Dva velika posla trenutačno okupiraju ministra uprave Arsena Bauka. Jedan je referendum za članstvo u EU i sve što je vezano za njega, a drugi preustroj ministarstava. U roku od 60 dana sva ministarstva, sve državne upravne organizacije i ostala tijela moraju donijeti uredbe o unutarnjem ustrojstvu, a potom pravilnike. Po novome, Vlada će imati dva člana više iako će biti čak četiri ministarstva više nego prije. Zato su dva potpredsjednika Vlade bez portfelja manje, a broj ministara, njihovih zamjenika i pomoćnika bit će za trećinu manji nego u ranijoj vladi. To je 30 posto manje najviših dužnosnika, a u novcu je to 25 milijuna kuna godišnje manje za njihove plaće.

Jeste li baš željeli biti ministar uprave? Kada se spomene uprava, prva je asocijacija činovnik u zgužvanom sivom odijelu i malom uredu, a to ne djeluje privlačno za mladog i ambicioznog političara.

Baš sam to želio raditi. Teme koje potpadaju pod Ministarstvo uprave izborno su zakonodavstvo, sukob interesa, popisi birača, izborni sustav, odnosi lokalne samouprave, te cijeli politički sustav. O tome sam i kao saborski zastupnik puno diskutirao. Ovo je područje o kojemu svi koji se bave politikom imaju svoje mišljenje, vrlo ga strastveno i dobro argumentiraju, i svi imaju najbolje rješenje. To je slično kao i u nogometu, o kojemu svi sve najbolje znaju. Zato će mi biti velik izazov objasniti zašto su rješenja koja budem nudio najbolja.
 

Svi vas ponajprije percipiraju kao matematičara.

To mi je drago. Podrazumijeva to da imam dobro razvijenu logiku. Kaže se da tri pravnika imaju šest različitih mišljenja. A ja volim predlagati rješenja koja su poput matematičkih definicija potpuno definirana.

U politici ima puno liječnika, diplomata, pravnika... Ima li, osim vas, još koji matematičar?

Ima, Hrvoje Kraljević, bivši ministar znanosti.

Već ste se našli na udaru kritike opozicije. HDZ kaže da ste obmanuli javnost jer nema referenduma o referendumu? Da objasnimo, riječ je o dogovoru bivše premijerke sa sindikatima da se građani izjasne o liberalizaciji pravila o referendumu.

Sabor je raspisao referendum o ulasku u Europsku uniju. A odredbe o referendumu koje se žele promijeniti definirane su Ustavom. Prema Ustavnom zakonu o provedbi Ustava, trebalo je u roku od šest mjeseci promijeniti Zakon o referendumu. HDZ-ova vlada to nije učinila. Donijet ćemo novi Zakon o referendumu, a prije konačnih rješenja konzultirat ćemo se sa svima zainteresiranima u zemlji te obavijestiti o najboljoj europskoj praksi. Zakon će ići u redovitu saborsku proceduru, u dva čitanja, i moći će se temeljito i kvalitetno raspraviti i u parlamentu.

Gdje ćete glasati na referendumu za EU? U Zagrebu ili na Braču, gdje vam je prebivalište?

U Zagrebu. U petak ću otići po potvrdu. Premda je državni blagdan, ured državne uprave će raditi, pa ću uzeti potvrdu i predati je na mjesto u Zagrebu na kojem ću glasati.

Rečeno je da do 7. siječnja treba urediti popis birača. Što to znači i je li to uopće moguće?

Do 7. siječnja moguće je dati primjedbu na popis birača. Dakle, ako netko nije na popisu, može na to reagirati do toga datuma ili tražiti da glasuje na drugom mjestu. Do 14. siječnja će se obaviti kontrola i uparivanje podataka, a do 22. siječnja svi odbori trebaju dobiti regularan popis birača. Vjerojatno će i tada biti pogrešaka, ali će zato uredi državne uprave raditi cijeli dan 22. siječnja kako bi se građanima koji nisu izvršili kontrolu, a ne nađu se na popisu, ipak omogućilo izjašnjavanje na referendumu.

Nedavno istraživanje IPSOS PULS-a pokazalo je da je čak 60 posto građana za ulazak Hrvatske u EU. Očekujete li isto raspoloženje do kraja mjeseca ili je realno da će ono splasnuti?

