S predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom razgovarali smo u tjednu koji je bio prilično buran za stranku. Nakon osam godina uspjeli su pobijediti na izborima u Drnišu, među bombašima na glavnom zagrebačkom trgu lociran je i jedan njihov član, a buru reakcija izazvao je HDZ-ov poziv kontroverznoj američkoj komunikologinji Judith Reisman da gostuje u Saboru.

» Diše li se lakše u stranci nakon pobjede u Drnišu?

− Pobjeda u Drnišu svakako je svojevrstan trend. Zanimljivo je da smo mjesecima izloženi svakodnevnom bombardiranju anketama u kojima nam prognoziraju krah. Ali rezultat drniških izbora, na kojima je HDZ-ov gradonačelnik Begonja dobio 65 posto glasova, pokazuje da smo spremni za lokalne izbore. Ne nasjedamo na pritiske pojedinih režimskih medija koji o HDZ-u žele stvoriti lošu sliku. Radimo svoj posao, kvalitetno pripremamo programe i siguran sam da će se to, kao i u Drnišu, prepoznati u cijeloj Hrvatskoj.

Pametna država

» Vodice nisu daleko od Drniša, i tamo ste na vlasti. Jeste li odlučili kakve će biti stranačke sankcije prema Tomislavu Strikomanu, jednom od šestorice vodičkih bombaša?

− Ne odobravamo takvo ponašanje bez obzira na to o kome je riječ. To što je učinjeno nije šala i tako to treba shvatiti. Što se tiče našeg člana, pričekat ćemo da se utvrdi njegova stvarna uloga u tom događaju.

» Ako je bomba postavljena radi izazivanja nesigurnosti i uznemirenosti javnosti, u srcu grada, pa zar to nije školski primjer terorizma, makar teroristi bili “obijesni budalaši”?

− Ne bih se s tim složio. Terorizam mora imati i druga obilježja. U svakom slučaju, bez obzira na obijest − koju nam je policija ponudila kao motiv − ovo što je učinjeno najoštrije osuđujem.

» Na stranačkoj klauzuri u Opatiji iznijeli ste ideju o “pametnoj državi”. Što pod tim podrazumijevate?

− Ponajprije državu koja je u funkciji svom narodu. Ali to je samo termin koji možemo i ne moramo koristiti. Ono što želimo postići jest to da država stvara i gradi u suradnji s poduzetnicima, znanošću i ostalim sektorima. Inzistirat ćemo na tome da lokalne i regionalne jedinice, gdje je HDZ vladajući, budu otvorene i na usluzi građanima i poduzetnicima. Evo, bit ću precizan i otkriti neke od naših planova: HDZ će u općinama i gradovima u kojima je na vlasti i u kojima će biti na vlasti olakšati investicijska ulaganja na način da se brzo rješava sva potrebna procedura, smanje troškovi i da gradovi i općine budu prijatelji i partneri malim i srednjim poduzetnicima. I ne manje važno, intenzivno će pripremati projekte EU-a jer želimo da općine i gradovi u kojima HDZ ima povjerenje građana postanu prepoznatljivi kao uspješni i efikasni u korištenju fondova EU-a.

» S članovima stranke u Opatiji razgovarali su i medijski treneri koji su ih poučavali umijećima javnog nastupa. Što su vam oni savjetovali, što HDZ-ovi političari moraju promijeniti u javnim nastupima?

− Cijelu priču treba donekle demistificirati. To na što vjerojatno mislite jest jedno od predavanja u kojima je bilo riječi o kvalitetnom javnom nastupu. To što smo čuli nije se ticalo ni HDZ-a, a niti sadašnjeg trenutka. Jednostavno je bila riječ o osnovnim napucima za koje je poželjno da ih svatko tko se bavi politikom ima na umu.

Jeftini populizam

» Možete li nam otkriti o čemu ste razgovarali s kardinalom Bozanićem uoči stranačke klauzure?

− Neprimjereno je privatni razgovor prepričavati u medijima. Mogu samo reći da je bila riječ o različitim temama i da sam razgovorom izuzetno zadovoljan.

» Kako komentirate tumačenja da je predavanje dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. Tončija Matulića na klauzuri jasan pokazatelj otvorene suradnje HDZ-a i Crkve, koja je dogovorena upravo na tom susretu?

− Nije bitno kako će se sada tumačiti predavanje prof. dr. Matulića. On je bio pozvan na klauzuru kao stručna i kompetentna osoba koja je govorila o etici u politici. Mislim da bi i drugim strankama itekako koristilo čuti njegovo predavanje.

» U SDP-u neki kažu da Zoran Milanović priželjkuje da vi što duže ostane na čelu HDZ-a jer vjeruje da vaš model vođenja stranke ne može HDZ vratiti na vlast?

− Dobro je kad te suparnici podcjenjuju, ali šalu na stranu. SDP ima i previše problema unutar sebe, ali i unutar koalicije koja doslovno puca po šavovima da bi utjehu trebao tražiti u, po njima, “slabom“ HDZ-u. HDZ je ostao stožerna stranka u Hrvatskoj, usprkos mnogim teretima koji ga još uvijek pritišću, a to će pokazati i na skorim lokalnim izborima.

» Prema zadnjoj anketi agencije Ipsos puls, čak 72 posto građana misli da zemlja ide u lošem smjeru, no za razliku od laburista Dragutina Lesara, koji se probio na drugo mjesto liste popularnosti, vi nimalo niste uspjeli iskoristiti nezadovoljstvo građana...

