Ante Franić |
|---|
 |
|
Franić Ante
Datum:
29.12.2012
Slika autor/izvor:
|
|
Objavljeno na:
|
|
Objavi na:
|
|
|
Među strankama koje se nadmeću u političkoj utakmici na prostoru Ličko-senjske županije, sve aktivniji je i HSLS. Predsjednik ŽO HSLS-a je Ante Franić , 42-godišnji, informatičar i poduzetnik iz Gospića. Koji su problemi po HSLS-u najvažniji kad govorimo o Županiji, a koji kada je u pitanju Grad Gospić?
– Problemi su isti – zovu se HDZ. Vlast kojom upravlja HDZ je opasna. Prije 21 godinu smo u Domovinskom ratu stvorili novu državu. Oslobodili smo okupirani prostor prije 17 godina i onda doživjeli politički i gospodarski slom. Ne sjećam se kroz povijest da je netko vojnički osvojio prostor i nakon toga ga prepustio sudbini. To je učinila vlast HDZ-a u našoj Županiji, pa tako i Gradu Gospiću. Možda je najveći problem prijetnja stečaja Ličko-senjske županije na koju politika HDZ-a zatvara oči. Gubici lokalne i regionalne samouprave i povezanih ustanova i poduzeća dosežu njezina dva proračuna, a to je po prilici 140 milijuna kuna.
Lažiranje podataka
Nisu li to preteške riječi? Po mnogim pokazateljma upravo je Ličko-senjska županija od svih hrvatskih prostora ostvarila najveći napredak u posljednjih petnaestak godina?
– To su podaci koje svakodnevno lažira vlast i na takav način obmanjuje javnost. Prije tridesetak godina COUO Nikola Tesla Gospić je imao 1500 učenika u srednjim školama, danas Gimnazija Gospić i Strukovna škola Gospić imaju ukupno oko 500 učenika. U prvi razred osnovne škole u Perušiću upisano je manje od 10 učenika. Najveći izvoznik na području županije su Hrvatske šume koje izvoze neprerađeno drvo. Stočni fond na području Like je gotovo uništen. Nitko ne iznosi brojke već samo postotke i tako nam lažu.
Mislite li da su građani u dovoljnoj mjeri spoznali razliku između SDP-a s jedne i HDZ-a s druge strane političke arene?
– Posljedica ovakvog stanja je bipolarizacije političke scene. U narodu je ta podjela prihvaćena kao partizani i ustaše, ili komunisti i ne znam što je ova druga opcija u toj podjeli, trebali bi biti kapitalisti, ali to ne žele prihvatiti. Međutim, to je igrokaz koji svađa narod. Društvo u cjelini kontrolira ista politika i to je jedini cilj ovih dviju opcija. Nužno je stvaranje treće političke opcije koja će spriječiti podjele među građanima i ukazati na stvarne probleme u društvu. Umjesto da dozvolimo vlastitoj pameti da pokrene razvoj gospodarstva, mi smo se okrenuli »stranom kapitalu« kao izlazu iz krize i sad smo se nasukali. Imamo pamet i stvarno ne razumijem što nam to strano treba da bi počeli voditi brigu o sebi.
Domaća pamet
Nije li pomalo čudno da se kao liberalna stranka zalažete za zatvaranje gospodarskog prostora, što je u pravilu stav na koji se oslanjaju desne stanke?
– Nije to zatvaranje gospodarskog prostora. Na prošlim izborima smo ponudili program o otvaranju 300 tisuća novih radnih mjesta kroz malo i srednje poduzetništvo. U »hrvatskim« bankama je oročeno 190 milijardi kuna kapitala na koji banke isplaćuju kamatu od 5 posto. Trenutno je vlasnicima kapitala veća dobit na oročeni novca u bankama nego ulaganjem u poduzetništvo. Kad bi se taj kapital stavio u funkciju razvoja gospodarstva, slika bi se drastično promijenila. Moja tvrtka ni u jednoj banci ne može dobiti investicijski kredit, ali kupnju limuzine na kredit će svaka banka financirati. Većina »stranih investicija« je na kraju kreditirana novcem HBOR-a uz garancije RH, a to znači našim novcem, zato sam rekao strani kapital pod navodnicima.
