“Svjestan sam da kod nas neoliberalizam nije popularan pojam, ali definitivno imam liberalne stavove. Smatram kako moramo stvoriti okruženje u kojem će građani preuzimati određene rizike, umjesto da očekuju kako će umjesto njih sve probleme rješavati država. Budući da sam kao bivši doministar financija radio u toj i takvoj državi, znam da su to posve nerealna očekivanja”, smatra Damir Kuštrak, novi predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. U stručnim i političkim krugovima, Kuštraka smatraju jednim od najkompetentnijih ekonomskih eksperata. Nakon uspješne poslovne karijere, bio je doministar financija, a sada je već treću godinu predsjednik uprave Medike. Zajedno s Radimirom Čačićem, autor je nedavno predstavljene Gospodarske strategije HNS-a, i kada bi haenesovci imali priliku formirati izvršnu vlast, pripao bi mu položaj ministra financija ili neka druga važna uloga u vladi.

Damir Kuštrak rodio se 1956. u Koprivnici, a 1983. je u Zagrebu diplomirao građevinu. Nekoliko godina predavao je na Agronomskom fakultetu, gdje mu je među ostalima, student bio i Damir Polančec, aktualni HDZ-ov potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo. Onda je 1994. prešao u Agrokor i idućih šest godina bio stariji potpredsjednik u koncernu Ivice Todorića. Atribut “Todorićeva čovjeka” zadržao je i ulaskom u vladu Ivice Račana, gdje je kao član HSLS-a imenovan zamjenikom ministra financija. Tijekom iduće četiri godine, bio je de facto glavni kreator državnog proračuna. Kada je vlast preuzeo Ivo Sanader, odlučio se vratiti u gospodarstvo, i ubrzo zatim preuzeo je Mediku. Pod njegovim vodstvom u protekle tri godine, vrijednost dionica Medike narasla je šest puta što je uvelike utjecalo i na odluku domaće poslovne elite da Kuštraka postave za novog ravnatelja HUP-a.

NACIONAL: U kolikoj mjeri s položaja predsjednika HUP-a možete utjecati na gospodarske prilike u zemlji?
- Teško je decidirano odgovoriti koliko mogu direktno utjecati. Ali članice HUP-a mogu tražiti od vlade povlačenje nekih poteza jer funkcija HUP-a jest zalaganje za razvoj i zaštitu gospodarstva. Kao prilično velika organizacija, HUP se sastoji od niza članica koje su po sastavu heterogene, ali imaju i neke zajedničke interese poput funkcioniranja pravne države i manjih opterećenja jer su to preduvjeti za uspjeh u globaliziranom svijetu.

NACIONAL: Smetaju li vam optužbe kako ste „Todorićev čovjek“?
- Zašto bi me smetale? Naprotiv, vrlo sam ponosan na svoju ulogu u razdoblju kada se izgrađivao koncern Agrokor i bila mi je čast raditi s osobom kakva je Ivica Todorić.

NACIONAL: Bilten HUP-a navodi pad industrijske proizvodnje s 35 na 20 posto, 4,8-postotni rast BDP-a i slab izvoz. Iz toga se može zaključiti kako je hrvatska poslovna elita nezadovoljna radom vlade Ive Sanadera?
- Gospodarstvo i ekonomske teme tek sada dolaze u prvi plan jer postaje jasno da mora postojati nekakav redoslijed stvari, a to znači da najprije netko treba nešto zaraditi kako bi onda Hrvatska bila socijalna država. Kod nas je obratno i najprije se zadaju neki socijalni ciljevi, a zatim se gleda iz čega sve to platiti. To se vidi i u platnoj bilanci i velikom vanjskom dugu. Sanaderova vlada je nastavila dobre projekte vlade Ivice Račana, ali nije otvorila neke nove, dok je gospodarski rast već nekoliko godina približno na istoj razini. Drugim riječima nije se dogodilo ništa spektakularno novo. Zato očekujemo da će iduća vlada, bez obzira tko će ju voditi, puno više energije uložiti u jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Treba riješiti i pojedine sektore koji su već dugo u krizi, poput brodogradnje, pri čemu ne mislim nužno da je treba spašavati nego taj problem napokon treba skinuti s dnevnog reda.

