Jadranka Kosor |
---|
![]() |
Kosor Jadranka
Datum:
25.04.2013
Slika autor/izvor:
|
Objavljeno na:
|
Objavi na:
|
Prije tjedan dana Jadranka Kosor isključena je iz HDZ-a, u kojem je aktivno djelovala zadnjih više od 20 godina. Iako je u toj stranci bila i predsjednica, a nakon odlaska Sanadera i prva žena na čelu jedne hrvatske Vlade, sada već bivši kolege iz HDZ-a za nju nisu imali milosti. Postala je tako druga osoba u HDZ-u koja je nakon vođenja stranke iz nje izbačena, no za razliku od Sanadera, Kosor zasad ostaje u političkom životu kao nezavisna saborska zastupnica S Jadrankom Kosor razgovarali smo upravo tamo gdje nastavlja svoj politički život - u Saboru, gdje je prije gotovo 10 godina i počela svoj politički uspon. Dobar dio ljudi koji su danas bliski Karamarku, a bili su visoki stranački dužnosnici kada ste Vi bili na čelu HDZ-a, u neformalnim razgovorima kažu da ste se i Vi na sličan način "obračunavali s neistomišljenicima". Posebno žestoka u javnim kritikama tijekom postupka isključenja bila je Dubravka Šuica. S kim sam se to ja obračunala, molim vas? A Dubravka Šuica je primjer političke beskrupuloznosti. Ona se usudila reći da ja radim za SDP. Pokušala me diskreditirati i to na prizeman i primitivan način. Naravno, to je učinila tek kad više nisam bila na vlasti. Ona dobro zna da ne bi bila na listi za parlamentarne izbore da je ja nisam tamo stavila, unatoč protivljenju nekih kolega. Da li Vas je iznenadilo što je ona bila prva na listi na izborima za Europski parlament s obzirom da, kada se usporedi s drugim ljudima na listi, i nema pretjerano iskustva u vanjskoj politici? Ne, nije me iznenadilo. Ona je u ovom trenutku podobna i to je dovoljna kvalifikacija. Tu se nalazi i Zdravka Bušić, koja je također europarlamentarka. Ona je dobra osoba, ali je napustila HDZ i otišla s Pašalićem u Hrvatski blok i bila je izvan HDZ-a u svim onim najtežim trenucima kad smo se borili za status kandidata, za otvaranje pregovora, za deblokadu, za otvaranje i zatvaranje poglavlja 23. Ona je ušla u HDZ 2012. Tu je i Ruža Tomašić koja je u vrijeme naših teških pregovora tutnjala protivno europskim vrijednostima. To čini i danas. Ona nije svjesna da, kad govori da Hrvatska nije spremna za Europsku uniju i da Hrvatska ulazi na koljenima i kad govori da Domovinski rat nije završio, ne govori istinu. Europski parlament, Europska komisija i izvjestitelj za Hrvatsku govore da smo spremni, a ona i nakon što je izabrana da tamo promiče europske vrijednosti, govori da Hrvatska nije spremna. Za mene to nije domoljubna politika. Kako ste Vi doživjeli izjavu Ruže Tomašić o "gostima u Hrvatskoj"? Ta je izjava, naime, protuustavna. No, činjenica je da je da ta politika danas postaje uzor nekima u HDZ-u. Kako uopće gledate na to novo, desno usmjerenje HDZ-a? Nikada to nije bila Tuđmanova politika. On je, dapače, stvorio HDZ kao zajednicu mislećih ljudi za Hrvatsku, ali okupljajući i lijevo i desno i centar HDZ-a. Tuđman je bio antifašista, on je u temelje našeg europskog puta ugradio prava nacionalnih manjina, Tuđmanova je odluka bila abolicija više od 22 tisuće pripadnika paravojske. Njegova je odluka bila mirna reintegracija, Tuđmanova je odluka bila oprost o kojem je govorio 1997. u Vukovaru gdje se Stanimiroviću imenom i prezimenom nije obratio kao gostu, nego kao jednom od čelnika lokalnih Srba i izgovorio povijesne rečenice o pobjednicima koji opraštaju. Tuđmanova politika je bila drugo i različito od ovoga što se danas želi prikazati kao povratak Tuđmanovim korijenima. Stvara se dojam, i na osnovu rezultata na izborima za Europski parlament, da desnica u Hrvatskoj jača i da takva jedna retorika prolazi kod građana. Treba uzeti u obzir broj birača i izlaznost na izbore, koje je bila