− Opet dolazimo do problema famoznih anketa. Imam jednostavan odgovor, a on je da HDZ nikad u anketama nije dobro prolazio. Ili, preciznije, da je bilo po raznoraznim anketama, HDZ ne bi nikad bio na vlasti. Ne želim nikoga uvrijediti, ali ovo o čemu govorite svojevrstan je apsurd. Kad već spominjete Lesara, mogu reći da smo mi preozbiljna stranka za jeftini populizam. Ne želimo i nećemo davati nerealna obećanja. Svjesni smo ozbiljnosti situacije i ne likujemo nad katastrofalnim rezultatima Milanovićeve Vlade. Radimo ozbiljne gospodarske programe, okupljamo ozbiljan tim i želimo građanima ove zemlje ponuditi realan i održiv plan izlaska iz krize.

Ideološke dimne bombe

» Ne mislite da radikalnim izjavama, poput one o uklanjanju crvene peronospore, homogenizirate HDZ, ali istodobno sužavate manevarski prostor na izborima i odbijate ostale neopredijeljene birače bez kojih ne možete pobijediti sadašnju vladajuću koaliciju? Hoćete li i dalje inzistirati na dosadašnjem kursu, ili ćete ga lagano centrirati?

− Naši su birači pozicionirani oko desnog centra i desno, ali svakako da računamo i na dobar dio onih od desnog centra prema centru. HDZ je narodnjačka i demokršćanska stranka i imamo široku bazu. Ne namjeravamo se zatvarati u ljušture, ali za svoj ćemo se prostor prije svega boriti kvalitetnim programima i imenima.

» Je li točno da neki liberalniji zastupnici u stranci traže da se smanji s desničarenjem jer su u panici da ćete izgubiti izbore?

− Nije točno. Panike nema, baš nikakve.

» Koliko su ideološke teme poput zdravstvenog odgoja promašene u trenutku dok je na Zavodu za zapošljavanje više od 372.000 nezaposlenih?

− HDZ od dolaska Milanovićeve Vlade nije otvorio ni jednu jedinu ideološku temu. Ideološke teme, kako ih vi nazivate, otvara Milanovićeva Vlada. Sjetite se ukidanja saborskog pokroviteljstva nad Bleiburgom, ukidanja Ureda za istraživanje i obilježavanje grobišta žrtava rata i poraća, pa i ovog najnovijeg nametanja četvrtog modula u zdravstvenom odgoju. Potpuno mi je nerazumljivo da u nedostatku bilo kakvog ekonomskog programa, u nedostatku vizije i rješenja, Vlada baca ideološke dimne bombe. Danas, kad nam je najpotrebnije zajedništvo oko gorućih ekonomskih pitanja, ovako dijeliti Hrvatsku apsolutno je nedopustivo.

» Nije jasno kakav je vaš stav o Zakonu o strateškim ulaganjima. Neki ga u vašoj stranci kude (Goran Soldo), neki ga hvale (Popijač, Milošević). Je li stranka podijeljena oko ovog zakona?

− Nije nimalo podijeljena. Naš je stav jasan od prvog trenutka. Uostalom, stranka se odmah očitovala priopćenjem u kojem jasno definira svoj stav, a potom su gotovo sve županijske organizacije održale konferencije za novinare na kojima smo nedvosmisleno rekli što mislimo. Ostalo su medijske spekulacije.

» Dobro, kakav je onda vaš stav?

− Apsolutno podržavamo sve što će potaknuti investicije. Ali u ovom zakonu riječ je o nečem drugom. Milanovićeva Vlada, opet po hitnom postupku, gotovo nasilno, gura Zakon o strateškim investicijskim projektima u kojemu je, prema dostupnim nam podacima, ostavljena mogućnost da se preko noći ukine status javnog dobra šumama, vodama, priobalju itd., s pokrićem da se radi o strateškim investicijama. Ako zakon ostane u ovom obliku, ostavlja se veliki prostor za manipulacije i samovoljne odluke. Očito je aktualna vlast spremna trgovati i s javnim dobrima samo da ostane na vlasti.

Umjesto da sredi birokraciju kako bi svi ulagači imali fer uvjete bez obzira na to koliko novca žele uložiti, ponovno se donose zakoni koji ništa bitno ne mijenjaju osim što odabranima omogućavaju lakše prolaženje svih prepreka. Dakle, temeljni je problem kompliciranost sustava, i sustav treba mijenjati, a ne njemu se prilagođavati i komplicirati ga dodatnim zakonskim rješenjima. Pri tome se vitalno nacionalno bogatstvo ne smije prepustiti na volju pojedincu ili uskoj skupini. Bez obzira na to o kome je riječ.

Prijateljska rješenja

» Imate li vi kakav konkretan prijedlog koji bi potaknuo investicije?

− Glavni alati u svakoj gospodarskoj politici na svim razinama, od državne do lokalne, morali bi biti koncesija i sudska nagodba. Tako bi se gospodarska dinamika ubrzala, a ne bi dolazilo ni do kakve rasprodaje.

Kakav rasplet očekujete sa Slovenijom?

− Kao prvo, držim da problem Ljubljanske banke ne smije utjecati na ratifikaciju hrvatskoga pristupnog sporazuma. Loše je to što premijer Milanović sa svojim slovenskim kolegom davno nije definirao status tog problema. Smatram da problem Ljubljanske banke moramo rješavati kao dvije prijateljske države, članice EU-a. Zabrinjavajuće je da nas je Milanovićeva Vlada, koja se ponaša kao da nema diplomaciju, dovela do toga da pet mjeseci prije ulaska u EU još uvijek strepimo i nemamo definiran status tog problema. Ponovit ću ono što sam rekao nakon klauzure u Opatiji; ako Hrvatska ne uđe u Europsku uniju 1. srpnja, to će biti povijesna, milenijska odgovornost Kukuriku vlasti.

ANITA BELAK-KRILE