Prošlu je godinu doktorica znanosti Mirela Holy, saborska zastupnica, članica SDP-a, započela kao ministrica zaštite okoliša i prirode. Početkom ove godine neki od njezinih planova vezanih uz uvođenje reda u resorne zakone trebali su već startati u praksi. Umjesto toga, Holy je sredinom prošle godine dala ostavku. Pozicije ju je koštao jedan e-mail. Ona, međutim, nipošto nije ostala bez političke atraktivnosti, o čemu svjedoči i nedavni potez Hrvatskih laburista koji su joj ponudili kandidaturu za gradonačelnicu Zagreba. 

» S kakvim političkim ambicijama ulazite u ovu godinu? Jeste li sašili ogrtač od kože nosoroga?

- Nadam se da ću dužnost saborske zastupnice obnašati u javnom interesu. Politika je grub posao i svi mi koji se bavimo ovim poslom moramo biti spremni na udarce. Još sam u politici tako da se čini da moj ogrtač odolijeva.

» U Saboru ste članica triju odbora - za gospodarstvo, ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te za zaštitu okoliša i prirode. Jesu li točne spekulacije da ste nedavnu ponudu Lesarovih laburista da budete njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba zamijenili za članstvo u tim odborima? Navodno je vodstvo vaše stranke jako uznemirila ponuda koju ste dobili, pa su vam dali da birate što želite raditi. 

- Ne, nije točno. Činjenica je da sam razgovarala s Laburistima na njihov prijedlog, ali je isto tako činjenica da su mi i druge političke stranke i grupacije prilazile sa sličnim ponudama kao i Laburisti. Svima sam odgovorila isto: članica sam SDP-a i iako je moja pozicija u stranci teška i složena, sve dok sam članica SDP-a lojalna sam stranci. Bilo je puno malicioznih komentara da sam se ‘prodala’ za članstvo u čak tri odbora što pokazuje da oni koji govore takve stvari nemaju pojma o funkcioniranju Sabora. 

Naime, obično članstvo u odborima ne donosi nikakve financijske koristi. Moja je plaća ista kao i kada nisam bila članica nijednog odbora. Imam više posla i drago mi je zbog toga jer želim kvalitetno i odgovorno raditi posao zastupnice. Osim toga, zbog velikog broja odbora i relativno velikog broja članova u svakom odboru, većina zastupnika i zastupnica su članovi/članice tri, ili čak i više odbora. Dakle, članstvo u odborima nije nikakva privilegija ili nagrada već normalna aktivnost svakog zastupnika i nisam dopustila da me stranka diskriminira i onemogućava u tome. S predsjednikom stranke nikada nisam razgovarala o odborima niti mi je bilo tko u stranci išta nudio nakon priče o ponudi Laburista. 

» Zašto ste odbili priliku da postanete gradonačelnica glavnoga grada zemlje? 

- Tko kaže da bih dobila izbore da jesam kandidatkinja za gradonačelnicu?

» Jesu li vam Laburisti, možda, uvjetovali ponudu prelaskom u njihove redove? 

- Nisu ništa uvjetovali. Oni su iznijeli prijedlog koji sam odbila jer sam članica SDP-a.

» Prošlo je više od pola godine otkako ste podnijeli ostavku na mjesto ministrice zaštite okoliša i prirode. Je li vam žao što više nemate moć djelovanja koju pruža takvo mjesto?

- Jako mi je žao što nisam imala vremena realizirati politiku zaštite okoliša i prirode iz Plana21 i pokrenuti nužne reforme u ovim iznimno važnim sektorima, ali mi nije žao zbog gubitka moći koju donosi ministarska pozicija. Na toj sam poziciji bila okružena mnogim neiskrenim ljudima koji su mi se ulizivali vrijeđajući moju inteligenciju i pokazujući da su osobe bez integriteta.

» Kao ministrica predložili ste reformiranje triju zakona - o otpadu, zaštiti okoliša i zaštiti prirode. Što je u tim zakonima bilo vrijedno promjena? 

- Ključna reforma u Zakonu o otpadu je značajno pojednostavljenje i podizanje transparentnosti procedura izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom, postupno ukidanje koncesija na posebne kategorije otpada koje su dovele do sadašnjeg netransparentnog, netržišnog i koruptivnog sustava te uvođenje tzv. recovery organizacija u sustav gospodarenja nekim posebnim kategorijama otpada, posebice ambalažnim otpadom.

