Nikola Dobroslavić, kandidat HDZ-a, izabran je za župana dubrovačko-neretvanskog na prošlim izborima, a prije toga čak je tri mandata bio načelnik općine Dubrovačko primorje. U izbornu utrku ulazi kao kandidat koalicije HDZ-HSP AS-HSLS-HSU. Na izbore će ponovno i njegova aktualna zamjenica Marija Vučković, dok je novi kandidat za zamjenika donedavni direktor hotelske kuće Hoteli “Maestral” Davorko Obuljen, oboje iz HDZ-a.

Navedite pet glavnih projekata koje mislite ostvariti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u mandatu?
- Što skorije povezivanje dubrovačkog područja s ostatkom Hrvatske izgradnjom Pelješkog mosta, izgradnja Centra za gospodarenje otpadom, poticanje novog vala ulaganja u županiju, ostvarenje više od milijarde kuna iz europskih fondova za projekte s područja županije. Projekt ulaganja u škole i dvorane kojim se planira izgraditi najmanje 3 nove škole i 3 dvorane kojima je osnivač Županija.

Hoćete li smanjivati broj zaposlenih u županijskoj upravi, budete li izabrani?
- I u ovom smo mandatu smanjili i broj zaposlenih i plaće te smo dobili efikasniju upravu.

Hoćete li raspisati natječaje za izbor pročelnika, direktora komunalnih društava, javnih ustanova i agencija u Županiji?
- Sva radna mjesta koja se popunjavaju natječajima i do sada su se na takav način popunjavala, a i ubuduće će.

Zbog čega mislite da ste vi najbolji kandidat za župana?
- U mandatu koji je iza nas pokazali smo da možemo odgovorno, uspješno i bez potresa voditi Županiju. Siguran sam da to građani prepoznaju.

Kako gledate na problem izgradnje golf-resorta na Srđu?
- Projekt golfa na Srđu nalazi se u Županijskom prostornom planu i u planovima Dubrovnika. Od početka se samo radilo o obvezi Grada Dubrovnika da uskladi svoj urbanistički plan uređenja s planovima višega reda.

Kakvo je vaše rješenje za županijski Centar za gospodarenje otpadom?
- Način zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj utvrđen je strategijom i planom gospodarenja otpadom RH kao i usklađenim županijskim planovima. Mi smo sve pripreme za gradnju Centra radili sukladno tim dokumentima. Projekt je izrađen u skladu s najvišim europskim ekološkim standardima, prijavljen je za financiranje iz fondova. Dok vrijede sadašnji strateški dokumenti, ne vidimo drugi način realizacije projekta.

Pelješki most, trajekti ili koridor kroz Neum kao izlaz iz izolacije?
- Pelješki most. Za nas nikad nije bilo dvojbe.

Koji su vaši politički uzori?
- Nemam uzore, ali cijenim više bivših i sadašnjih političara i državnika.

Može li Dubrovačko-neretvanska županija živjeti samo od turizma?

- Odavno smo prepoznali potencijal poljoprivrede u dolini Neretve, imamo potencijal za daljnji razvoj marikulture, vinarstva, maslinarstva, pčelarstva. Sve to želimo razvijati na znanstvenoj osnovi putem Centra za marikulturu i Centra za mediteranske kulture naslonjene na Sveučilište u Dubrovniku. Potencijal luke Ploče i mala brodogradnja su područja koja nam umanjuju ovisnost o turizmu.

Vaše rješenje za sprečavanje poplava/suša u dolini Neretve?
- Rješenja za sprečavanje poplava su poznata iz planova Hrvatskih voda, samo ih treba što prije provesti. Za suše je rješenje realizacija projekta navodnjavanja koji postoji i na kojemu ćemo inzistirati.

Koju biste ocjenu dali Vladi RH (od 1 do 5) ?
- Ne može dobiti prolaznu ocjenu, ali eto, neka bude minus dva.

Koga priželjkujete za protukandidata u drugom krugu? Koji su vaši mogući postizborni koalicijski partneri?
- Ne mislim o protukandidatima. Uvjereni smo u pobjedu i osvajanje, kao i na prošlim izborima, apsolutne većine za Županijsku skupštinu. Što se tiče koalicija, u dosadašnjem smo radu pokazali da imamo koalicijski potencijal, a to se vidi i kroz sadašnju veliku koaliciju.

Kakav je vaš stav o teritorijalnoj pripadnosti Palagruže Dubrovačko-neretvanskoj županiji?
- Predočen mi je čitav niz dokaza, osobito od strane Općine Lastovo, da je Palagruža dio lastovskog arhipelaga. Stoga ćemo pokrenuti proceduru da se Palagruža vrati pod okrilje DNŽ.

Hoćete li tražiti povratak cjelogodišnje dužobalne pruge Dubrovnik - Rijeka?
- Voljeli bismo imati cjelogodišnju prugu Dubrovnik - Rijeka. Međutim, Jadrolinija je predočila u više navrata dokaze o neisplativosti linije u zimskim mjesecima. Uz bolje povezivanje cestama mogli bismo prihvatiti samo ljetni plovidbeni red na toj liniji, ali nam je zato važno povezivanje otoka s kopnom i tu nikakvo smanjivanje linija nije prihvatljivo.

Kako gledate na teritorijalni preustroj RH?
- Dubrovačko-neretvanska županija u svakom eventualnom preustroju mora ostati jedinstvena administrativna cjelina. Smatramo kako smo sposobni sami odlučivati o svojoj sudbini i da postoje svi argumenti da ova županija ostane samostalna ma kakav se budući ustroj predviđao.

GABRIJELA BIJELIĆ