeka. Za razliku od nas, u EU stanove su kupovali samo najbogatiji, a ostali žive, zbog uređenog tržišta najma, u iznajmljenim stanovima.

Sredit ćemo stanje

 

Jakovčić nas ne može tužiti zbog Plomina C


Nakon Ministarstva zaštite okoliša, i vaše je Ministarstvo, zbog izdavanja lokacijske dozvole Plominu C, tužio istarski župan Ivan Jakovčić.

– Mi tužbu nismo vidjeli, do nas nije došla, i zato niti ne znam o čemu se radi, odnosno o čemu bi se moglo raditi. Nama je, naime, stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole bila Općina Kršan, a ne Istarska županija. Nakon što smo izdali dozvolu, Kršan je mogao u roku 30 dana podnijeti tužbu, on to nije učinio, i naša je lokacijska dozvola pravomoćna. Župan ne može podnositi tužbu jer niti nije stranka u postupku, a pogotovo se ne može pozivati na to da dozvola nije pravovaljana. On bi svakako trebao znati da županija nije stranka u ovom postupku. Temeljem lokacijske dozvole, na koju se Općina Kršan očitovala, a nakon što investitor – HEP, odabere partnera za Plomin C, i obavi druge predradnje, može se ići na izdavanje građevinske dozvole.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim tijekom legalizacije bespravnih gradnji? Pristiglo vam je više od 37.000 zahtjeva za legalizaciju?

 – Umjereno sam zadovoljna! Samo je unatrag mjesec dana pristiglo 10,5 tisuća zahtjeva, do isteka roka za podnošenje zahtjeva, 30. lipnja iduće godine, očekujemo sto tisuća njih, što smo definirali kao zadovoljavajuću brojku, budući da ni ne znamo koliki je stvarni broj nelegalnih gradnji.

Činjenica je da sada rušite bespravne gradnje započete nakon 21. lipnja prošle godine, što su, mahom, temelji, garaže, gustirne i slično. Hoćete li rušiti i nelegalne obiteljske kuće, vikendice?

– Uklanjanja su u tijeku, a tako će biti i iduće godine. Ulovili smo se u koštac s vrlo ozbiljnim problemom, koji traje tridesetak godina. Mogli smo ga, kao što se dugo radilo, staviti pod tepih i dalje mirno spavati, no ipak smo se odlučili progovoriti otvoreno o problemu. Uklanjanja se rade u tri vala – prvo uklanjamo one koji su gradnju započeli nakon 21. lipnja prošle godine, zatim ćemo uklanjati one koji se ne mogu legalizirati jer su gradili na područjima na kojima legalizacija nije moguća, i na kraju one građevine za koje je građevinska inspekcija izdala rješenja o uklanjanju, a do kraja ove godine ne podnesu zahtjev za legalizaciju. Trenutačno u Koprivničko-križevačkoj županiji uklanjamo stotinjak vikendica, odnosno uglavnom ih uklanjaju sami vlasnici. Ne treba oko toga raditi cirkus, mi radimo svoj redoviti posao. Ljudi misle da ćemo odustati, prolongirati rokove za legalizaciju. Nećemo ni jedno ni drugo.

Obiteljske kuće i vikendice, općenito sve nelegalne gradnje, nećete prestati rušiti niti uoči lokalnih izbora u svibnju?

– Apsolutno. Ne može se odustati bez obzira na izbore. Uklanjat ćemo i višestambene kuće. Naša je poruka jasna – odlučili smo srediti stanje u prostoru. To ne možemo učiniti tako da bude idealno, ali djelovati u tom pravcu moramo.

Hoće li do 30. lipnja 2013., kad ističe rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, arhitekti i geodeti, inženjeri građevine, uspjeti napraviti sve potrebne elaborate koji se tom zahtjevu prilažu? Postoje tvrdnje kako je to vremenski nemoguće, zbog čega će mnogi, iako žele legalizirati svoj objekt, biti srušeni jer nisu podnijeli zahtjev.

– Glavnina nelegalnih građevina su katastarski evidentirane kuće, puno je građevina manjih gabarita koje spadaju u kategoriju pomoćnih, a ni za jedne niti za druge ne treba geodetski snimak. Za građevine do sto četvornih metara se ne radi snimka, nego se uz zahtjev predaje samo izračun i nekoliko fotografija kuće. Vjerujemo da će svi oni koji se žele legalizirati u roku podnijeti zahtjev. Uskoro ćemo sa svim pročelnicima ureda za graditeljstvo gradova i županija održati sastanak kojem će biti cilj da se ujednači praksa i postupanje u svim upravnim odjelima.

Nemamo izbora


Znači li to da sada po gradovima ima odstupanja, i da neki rade po vlastitom nahođenju?

– Nije cilj uprave odbiti zahtjev, nego pomoći podnositelju da on bude pozitivno riješen, naravno, u okvirima zakona. Smatram da je još uvijek puno manja greška legalizirati i nešto što je rubno za legalizaciju, nego to ukloniti. Uredi su oprezni, boje se grešaka, nisu sigurni. Zato im je potrebna naša dodatna edukacija, kako bi svi radili jednako.