jadna za što su odgovorni svi koji danas nešto znače u politici, bilo lijevo ili desno. Duboka kriza u kojoj se nalazimo i neka vrsta bezperspektivnosti sigurno jedan dio birača čini malodušnima i takvi ostaju doma. Birači desnice su tradicionalno savjesni i organizirani. Podsjećam, medutim, na ovim zadnjim izborima za Europarlament, za HDZ je glasalo oko 233 tisuće birača, a na parlamentarnim oko 550 tisuća. I, naravno, većina građana ne misli da je Hrvatska samo za Hrvate i da su svi drugi gosti . Za uspjeh desne struje, ali i same Ruže Tomašić vjerojatno je zaslužna i komunikacija premijera Zorana Milanovića, koji se zbog toga našao na udaru dijela javnosti. I sami ste bili premijerka, kako vi gledate na njegovo komuniciranje s javnošću? On komunicira sve lošije. Od njegovog prvog nastupa u Saboru koji je bio dobar, Milanović kao da je izgubio dah. Razumijem nervozu, ali ne razumijem zašto pokazuje nelagodu i napetost. On, međutim, još uvijek ima neku vrstu kredita, osobito kod medija, da napravi zaokret. Nepotrebne su svađe sa zastupnicima. Najlakše je odgovarati argumentima, bez diskvalifikacija, mirno i sabrano. To se uvijek isplati. Nervoza premijera Milanovića vjerojatno dolazi i zbog teške gospodarske situacije u državi. Trebaju li Hrvatskoj prijevremeni izbori, za što se zalažu vaši kolege iz HDZ-a? Vjerujem da je to balon koji se legitimno koristi u političkom prostoru, no ne mislim da iza toga stoje stvarne namjere i stvarna želja da dođe do izbora. Dok Vlada ima stabilnu većinu u parlamentu do tada može raditi. U slučaju moje Vlade, bilo je zahtjeva za padom i pritisaka da se ne izglasa proračun, pa je predsjednik Josipović 2011. imao konzulatacije zbog intencije da se raspišu izbori, ali se to nije dogodilo. Vlada mora brže, odlučnije i bolje. Ukoliko hipotetski i zamislimo da Vlada izgubi potporu većine u Saboru, smatrate li Vi da je HDZ spreman preuzeti vlast? Suzdržat ću se trenutačno komentara zbog vlastitog dostojanstva. Jedan od aktualnih problema u Hrvatskoj je i uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru. Da li ste skloni stavu Vlade da se zakoni moraju provesti ili smatrate da treba odgoditi uvođenje ćirilićnih natpisa u Vukovaru? Ja sam legalista i smatram da se zakoni moraju provoditi, ali se slažem, s braniteljima i obiteljima nestalih i poginulih da je to vrlo osjetljivo pitanje. Kad imate s jedne strane pravnu državu koju treba braniti i čuvati, a s druge strane ljude koji smatraju da je jedan dio učvršćivanja te prave države teška uvreda za njih, onda je stvar političke mudrosti pokušaj mirenja te dvije okolnosti i tih činjenica. Povukla bih paralelu s prosvjedima nakon prvostupanjske presude Markaču i Gotovini kad su braniteljske udruge tražile ultimativno prekidanje pregovora s Europskom unijom i kada je val prosvjeda zaprijetio stabilnosti države. Odlučila sam pozvati najistaknutije i najutjecajnije čelnike braniteljskih udruga na razgovor. Milanović je, prvi puta kada se problematiziralo pitanje ćirilice, trebao otići u Vukovar i razgovarati s ljudima, pitati za savjet. Branitelji bi to cijenili, baš zato što je ljevičar. Iz SDP-a su davali signale da postoji mogućnost da se iz uvođenja dvojezičnosti izuzmu mjesta poput Ovčare i Memorijalnog groblja. Da li bi to bilo kompromisno rješenje? To bi bilo podnošljivo rješenje.
Vaš prvi potez nakon isključenja iz stranke bilo je oformljavanje Kluba zastupnika s Nevenkom Bečić i Željkom Kerumom. S obzirom da ste posljednjih mjeseci često kritizirali zastupnike koji ne dolaze u Sabor, nije li pomalo licemjerno da u Klub zastupnika ulazite s osobom koja je po saborskim statistikama najneaktivniji zastupnik i kojeg mjesecima nije bilo u Saboru? Autor: razgovarala: Maja Šurina |
|||