U Zakonu o zaštiti prirode ključna reforma je pokretanje Nacionalne parkovne agencije po uzoru na američki model kojim bi se racionalizirao, modernizirao i učinio održivim sustav upravljanja zaštićenim područjima (nacionalnim parkovima i parkovima prirode) koji je sada skup, neučinkovit i ne služi za financiranje sustava zaštite prirode već šerifovskih hirova ravnatelja parkova i lokalnih političkih elita. Ključna reforma u Zakonu o zaštiti okoliša je pojednostavljenje i podizanje transparentnosti procedura vezanih uz ishođenje rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš te podizanje kvalitete i objektivnosti studija utjecaja na okoliš (SUO).

» EU je vaše prijedloge pozitivno ocijenio, no oni svejedno nisu još u saborskoj proceduri. Kako to objašnjavate?

- Pokušala sam razgovarati s ministrom Zmajlovićem zbog čega zakoni još uvijek nisu u proceduri, ali on se ne javlja na moje pozive i otkazuje sastanke pa vam ne mogu odgovoriti zbog čega je tako. Ministar tvrdi da su prijedlozi loši i iznosi laži vezane uz proceduralne razloge. On je sada duže ministar no što sam ja bila ministrica, a nije napravio ništa. U svom kratkom mandatu uspjela sam ustrojiti potpuno novo ministarstvo, izraditi i provesti javnu raspravu u trajanju od mjesec dana za tri nova zakona te ih poslati u Bruxelles, a on nije u stanju u šest mjeseci korigirati i popraviti već gotove zakone i poslati ih u proceduru.

» Protivili ste se velikim projektima: hidroelektrani na Ombli, elektrani Plomin 3, gradnji golfskih terena na Srđu... Zašto?

- U slučaju HE Ombla radi se o rizičnom i skupom projektu koji neće riješiti energetske probleme Hrvatske jer se radi o HE snage samo 68 MWh. Pitanje je bi li članovi Vlade podržali ovaj projekt kada bi za njegovu uspješnost garantirali vlastitom imovinom. Ja sigurno ne bih. Tehnologija planirana za novi blok u Plominu trebala bi dovesti do poboljšanja u nekim ključnim ekološkim parametrima. Prije svega mislim na sumporove i dušikove spojeve, smanjivanje emisija lebdećih čestica u odnosu na postojeće stanje. To je nešto što kao osoba koja je zainteresirana za zaštitu okoliša u svakom slučaju pozdravljam. Radi se o boljoj, modernijoj tehnologiji koja donosi pozitivne pomake. 

No, negativna strana te tehnologije je veliko povećanje emisija CO2. Hrvatska ove godine ulazi u sustav trgovine emisijama što podrazumijeva da će ta tehnologija biti skupa. Danas, po mojem mišljenju, postoje puno prihvatljivije tehnologije za korištenje ugljena kao energenta za termoelektrane od ove prihvaćene. Nisam a priori protiv ugljena budući da Hrvatska treba ići na diverzifikaciju energetskih izvora i nije realno očekivati da ćemo se u tzv. velikoj energetici u potpunosti oslanjati na plin. Što se tiče golfa na Srđu taj projekt ne smatram spornim iz pozicije zaštite okoliša, već iz pozicije javnog interesa, mogućeg pogodovanja privatnom investitoru i nestrateškog upravljanja iznimno vrijednim prostorom oko Dubrovnika te slijedom toga smatram da bi o projektu trebali odlučiti građani i građanke Dubrovnika na referendumu. 

» Vaš nasljednik na ministarskom mjestu, Mihael Zmajlović, ima potpuno suprotan odnos prema tim projektima, vaše prijedloge promjena u resornim zakonima smatra lošima... Kako to komentirate?

- Očigledno nije čitao politiku zaštite okoliša i prirode iz Plana 21 ili smatra da Plan 21 nije ugovor Kukuriku koalicije s građanima koji je on kao ministar obavezan provesti i poštivati.

» Niste se, najblaže rečeno, slagali s Radimirom Čačićem. On je bio snažan, u javnosti se vjeruje i presudan oponent vašim ministarskim stavovima i idejama...

- Moju ostavku tražio je i prihvatio premijer, a ne Ratko Čačić. Ratko Čačić nije napisao i poslao mail u kojem sam molila kolegu Valčića da profesionalno ne zlostavlja gospođu Maziju. To sam učinila ja, pogriješila i politički odgovarala za tu pogrešku. No, također je činjenica da je Čačić poslao mail u kojem je zahtijevao protuzakonito zapošljavanje osobe bez potrebnih kvalifikacija na poziciji zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša, da je zbog toga vršio pritisak na mene i mog pomoćnika Škrleca na što sam upozorila premijera u telefonskom razgovoru. Drugim riječima, da parafaziram premijera: ‘nedopustivo je intervenirao u dijagonalni resor i zbog toga nije platio nikakvu političku cijenu’. A da bi politika bila vjerodostojna ista pravila igre moraju jednako vrijediti za sve. O tome brigu mora voditi premijer, odnosno moralnu ljestvicu Zorana Milanovića moraju razumjeti svi, a ne samo on.