NACIONAL: Vaša ideja kako zdravstvenu reformu treba provesti brzo i jako nije tema koju zagovaraju hrvatski političari. Zašto zagovarate radikalne rezove?
- Još uvijek nisam političar pa to smijem kazati. U svakodnevnici postoji golem nesklad između zakonodavne razine prava naših građana i stvarnosti jer zdravstvo zbog novih tehnika i lijekova postaje sve skuplje, a to nije moguće pratiti jer su doprinosi ionako preveliki. Sada možemo birati između dvije mogućnosti: ili ćemo srozati razinu zdravstvenih usluga ili ćemo uvesti participacije za pacijente do određene razine koja mora biti podnošljiva.
Ovako je tobože sve besplatno iako u stvarnosti nije, a zdravstvo generira velike gubitke. Sadašnje participacije su loše jer su u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Imate apsurdne slučajeve da ljudi idu liječniku i plaćaju deset kuna da bi dobili recept za lijek koji košta sedam kuna. Participacija treba biti oslobođeno 10-20 posto najsiromašnijih, a svi drugi trebaju plaćati lijekove. Pritom besplatno treba ostati liječenje u bolnicama. Do sada niti jedna vlada nije pokušala riješiti ovu situaciju jer se boje, a kada vas je strah, tada nema reformi.

NACIONAL: Koliki je tržišni udio Medike u Hrvatskoj?
- Trideset posto. Mi smo najveći distributer lijekova u državi, a imamo i lanac od 37 ljekarni, tako da i s te strane vidimo kao diše tržište. Primjećujemo da raste broj građana koji vlastitim novcem kupuju lijekove jer im se ne da odlaziti liječnicima po uputnice i prolaziti svo to administriranje. Naš problem je u tome da HZZO plaća lijekove u roku od devet mjeseci što je u trgovini neodrživo, budući da kada kupujete i prodajete robu, nemate vremena čekati svoj novac devet mjeseci. Ministar zdravstva Neven Ljubičić do sada nije napravio ništa po ovom pitanju i morali smo zatražiti sastanak s premijerom Sanaderom.

 NACIONAL: Koliko mi je poznato zainteresrani ste i za širenje poslova u Srbiju?
- Bilo bi prirodno da se Medika kao lider na hrvatskom tržištu širi i u regiji. Tržišta lijekova su nacionalna, ali Medika slavi 85 godina postojanja i djelovanja na ovim prostorima što znači da smo sposobni proširiti se i na susjedne zemlje. No odluku o tome donijet će naši dioničari.

NACIONAL: Tko su većinski vlasnici Medike?
- Nemamo većinskog vlasnika, u stvari to je vrlo komplicirano pitanje. Otkad sam u Medici, skoro dvije trećine kapitala je promijenilo vlasnika, a kako će stvari dalje ići vidjeti ćemo ovoga ljeta na Skupštini dioničara. Mogu reći da je oko pedeset posto dionica na skrbničkim računima, dakle, kada se dionice drže u ime nekoga drugog. O našim poslovnim podacima govori podatak da je u posljednje tri godine vrijednost Medike narasla šest puta.

NACIONAL: Kada ste ušli u politiku?
- Politika me oduvijek pomalo zanimala, a formalno sam u politici od kraja 90-ih kada sam pristupio HSLS-u. Nažalost, liberali su se 2002. raspali i raspršili po mnogim strankama. To je šteta jer u hrvatskoj povijesti baš i nemamo jaku tradiciju liberalizma, a ja smatram da je ona jako važna. Nedugo nakon ulaska u HSLS, dogodilo se da sam ubrzo ušao u Račanovu vladu i to je bilo odlično iskustvo jer se radilo o razdoblju sređivanja demokracije u Hrvatskoj. U Ministarstvu financija smo 2000. zatekli brojne probleme, posebno kada se radilo o nelikvidnosti i dugu države u plaćanju obveza. Konsolidirali smo državni proračun i napravili riznicu, i mislim da je ministarstvo financija sada u puno boljem stanju nego što je bilo 2000 godine.

