Davor Stier (41), član Predsjedništva HDZ-a, međunarodni tajnik stranke, saborski zastupnik i kandidat za Europski parlament, 15 je godina radio u Ministarstvu vanjskih poslova, s mandatima u Washingtonu i Bruxellesu. Rođen je u Argentini, u Buenos Airesu je završio Fakultet političkih znanosti na Katoličkom sveučilištu. Ovih dana u Dalmaciji priprema teren uoči izbora za EU parlament, a o očekivanjima i mogućnostima HDZ-a kaže:

- HDZ će dobiti pet ili šest zastupničkih mjesta u EU parlamentu. Hrvatskim građanima želim poručiti: ako ste zadovoljni načinom na koji Kukuriku koalicija vodi Hrvatsku, nemojte ništa mijenjati.

Ali ako želite političare koji nisu bahati, koji su stručni i poznaju funkcioniranje EU institucija, onda ih zaokružite na listi HDZ-a. HDZ pripada obitelji europskih pučkih stranaka koje imaju većinu u EU parlamentu, što će svakako pridonijeti povoljnijem odlučivanju o projektima koji su bitni za našu zemlju.

Za što ćete se zalagati u EU parlamentu?

- Ondje je upravo u tijeku rasprava o EU proračunu za razdoblje od 2014. - 2020. godine, i vrlo je važno da u proračunskim rezovima Hrvatskoj ostane gotovo 12 milijardi eura koje može dobiti iz fondova.

Što Dalmaciji to znači?

- Ostvaruju se uvjeti za niz infrastrukturnih projekata, od proširenja splitske luke za prihvat kruzera, kanalizacijskog sustava za istočna naselja i niza prometnih rješenja u Splitu. U Solinu je predviđena marina za nautički turizam, Omiš bi mogao sanirati opasne stijene, Šibenik treba multifunkcionalnu gospodarsku halu u poslovnoj zoni Podi. A Pelješki most izričito spominjemo u našem programu.

Hrvatska je treća zemlja po broju nezaposlenih mladih ljudi, iza Španjolske i Grčke...

- Naši će zastupnici svakako podržati projekt za zapošljavanje mladih ‘Youth Guarantee’ koji su pripremili europski pučani. To znači da bi se EU novcem sufinanciralo zapošljavanje mladih do 25 godina.

Je li, konkretno, Hrvatska, mogla zaštititi svoj prošek?

- Prošek nije sporan i Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi što prije povući poluinformaciju koja je uznemirila proizvođače i zbunila građane. Naime, prošek se smije i proizvoditi i prodavati nakon 1. srpnja u Hrvatskoj i u EU-u. Ne postoji nikakva zabrana! Ako Talijani tuže Hrvatsku, pa stvar završi na Sudu EU-a, utvrdit će se kako prosecco i prošek nisu isto piće. Druga opcija je da se aktualizira zahtjev za uvrštenje prošeka na listu naših zaštićenih proizvoda. Ako Italija i Hrvatska i u tom slučaju završe na Sudu Europske unije, rezultat će biti isti, povoljan za naš prošek.

Postoji strah da će Hrvatska u EU-u proći kao Grčka i Cipar, je li opravdan?

- Ne vjerujem u to. Ali ponavljam da to umnogome ovisi i o ljudima koje će birači poslati u EU parlament i na pravi način iskoristiti sva sredstava koja pruža članstvo u EU-u.

Kad smo kod toga, premijer Milanović vas je optužio kako ste u Europi lobirali za usporavanje procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji?

- To je čista izmišljotina i potpuni apsurd. Pa ja sam 15 godina radio na tome da Hrvatska što prije zauzme mjesto koje joj pripada u Europi. Optužujem ja njega i njegovu Vladu da takvim izmišljotinama samo prikrivaju vlastitu nesposobnost i nekompetenciju.

Ocijenite njegov rad.

- Premijer je očito izgubio kompas, svađa se ne samo s oporbom nego i s koalicijskim partnerima, Crkvom, aktivistima za ljudska prava, sindikatima, ukratko, on je u sukobu sa svojim narodom, a to dugo ne može trajati.

Zamjerio vam je da kao čovjek rođen u Argentini ne razumijete što se zbiva u Hrvatskoj...

- Rekao je da ljudi koji su vani živjeli ne razumiju Hrvatsku, pa onda je ne mogu ni voljeti. To je uvreda za sve iseljenike.
No, pritom se nije upitao zašto su ti ljudi uopće morali napustiti Hrvatsku. Zašto je moj otac kao dječak od četiri godine morao bježati, proći logore i glad. I zašto sam se onda rodio u Argentini? Vidite, znam da sam mnogima na vlasti podsjetnik za ono što žele kriti. Ali budućnost je naša i to je budućnost bez revanšizma i osvete.
Inače, u Hrvatsku sam prvi put došao 1990. godine kao osamnaestogodišnjak, u sljedeće dvije godine radio sam kao dopisnik Radija America i lista El Cronista, a 1996. sam pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova.

Jeste li bili povlašteni?

- U Ministarstvu vanjskih poslova zaposlen sam kao ‘mlađi pristav prve vrste’ pri Protokolu, s plaćom od oko dvije tisuće kuna. Prošao sam sve stepenice u službi, od trećeg, drugog i prvog tajnika, savjetnika, ministra savjetnika, opunomoćenog ministra. Nikakvih preskakanja ni povlastica.

Kako komentirate rad Vesne Pusić na mjestu ministrice vanjskih poslova?

- Gospođa Pusić drži do određenih vrijednosti i to poštujem. Ali potpuno je zanemarila hrvatsku ulogu u Srednjoj Europi i na Mediteranu. Odustalo se i od politike koja će tražiti od Srbije da ispuni što je sama potpisala u Sporazumu o normalizaciji odnosa iz 1996. godine koji regulira i pitanje ratne odštete.
Cijelu godinu je ova Vlada potrošila na očekivanje da će netko izvana riješiti spor sa Slovenijom oko Ljubljanske banke, a na kraju se pokazalo da nismo uspjeli steći nikakve saveznike u tom sporu i sve je završilo lošim kompromisom.

DAMIR ŠARAC