Porezna uprava je tijekom prošlog vikenda počela kampanju "Bez računa se ne računa", kojom želi potaknuti građane da inzistiraju na tome da dobiju račun gdje god robu ili uslugu plaćaju gotovinom. Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec objašnjava što se kampanjom želi postići.

- Želimo podići svijest građana, želimo da shvate da nešto znači ako oni uzmu račun, da su nam saveznici u naplati poreza, ali ne zato što ih želimo pretvoriti u cinkaroše, kako se to spominje u javnosti. Riječ je o njihovom novcu, oni taj porez za kavu ili sok plate i on ne smije završiti na tuđem računu. Taj novac građana namijenjen je državnom proračunu i ako ga uberemo to znači sigurne mirovine, bolje obrazovanje, bolje bolnice. Organiziramo i nagradnu igru koju za nas odrađuje Hrvatska lutrija. Počela je prije tjedan dana. Građani trebaju prikupiti 20 fiskalnih računa i poslati ih Hrvatskoj lutriji. Onaj tko bude imao sreće da ga izvuku može računati na nagradu od deset, 15 ili 20 tisuća kuna.

Očekivalo se da će u fiskalizaciji biti, bar na početku, mnogo više problema, pa tako i u radu samog sustava. Čini se da zasad sve ide glatko i da ste se pripremili. Ali, pripremila se i druga strana. Već su smislili načine kako varati.
- Jesu, pripremili su se. Ali mi pripremamo odgovor i na to. Došli smo do onih koji su radili programe u kojima su unaprijed predvidjeli kako zaobići zakon. Znamo tko to čini, a tko ne.

Je li to onda posao i za policiju ako netko namjerno radi program koji pomaže varanju i prodaje ga kao takav?
- Naravno da jest. Po meni je to prijevara. Moram reći da će velik broj inspektora iz nadzora u ovoj godini raditi na fiskalizaciji. Uočili smo da su ljudi smislili načine na koje se izbjegava prikazivanje prometa. Nema druge nego da stalno budemo na terenu, stalno u kontroli. To je Hrvatska, drukčije ne ide.

SHVATILI PORUKU

U prošloj ste godini išli i s objavom liste dužnika, reprogramom duga, oprostom kamata kako bi se smanjio dug veći od 51 milijarde kuna. Kakvo je stanje bilo na kraju 2012. godine?
- U 2011. godini ukupni je dug bio 51,037 milijardi kuna, od čega je glavnica bila bila 33,945 milijardi kuna, a kamate 17,091 milijun kuna. Godinu dana kasnije, na kraju 2012. ukupan je dug 46,157 milijardi kuna, a glavnica je 30,584 milijarde kuna. Dakle, pokušavamo riješiti stare nakupljene dugove. No, to ne ide preko noći.

Je li promoviranje porezne discipline promijenilo bar aktualno stanje, koliko su građani i tvrtke pokušali utajiti poreza prošle godine, odnosno koliko je vaš nadzor utvrdio novog poreza?
- U 2012. godini novoutvrđene obveze poreza i doprinosa nakon nadzora bile su 1,662 milijarde kuna.

To je oko 200 milijuna kuna manje nego 2011. godine. Jesu li ljudi zbog vaših mjera počeli plaćati porez pa je manje utaje, ili je smanjena gospodarska aktivnost pa je i manje novca za utaju?
- Ima tu pomalo svega. Naša je poruka jasna, porezi se moraju platiti. Ali činjenica je i to da se nadzor dobrim dijelom bavio uspoređivanjem imovine i prihoda, odnosno utvrđivanjem toga kako su građani kupili određenu imovinu koja je znatno vrednija od prihoda koje su prijavili. To je taj članak 63. U nadzoru radi određeni broj ljudi i ako se jače angažiraju na određenom poslu, možda drugi malo pati. Ali vjerujem i da su građani i poduzetnici shvatili poruku da porez moraju platiti.

Koliko ste podnijeli prekršajnih prijava zato što je netko pokušao utajiti porez?
- Protekle godine podnijeli smo 5.397 prekršajnih prijava.

A koliko je bilo kaznenih prijava?
- Podnijeli smo 200 kaznenih prijava u prošloj godini.

Kako su one riješene?
- Kaznene prijave idu DORH-u, i time se dalje bave policija ili USKOK, ovisno o kakvom je kaznenom djelu riječ. Kazneni postupci traju dosta dugo. Bilo bi dobro da se te stvari rješavaju malo brže, ali to nije nadležnost Porezne uprave pa o tome ne mogu govoriti jer nemam sve informacije.