Često ističete nezadovoljstvo načinom vođenja NP plitvička jezera.
– Upozoravao sam na kriminalno vođenje JUNP Plitvička jezera u organizaciji HDZ-a. Tražim da se utvrde i sankcioniraju počinitelji svih oblika nanesene štete. NP Plitvička jezera je definiran kao regionalni pokretač razvoja koji godinama nije u funkciji. Umjesto toga bio je »bankomat« HDZ-a. Kako vidimo, ni SDP-ova vlast ne želi ili ne zna aktivirati navedenu funkciju Parka što je vidljivo imenovanjem čelnih ljudi Parka i njihovim prvim potezima. Nova ravnateljica uređuje ured u Zagrebu, pa stoga izražavam sumnju u njenu namjeru dobrog upravljanja. Smatramo da se 20 do 40 milijuna kuna godišnje može usmjeriti kroz djelatnosti poduzetništva s područja naše županije. Time bi svoje tržište našlo 20-ak poduzeća i 200-300 OPG-a. Županija ima manje od 50 tisuća stanovnika, stoga bi ovakav pristup razvoju lokalnog poduzetništva imao za posljedicu brzi oporavak.
Šutićeve brojke
– NP Plitvička jezera su donijela Plan upravljanja parkom kao temeljni dokument što definira način ulaganja novca prikupljenog od ulaznica i ugostiteljsko-trgovačke djelatnosti. Sredstva koja je Park prihodovao nisu uložena temeljem tih dokumenata. Novac koji se prihoduje od ulaznica mora biti uložen u zaštitu parka. Uprave ne rade svoj posao i tada se pojavljuje višak prihoda od ulaznica koji se prikazuje kao dobit, a u isto vrijeme se park devastira. Nitko ne želi reći što se dogodilo s 53 milijuna kuna koji su uloženi u investicijske fondove. Za razdoblje mandata ravnatelja Šutića nigdje nije objavljen nalaz Državne revizije koja je jedina ovlaštena za nadzor upravljanja parkom. Ako su podaci o kojima Vi govorite istiniti, zašto se javno ne objave službeni dokumenti jer ovako – izražavam sumnju u Šutićeve izjave. Vjerojatno mislite kako prirodni resursi Ličko-senjske županije nisu dovoljno iskorišteni. Što bi HSLS činio da bi bilo bolje? – Resursi u svakom slučaju nisu dovoljno iskorišteni, a i ono što koristimo to radimo krivo. Pristup lokalnim resursima treba po principu konkurentnosti biti omogućen svim poduzetnicima pod istim uvjetima. Rekli ste da se resursi koriste krivo? Na što konkretno mislite? – Pa maloprije smo spominjali kao primjer NP Plitvička jezera. Pod ličkom janjetinom se prodaje meso iz uvoza. Pod lički krumpir se prodaje krumpir iz uvoza. Kao gost Plitvica vi ste prevareni jer ste nakon jela otišli u uvjerenju da ste konzumirali hranu proizvedenu na području naše županije i razmišljate kako kod nas cvjeta proizvodnja. Na području PP Velebit postoji više od 100 kilometara cesta i puteva. Nitko ne nadzire prolaz turista, a troškove održavanja i izgradnje tih resursa snose porezni obveznici. Većina poljoprivrednog zemljište na prostoru županije nije u funkciji proizvodnje, ali to – nikoga ne brine. Reći ću i kako se ja kao privatni poduzetnik bavim informatikom. Jedina smo tvrtka koja ozbiljno radi taj posao na području Ličko-senjske županije i nemamo posla. O kakvom razvoju i stabilnosti mi pričamo ako u 21. stoljeću nema potrebe za jednom ozbiljnom informatičkom tvrtkom? |
||||