» Jeste li danas u kontaktu s Čačićem?

- Nakon što sam otišla iz Vlade nisam imala baš nikakvog razloga komunicirati s njim.

» Što će, prema vašem mišljenju i saznanjima, Hrvatskoj - u smislu zaštite okoliša i gospodarenja otpadom - donijeti članstvo u Europskoj uniji?

- Ovisit će o nama. Ako ćemo biti pametni, odgovorni i vrijedni, donijet će nam poboljšanje u području zaštite okoliša jer je briga o okolišu jedna od najvažnijih, najstrožih i najdinamičnijih politika EU-a. Ako ćemo biti neodgovorni i lijeni ili skloni ‘dealovima’ s partikularnim interesnim skupinama koje se grčevito bore za zadržavanje svojih privilegiranih pozicija, uskoro ćemo plaćati penale zbog neispunjavanja ‘okolišnih’ obaveza i ciljeva. 

» Saborska ste zastupnica, bivša ministrica, na izvoru ste informacija: ima li i najmanjih naznaka kod aktualne vlasti da bi mogla prodati ili na dugoročnu koncesiju dati vodne resurse?

- Ne, koliko je meni poznato nema baš nikakvih naznaka o tome. To ne bi bilo samo gaženje Plana 21 već i izdaja nacionalnih interesa.

» Volite čitati, ali i pisati fantasy romane. Najavljujete pisanje knjige za djecu, literature tipa Harry Potter. Dokle ste stigli?

- Dječju knjigu sam napisala i sada radim na korekcijama. Ta knjiga spada u fantasy žanr, ali nije slična Harryju Potteru. Osim toga, ponukane uspjehom ‘Komunikacijskih (strategija) magija’, kolegica Sonja Hodak i ja pišemo novu knjigu, ovaj put o politici i medijima. 

» Pratite li sagu o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole?

- Tužna je ova histerija oko zdravstvenog odgoja jer još jednom pokazuje da pojedine skupine u društvu ne razumiju važnost seksualne i rodne edukacije kao jednog od temelja pravednijeg društva civilnih vrijednosti. 

» Nedavno ste od Hrvatskog helsinškog odbora dobili nagradu “Miko Tripalo” za ljudska prava u čijem obrazloženju se kaže i kako ste bili “veliku prepreka onima koji potezom pera mogu uništiti sustave podzemnih kraških voda ili ugroziti ljudske živote u regijama i gradovima osuđenim na udisanje otrovnih plinova (...). Zato su joj i pripremili lomaču, koja je ipak ponajprije bacila svjetlo na njihove prioritete”. Kako ste se osjećali slušajući ovo obrazloženje?

- Znala sam da sam se kao ministrica zamjerila mnogima. Tome sam svjedočila od samog početka mandata kada su me medijski ‘razapinjali’ gotovo svaki dan. Bila sam im laka meta jer sam drukčija pa su moje ‘afere’ bile mnogobrojne i svakodnevne - uvođenje ‘zelenog ponedjeljka’, pad u Zagorju, odabir suradnica, frizura, šminka, odjeća, sve jako bitne političke teme. Zvali su me glupačom, neznalicom, nemoralnom i pokvarenom, nakazom. Postigli su što su htjeli i sigurna sam da su zadovoljni jer su sve reforme u području zaštite okoliša i prirode zaustavljene.

» Što kao bezuvjetna pobornica ljudskih prava, te kao dobitnica nagrade za doprinos njihovoj zaštiti, kažete na ulazak - doduše, kao vanjske članice - ‘homofobne’, kako je javnost percipira, političarke Marijane Petir, u saborski Odbor za ljudska prava?

- Mislim da se kolega Beus Richembergh ponio neodgovorno jer Katolička crkva ima pravo na jednog vanjskog člana u Odboru za ljudska prava. Oni su predložili Marijanu Petir i za mene je to - to. Smatram da ni Crkva, ni druge vjerske zajednice ne bi trebale imati fiksno pravo na članstvo u ovom Odboru, da je to pravilo loše i da bi ga trebalo promijeniti. Ali sve dok je takvo pravilo na snazi kao legalisti ga moramo poštivati, čak i onda kada se naša uvjerenja ne slažu s uvjerenjima odabrane osobe. Marijana Petir je moja dugogodišnja prijateljica s kojom se ne slažem svjetonazorski, no od nje sam puno naučila u poslovnom smislu. Ne sviđa mi se njena vjerska isključivost, ali ne smatram da imam pravo omalovažavati one koji ne misle poput mene

» Da se možete vratiti na početak prošle godine, što biste promijenili?

- Neke od prvih suradnika u Ministarstvu i izjavu o postupku protiv Sanje Kalambure.