OČITI PROPUSTI

Mi 20 godina nismo imali veliki slučaj koji se tiče utaje poreza, a u zemljama gdje porezne službe puno bolje rade takve se stvari događaju. Nešto tu nije normalno?
- Ni meni to nije normalno. Očito se po tome nije radilo. Nisu tu krivi samo organi gonjenja, očito je i Porezna uprava propustila pokrenuti postupke.

Kakve je rezultate donijelo uvođenje poreznih jamaca u zakon, što zapravo znači da vlasnici jamče osobnom imovinom ako njihova tvrtka namjerno nije platila poreze, a novac je sklonjen na neke druge račune?
- Dosad je doneseno 265 rješenja gdje smo utvrdili zloporabu prava i njima je obuhvaćen ukupni porezni dug od 345 milijuna kuna i do počeka veljače naplatili smo 9,5 milijuna kuna. Porezni obveznici imaju pravo žalbe pa sva rješenja nisu izvršna. Očekujemo da će institut poreznog jamca imati veći učinak na poreznu disciplinu.

NEKRETNINE ZA DUG

Dio njih je odmah platio porez iz osobne imovine. Kako su odjednom našli novac, a nije ga bilo na računu tvrtke?
- Očito su ga imali. Ako su izvlačili novac iz poduzeća, očito je taj novac bio kod njih.

Kako ti ljudi reagiraju kad dobiju rješenje?
- Pa, dio njih odmah plati svoje obveze. Skoro deset milijuna kuna platili su odmah, nisu se ni pokušali žaliti. Uz rješenja teška 345 milijuna kuna imamo i slučajeve koji su u fazi zapisnika i tamo se radi o više od 300 milijuna kuna poreza. No, svi imaju pravo žaliti se i morat ćemo čekati da to završi. Dio onih koji nije spreman platiti u novcu, državi za naplatu nudi svoje nekretnine.

Što ćete s nekretninama?
- Prodavat ćemo ih.

Građani duguju 515 milijuna kuna poreza na promet nekretninama. Među njima je 196 onih koji duguju više od milijun kuna poreza, što znači da su kupili nekretnine koje koštaju najmanje 20 milijuna kuna. Kako se dogodilo da u tim slučajevima porez nije naplaćen?
- Zato što Porezna uprava nije radila svoj posao. Netko je onome tko kupi nekretninu za 20 milijuna kuna omogućio da godinama ne plati porez od milijun kuna.

Tko nam jamči da i dalje nije tako?
- Radi se. Najveći su porezni dugovi kad je u pitanju porez na promet nekretninama u Zagrebu. Promijenili smo neke ljude u toj službi i tražimo stalna izvješća.

Što se dogodilo onome tko je vodio tu službu?
- Nije više tamo.

Ali nitko nije dobio otkaz?
- Naše službe za unutarnji nadzor češljaju što se posljednje tri godine događalo kad je u pitanju porez na nekretnine i sve predmete koji su otišli u zastaru i gdje porez nije naplaćen. Tek kad to bude gotovo, onda ćemo razgovarati o odgovornosti.

Kako će se promijeniti ponašanje poreznika, kako osigurati da se takve stvari više ne događaju?
- Tako da ih kontroliramo. Na tjednoj razini imam podatak o tome koliko i što je radio koji područni ured.

Mislite da se tako može stvoriti sustav i kad ta stalna kontrola popusti da će Porezna uprava onda funkcionirati kako treba?
- Sigurno da može. Sigurna sam da stvari u Poreznoj upravi više nikada neće biti onakve kakve su bile kad sam došla u Poreznu upravu. Način rada se mora u potpunosti promijeniti. Više ništa neće biti isto.

Sumnjam da to ide samo tako?
- Ja sam uvjerena da se stvari mijenjaju nabolje. Više nema povratka na staro.

Teško je povjerovati da će ljudi koji rade za pet ili šest tisuća kuna "naganjati" one koji posluju sa stotinama milijuna kuna. Da ne govorimo o tome da su oni koji imaju novac spremni odvojiti koju desetinu tisuća kuna da bi korumpirali poreznike.
- Uvijek postoji prostor za korupciju. Uopće nemam iluzija da će se ona iskorijeniti do kraja, ali u najvećem dijelu to se može suzbiti na način da se prati rad poreznog službenika. Imamo sustav OIB-a i imamo mogućnosti provjere imovine i prihoda svakog građanina, pa i poreznog službenika, i možemo utvrditi je li stekao imovinu veću od njegovih prihoda. I mi to radimo. Provjeravamo prvenstveno imovinu rukovodećeg kadra u Poreznoj upravi, ali i ostalih službenika. I ustanovimo li bilo gdje nerazmjer u imovini, o kome god se radilo, pokrenut ćemo postupak.
Jagoda MARIĆ