NACIONAL: U tom razdoblju u kuloarima se o vama govorilo kao o pravom ministru financija?
- To je preuveličano. Ministar financija bio je Mato Crkvenac, samo što je on vrlo tolerantan čovjek pa smo se dogovorili da ja obavljam cijeli niz stvari. Imao je povjerenje u mene i jako lijepo smo surađivali, ali ja sam prilično interesantan medijima i netko je pustio u opticaj priču kako vodim ministarstvo.

NACIONAL: Da postanete ministar financija što biste sugerirali hrvatskim građanima?
- Poručio bih svima koji imaju imalo volje i želje za bavljenjem biznisom, neka se upuste u to jer bez rizika je nemoguće uspjeti. Rizik je glavni motivator uspjeha, što nije moja originalna misao, nego sam još uvijek pod dojmom nastupa Jacka Welcha u Zagrebu. Sva bogata društva su imala surovija razdoblja da bi uopće došla do bogatstva. Negdje se radilo o koloniziranju drugih zemalja, a ponegdje su vlastitim snagama uz dosta žrtava podigli standard na visoku razinu i onda počeli razvijati i socijalnu stranu. Hrvatski građani imaju velika očekivanja u smislu koliko visoke plaće trebaju imati, koliko duge praznike zaslužuju, ali to mora biti podržano i radnom produktivnošću što često nije slučaj. Postoje i uspješne tvrtke i sektori koji rade na zapadnoeuropskim standardima, ali nažalost i jako puno onih koji su još duboko u socijalizmu.

NACIONAL: Vaš prvi važniji posao bila je funkcija starijeg potpredsjednika u Agrokoru. Kako ste dobili taj posao?
- Bilo je to 1994. kada je Agrokor preuzeo nekoliko većih investicija kao što su Konzum i Ledo. Tada je Agrokor postao koncern i zaposlilo se puno mladih ljudi, a Todorić ima dobru osobinu u davanju posla novim osobama jer tako osobno kreira kadrove koji će raditi za njega. Kako su mnoge kompanije tada prvi put bile privatizirane, trebalo je uspostaviti odnose sa zaposlenicima i uvjeriti ih da Agrokor ima dobre namjere što se kasnije i potvrdilo. Osobno sam bio zadužen za prehrambenu industriju, Ledo, Jamnicu, Bobis, Solanu Pag i još neke tvrtke. Kada danas gledam poduzeća koja je preuzeo Agrokor, vidim da su se neka razvijala brže, a neka sporije, ali sva su napredovala.

NACIONAL: U Račanovoj vladi nalazilo se uz vas još nekoliko visokopozicioniranih članova Agrokora. Koliki je bio utjecaj Ivice Todorića na izvršnu vlast?
- Dok sam radio u ministarstvu financija, Todorić me niti jednom nije nazvao zbog nekih svojih poslova. Ako pogledate razdoblje Račanove vlade, vidjet ćete da Agrokor tada u Hrvatskoj nije izvršio niti jednu akviziciju. Tek nedavno su kupljeni Belje i Pik Vrbovec, ali sada je na vlasti Ivo Sanader. Što se tiče mojeg privatnog odnosa s Todorićem, on je i dalje dobar. Volim posjetiti Agrokor jer mi je tamo bilo lijepo raditi.

NACIONAL: Dijelite li većinsko nezadovoljstvo zbog prodaje najvećih nacionalnih tvrtki vlasnicima iz inozemstva?
- Zbog svojeg svjetonazora nikada nisam bio opterećen ksenofobijom. Osim toga, strani vlasnici su spasili sektore kakav je bankarski, koji je već desetljeće u odličnom stanju i vjerojatno najozbiljniji sektor u čitavoj regiji. Dijelom zbog kvalitetnih domaćih kadrova, ali i zbog dolaska stranih ulagača koji su investirali velik kapital. Naravno da stranac kao vlasnik znači da se centar odlučivanja nalazi negdje drugdje, međutim u industriji i većini ostalih sektora, oni čak i na najvišim menadžerskim pozicijama moraju zaposliti domaće ljude. Ne trebamo se bojati stranaca, ali dobro je da se razvijaju i snažne domaće firme. Zato treba prepoznati o kojim sektorima je riječ i zatim im pomoći u skladu s pravilima kakva vladaju u Europi.