Postotak građana koji su za ulazak Hrvatske u EU pokazuje da je trend dobar i da bi više od 60 posto onih koji se izjašnjavaju da će izaći na referendum podržati ulazak u EU. Osobno očekujem da bi postotak “za” mogao biti između 60 i 70 posto, dakle čak i veći nego što pokazuju ankete.

Isto je istraživanje pokazalo da su ulasku u EU neskloni slabije obrazovani, građani s manjim primanjima te Dalmatinci. Možete li kao Bračanin objasniti zašto Dalmatinci ne žele u EU?

Na Braču će broj glasova za EU biti veći od državnog prosjeka. Rezultati ankete koju spominjete i mene su zainteresirali pa sam to malo detaljnije proučio.

Tko poznaje Dalmaciju zna da u sklopu nje postoje tri mentaliteta. Jedan je s otoka, drugi je iz zaleđa a treći je onaj s obale. Prema tome, pretpostavljam da će u jednom dijelu Dalmacije potpora ulasku u EU biti iznad hrvatskog prosjeka, a u drugom nešto ispod njega.

Stalno prigovaramo da imamo previše županija, gradova i općina te da gutaju previše novca. Kako tu stvarno stoje stvari te hoćete li i što mijenjati?

Uvijek će postojati jedan oblik mjesne, odnosno lokalne samouprave. Nazvali mi to mjesnom zajednicom, općinom, ili kako drugačije, potpuno je svejedno. Poenta je da ljudi žele imati glavara svoga naselja i nevažno je hoće li se zvati načelnik ili predsjednik mjesnog odbora.

Nije problem u broju općina, nego u sustavu. Otok Brač, primjerice, ima sedam općina i jedan grad. Kada bismo taj broj smanjili na tri općine, Brač bi funkcionirao lošije nego sada. Nije rješenje u ukidanju nekih općina, nego u promjeni sustava. Problem je u općinama koje žive isključivo od države i nisu sposobne za samofinanciranje. Kada je riječ o županijskoj razini, osobno sam sklon formiranju regija. No, moj osobni stav neće biti presudan. Kao što je premijer najavio, formirat će se savjet koji će pripremiti stručnu podlogu za provedbu decentralizacije, a uz to će biti javna rasprava.

Kakva je vaša ocjena državne uprave?

Tu ocjenu ponajprije trebaju dati građani. A građani, pokazuju sva relevantna istraživanja, upravu doživljavaju kao tromu, sporu i nerijetko samoj sebi svrhom. Primjerice, razne potvrde i dokumentacija za najobičniji upis djece u vrtić u najvećoj su mjeri nepotrebne. Nelogično je da netko tko ima osobnu iskaznicu mora još donositi domovnicu. Podaci o građanima moraju biti dostupni svim tijelima. Radimo na tome i već intenzivno razgovaramo s Ministarstvom financija da upravo OIB bude osnova. Brzina provedbe ovisit će o umrežavanju i o tome hoće li biti otpora unutar državne administracije koja zna biti nesklona povezivanju i ponekad voli funkcionirati po principu zasebnih otoka. Moramo mijenjati svijest da smo tu za građane, a ne da su građani u službi birokracije.

Što je registar državnih službenika i kakva mu je svrha?

To je centralna evidencija koja će biti u punoj funkciji tek kada se plaće počnu isplaćivati prema njemu. Više od 2000 institucija dostavlja podatke o svojim službenicima. Kada registar bude gotov, u njemu će biti svi koji su plaćeni iz proračuna, bilo da su u tijelima javne vlasti, agencijama ili državnim poduzećima. Tako će se vidjeti jesu li ujednačeni koeficijenti za poslove koje obavljaju, preklapaju i se njihove nadležnosti, kao i niz drugih važnih podataka kako s financijske strane, tako i ustrojstvene. Cilj je da se sustav učini efikasnijim, da se neke stvari ne rade s više mjesta, a da se neki poslovi obavljaju i od kuće.

A što će biti s izbornim zakonodavstvom i izbornim jedinicama koje su iskrojene još u doba Franje Tuđmana kako bi HDZ imao veće šanse za pobjedu?