Jedinicama lokalne samouprave predlažete da, u cilju što veće legalizacije, smanje svoje komunalne doprinose bespravnim graditeljima, ili im barem omoguće plaćanje u više obroka?

– Mi im ne možemo niti trebamo reći da smanje komunalne doprinose. Poručujemo im da o tome razmisle, to je njihov prihod. Predlažemo im da vide kako taj doprinos, eventualno, smanjiti ili omogućiti njegovo plaćanje na rate. Država je svoju naknadu za legalizaciju smanjila na najmanju moguću mjeru i omogućila obročno plaćanje. Općine i gradovi moraju odlučiti hoće li previsokim komunalnim doprinosom onemogućiti legalizaciju pa i dalje imati situaciju da od nelegalnih gradnji nemaju niti kune, ili će ga smanjiti, i tako i bespravne građevine staviti u pravni sustav od njih ubirući naknadu koju plaćaju oni koji su legalno gradili.

Nisu li, međutim, onda opravdani prigovori ljudi koji su legalno i pošteno gradili, plaćajući komunalne doprinose u punoj cijeni i jednokratno? Ti ljudi imaju zašto biti ogorčeni.

– Mogu se složiti da netko tko je pristojno išao po svoje dozvole, i sve platio, sad bude ogorčen. Mi, međutim, drugog izbora nemamo. Mogli smo ili ponuditi ovaj model brze i relativno jednostavne legalizacije, ili i dalje imati nelegalne zgrade. Već sad imamo 30.000 rješenja o rušenju, što znači da ćemo samo to, ako ih godišnje srušimo i tisuću, rušiti sljedećih 30 godina. Rušenje, na kraju krajeva, nije ni cilj. Puno je nelegalnih zgrada prihvatljivo, tu su 30, 40 godina, i od njihova rušenja nitko ne bi imao koristi, samo štete. Bitno je da ljudi zahtjevom za legalizaciju priznaju da su pogriješili, plate svoje i dalje nastave mirno živjeti.

Olakšati prodaju


Novim zakonima na kojima radite »friške« bespravne gradnje planirate zaustavljati već u samom začetku. Kojim mjerama?

– Radimo na tri zakona – o prostornom uređenju, o gradnji i o građevinskoj inspekciji. Kad netko ubuduće počne bespravno graditi na prostoru na kojem to nikako nije moguće, u roku osam dana će inspekcija moći donijeti rješenje o uklanjanju i uklanjati – bez da dokazuje, kao sada, čija je to zgrada, je li ičija, tko je gradi, na čijem je zemljištu i tako dalje. Inspektor i bageri dolazit će odmah, bez bespotrebne i dugotrajne procedure. Rušit će se odmah, a investitor će onda, obrnuto od sadašnje prakse, morati dokazivati da nije gradio on nego netko drugi itd. Bude li se pak gradilo u građevinskom području, ali bez dozvole, jednako tako, inspekcija će odmah moći propisati prvu novčanu kaznu, brzo zatim i drugu, i tako dalje, pa će investitor, pod prijetnjom ovrhe, radije otići po dozvolu.

Vaš je prethodnik, Ivan Vrdoljak, najavljivao oživljavanje gradnje POS stanova, Čačićev POS plus program gradnje, na kraju i državni otkup praznih novih stanova koji bi se davali građanima u povoljan najam. Što je od svega ostalo?

– Pokušat ćemo olakšati prodaju već izgrađenih POS stanova, imali smo, da, ideju preuzeti prazne stanove i davati ih u povoljniji najam, ali s obzirom na stanje proračuna, za te projekte za sada nema novaca. Oni projekti POS koji su u tijeku idu dalje. Za nove modele i ideje, nažalost, u proračunu nema sredstava.

S mjesta se ne pomiče niti, naveliko najavljivan, projekt energetske obnove zgrada. Imamo tek jedan potpisan ugovor o radovima, sa slovenskim poduzećem, dok se naši građevinari na natječaje ne javljaju. Ako već ne ide ovako, hoćete li uvjete prilagoditi hrvatskoj građevini?

– Projekt je dobar, ali je za njegovu provedbu potrebno promijeniti nekoliko zakona. Ključno je bilo zakonom o proračunu definirati da jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za kredite koji više neće, kao što je sada slučaj, ulaziti u njezin dug. Građevinske tvrtke će i dalje morati jamčiti utvrđene uštede u potrošnji energije

Autor: Bojana Mrvoš Pavić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


17.04.1982  Vešligaj Marko
17.04.1973  Orešković Mirko
17.04.1971  Lacković Željko
17.04.1968  Opačić Milanka
17.04.1968  Dadović Ivica
17.04.1961  Grdić Darko
17.04.1960  Asić Jakob
17.04.1956  Franić Zdenko
17.04.1955  Ninić Zdenka
17.04.1954  Jurić Marijan
17.04.1943  Majdenić Pavica