NACIONAL: Koja su temeljna načela kojih ste se pridržavali dok ste s Čačićem pisali Gospodarski program HNS-a?
- Ja sam djelomično radio na ovom programu. Temelj svega je da treba prepoznati sektore i unutar njih kompanije koje su perspektivne, a tu se radi i o industrijama, recimo u elektroindustriji imamo Končar, Dalekovod i Elektrokontakt, koje su uspješne i na inozemnim tržištima. Hrvatska mora postati zemlja sa snažnom uslužnom industrijom kao što je to već iznio Čačić. Ključnu potporu može dati razvijena financijska industrija, a to nisu samo banke nego i fondovi, među kojima su i mirovinski fondovi. Zato je važno ne upropastiti mirovinsku reformu sa sadašnjim zahtjevima Hrvatske stranke umirovljenika. Mi razgovaramo o teškom položaju ljudi koji uopće nisu zaradili penzije jer više od polovice umirovljenika je otišlo u mirovinu prije isteka radnog staža. Treba im pomoći, ali ne tako da se mijenja sustav koji tek treba stati na noge. Ovako se izmišljaju novi dugovi.

NACIONAL: Radimir Čačić vas u budućoj vladi vidi kao jednog od njezinih glavnih ljudi?
- Ratko i ja smo prijatelji, ali sada je o tome neozbiljno razgovarati. Treba vidjeti u kakvoj će poziciji biti HNS, a onda ćemo se dogovarati o idućim potezima. Osobno bih radije ostao u gospodarstvu nego se vraćao u politiku. U gospodarstvu se odluke donose puno brže i jasnije i znate što je vaš cilj kao i jeste li ga sposobni ispuniti. U politici ima beskrajno puno kompromisa da bi se nešto napravilo i kada se gleda izvana, čini se da su svi nesposobni, iako je u stvari riječ o ograničenjima zbog kojih neke stvari teško možete napraviti. Većina naših građana nije spremna na velike reforme i to je glavno opterećenje političara. Zato podupirem reforme koje se provode brzo i preko noći jer se onda nitko ne stigne pobuniti.

NACIONAL: Magistar ste agronomije, kako se razvijala vaša profesionalna karijera?
- Nakon diplome na Građevinskom fakultetu, radio sam u jednom birou i onda prešao na Agronomski fakultet, gdje sam magistrirao. Postao sam asistent na predmetu graditeljstvo u poljoprivredi, a onda mi je prijatelj sugerirao da se u Agrokoru otvaraju radna mjesta. Otišao sam na razgovor i primljen sam. Inače, Todorićev i moj otac su u prošlosti također radili zajedno i u dobrim su odnosima.

NACIONAL: Kako izgleda jedrenje na Karibima s bivšim premijerom i ministrima Zlatkom Matešom, Radimirom Čačićem, Gorankom Fižulićem i Rolandom Žuvanićem?
- S obzirom na to da smo iz raznih stranaka, nismo politizirali nego smo se uglavnom bavili općim temama poput kupanja, ručka i večera. Nemam svoju jedrilicu, ali imam prijatelje koji me pozivaju na jedrenje. Karibi su prekrasni, no tamo sam se uvjerio da je Jadran svjetska top-destinacija, pogotovo što se tiče jedrenja. Obiteljski sam čovjek, supruga je zaposlena u PBZ Nekretninama, a kćeri su studentice. Nekad smo obiteljski odlazili na skijanje, a sada cure više ne idu pa žena i ja odlazimo s prijateljima koji nemaju veze s politikom.

Autor:Robert Bajruši