Ne bih to tako rekao. Po tim smo izbornim jedinicama četiri puta imali izbore i dva puta pobijedili jedni, dva puta drugi. U proporcionalnom sustavu izborne jedinice nisu ključne. U postojećem zakonu neka su načela dobra, a to je da imamo proporcionalni sustav i više izbornih jedinica, što omogućava primjerenu regionalnu zastupljenost. Nije dobro to što su izborne jedinice nelogične. No, potrebne su male izmjene da bi ih se učinilo logičnijima. Hoćemo li ići u smjeru da se broj zastupnika određuje po broju birača u izbornoj jedinici ili će se ići na neko drugo rješenje, pokazat će široka rasprava koju mislimo provesti.

Obećali ste i uređivanje popisa birača.

S ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem dogovorio sam da ćemo uputiti u proceduru izmjene Zakona o prebivalištu. To će biti zakon vrlo sličan onome koji je svojedobno predložio HDZ. Nakon toga će se stvoriti osnova da se popis birača dovede u korelaciju sa stvarnim stanjem. Građane prijavljene u mjestima u kojima stvarno ne žive policija će moći izbrisati i dodijeliti im prebivališta tamo gdje stvarno žive. Želio bih da oko tih pitanja postignemo dogovor s opozicijom.

Ostavili ste dojam vrlo hladnokrvne osobe kada vas je Tomislav Čuljak ih HDZ-a na sjednici Mandatno-imunitetnog povjerenstva gađao papirima. Je li vam samokontrola i inače vrlina?

Jedan razlog moje mirnoće je bio taj što sam bio potpuno uvjeren da sam u pravu, proceduralno i sadržajno. Drugi je to što sam bio toliko uživljen u raspravu da nisam ni primijetio što se oko mene u tom trenutku događa. Treći je razlog to što sam nekad davno bio sudac i navikao sam na takve situacije. Uostalom, ne mislim da me Čuljak gađao papirima, nego ih je bacio preda me. Sve je to bilo u žaru rasprave i ne zamjeram mu.

Kada i gdje ste bili sudac?

Sa šesnaest godina, godine 1988., položio sam za košarkaškog suca. Košarka je zanimljiva jer ima puno brojki i kombinatorike. Uostalom, u bivšoj Jugoslaviji bila je vrlo popularna i bili smo vrlo uspješni.

Dojam je da ste stalno na Facebooku?

Samo dojam. To je sredstvo za komuniciranje na kojem sam mogu nešto napisati i stavovi nisu podložni tuđoj interpretaciji, odmah se vide reakcije, pa se i čovjek, ako griješi, može brzo korigirati. Uostalom, više mi je puta bio kanal prema medijima jer su se stavovi političara često prenosili.

Spadate u novu generaciju političara u SDP-u. Po čemu je ona karakteristična?

O politici sam učio od bivšeg predsjednika i premijera Ivice Račana, ali i od mnogih drugih starijih kolega iz stranke. Kada sam u Saboru položio prisegu i iz mjesta za ministre gledao u Klub zastupnika SDP-a, vidio sam mnogo svojih kolega iz Foruma mladih i shvatio da je ta generacija postala ona koja je preuzela odgovornost. Tada sam shvatio kolika se promjena dogodila. Ne samo promjena vlasti nego i promjena u SDP-u. No, vlast obnašaju ljudi koji su već dugo u stranci. Godine 2000. nismo imali puno ljudi koji su 10 godina u stranci, a sada ih imamo. Stasala je generacija koja je išla stepenicu po stepenicu, prošla normalan put u političkom razvoju unutar stranke i dobila priliku za preuzimanje odgovornosti. Tako smo od bivših predsjedniak iz Foruma Maras i ja ministri, kolega Dragovan je tajnik stranke i predsjednik Kluba, Bernardić je zastupnik i predsjednik najveće stranačke organizacije, a Špicer i Đuić su zastupnici. Osim njih, Marija Lugarić, Ivan račan i Igor Rađenović, Peđa Grbin i Ivana Posavec Krivec imali su visoke funkcije u Forumu mladih. To je dobar pokazatelj i ti će ljudi ostati još dugo u politici. U HDZ-u nema takvog kontinuiteta.

Piše: Ivanka Toma