VUKOVAR, ZAGREB – Proces legalizacije bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj je već mjesecima aktualna tema koja građanima zadaje muka ne samo „papirologijom“ i šumom propisa u kojima se valja snaći već i nemalim udarom na kućni budžet. No zakon je jasan – ili legalizacija ili rušenje. O tijeku procesa razgovarali smo s ministricom graditeljstva i prostornog uređenja Ankom Mrak-Taritaš.
Brojka govori o 100.000 dosad predanih zahtjeva za legalizaciju u cijeloj Hrvatskoj. Kakva je situacija u Slavoniji i Baranji?
- U Slavoniji problem bespravne gradnje nije izražen kao u nekim drugim dijelovima Hrvatske, pa je sukladno tome i broj podnesenih zahtjeva razmjerno manji. U Osijeku je zaprimljeno oko 900 zahtjeva, a dosad ih je riješeno 80. Na razini Osječke županije predano je 2.316, a riješeno 308 zahtjeva. Što se tiče Vukovarske županije, predan je 1.421 zahtjev, a riješena su 163, dok je u Vukovaru od zaprimljenih 226 zahtjeva izdano 35 rješenja. S obzirom na to da se bliži krajnji rok, 30. lipnja, očekujemo da će zahtjeva biti sve više.
Dvorišni objekt do 15 kvadrata ne treba legalizirati
Slavonci nerijetko pitaju moraju li za baš svaki, pa i najmanji dvorišni objekt, plaćati legalizaciju.
- Ne mora se baš svaka najmanja građevina legalizirati. Moguće je oko kuće sagraditi nadstrešnicu do 15 metara kvadratnih, vrtnu sjenicu, cisternu za vodu zapremine do 27 kubnih metara itd. bez odobrenja, što znači da onda ne treba provoditi ni legalizaciju. Zakon u Hrvatskoj, i manje-više svim europskim zemljama, traži da se ona građevina koja je trajnijeg karaktera, a koja pritom služi smještaju ljudi, stvari ili stoke, gradi na siguran način i da bude evidentirana u prostoru. Primjerice, kukuružnjaci u dvorištu bez instalacija do spomenute veličine ne trebaju legalizaciju.
|
Čini se da mnogi čekaju zadnji trenutak. Hoće li biti eventualnog produženja roka? Građani se žale i na niz nejasnoća oko procedure, gdje mogu dobiti upute?
- Produženja roka apsolutno neće biti. Iskustvo s kraja prošle godine, kad je velik dio građana slao zahtjeve zadnjeg dana u godini, govori nam da bi tako moglo biti i u ovom roku. Sve što ih zanima, sve potrebne informacije građani mogu naći na našoj web stranici www.mgipu.hr. Postoji i besplatni info-telefon 0800-22-8888 gdje naši iskusni djelatnici razgovaraju s građanima. Najkonkretnije odgovore moguće je dobiti u lokalnim uredima koji provode postupke jer oni najbolje poznaju lokalnu situaciju. Ljudi dosta razgovaraju i s izrađivačima dokumentacije, projektantima i geodetima.
Rušenja nelegalnih objekata već je bilo. Kakvo je sada stanje na terenu?
- Da, paralelno s legalizacijom počeli smo i s uklanjanjem bespravne gradnje. U prva dva mjeseca 2013. smo na području cijele RH uklonili oko 130 objekata. To su objekti koji su ili sagrađeni nakon 21. lipnja 2011. godine, kad je napravljena zračna snimka, i to na područjima na kojima gradnja nije dopuštena ili oni koji su već imali rješenja o uklanjanju, a nisu iskoristili mogućnost predati zahtjev za legalizaciju do 31. prosinca 2012. Jer, poznato je da je godinama na tom području bio veliki nered. Želimo podvući crtu pod bespravnu gradnju, omogućiti građanima da riješe taj problem.
Može li se što učiniti s komunalnim doprinosom čija je cijena građanima otegotna okolnost u procesu legalizacije? Postoje primjeri gdje je spušten na kunu.
- O visini i načinu plaćanja komunalnog doprinosa odlučuju jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo se u te odluke ne može miješati. Naravno da ćemo pozdraviti svaku inicijativu koja ide na ruku građanima u postupku legalizacije.
Sanja BUTIGAN
|
