Darko Lorencin |
|---|
 |
Stanje u turizmu u prvih pet mjeseci ocijenjeno je kao dobro, dok mediji izvještavaju o podbačaju u samoj špici sezone? Prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu od siječnja do lipnja ove godine ukupno je ostvareno 3,62 milijuna dolazaka (plus pet posto) i 15,22 milijuna noćenja (plus 4,6 posto). Prema podacima Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, u prvih pet mjeseci ostvareno je 6,79 milijardi kuna prihoda od turističkih djelatnosti, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 11,4 posto. Svi podaci kojima raspolažemo su dobri i očekujem nastavak trenda i u samoj špici sezone. Istina je da postoje objektivni razlozi za lošije rezultate, kao što su gospodarska situacija u eurozoni, loš raspored blagdana i praznika u emitivnim tržištima, poplave u Europi, kišovito i hladno vrijeme, uvođenje viznog režima itd. Dakle, postoje faktori na koje možemo i na koje ne možemo utjecati. S obzirom na one prve, činimo sve da sezona ide prema planu.
17 viznih centara u RusijiPostoje li i koje su investicije u turizmu? Na primjer, jedan od spominjanih projekata bio je “1.000 bazena za hrvatski turizam”.
Projekt “1.000 bazena za hrvatski turizam” je pokrenut i Ministarstvo turizma daje sredstva za izgradnju bazena s ciljem produljenja sezone. Korisnici su trgovačka društva i obrti koji izgrade bazen od početka ove godine do kraja listopada. Investicije u turizmu postoje, naravno! Prema našoj anketi, u hrvatski će turizam ove godine biti uloženo oko 2,6 milijardi kuna, od čega u privatni sektor ide oko dvije milijarde kuna, u javni sektor 200 milijuna kuna, a za male i srednje poduzetnike bit će izdvojeno 400 milijuna kuna. Također, s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj dogovoreni su povoljni krediti s kamatnim stopama od 2,3 i pet posto, i to prvi put i za male i srednje poduzetnike u turizmu.
Koliki je problem izazvalo uvođenje viza ruskim turistima?
Uvođenje viza za turiste iz Rusije bila je naša obaveza u pristupanju Europskoj uniji, a ne naš izbor. Ministarstvo vanjskih poslova, u čijoj je nadležnosti pitanje viznog režima, učinilo je i dalje čini sve da se postupak izdavanja viza pojednostavi i ubrza. Već su napravljena poboljšanja, počevši od toga da se zahtjev za vize može podnijeti putem interneta i da je otvoreno, samo u Rusiji, 17 viznih centara za prikupljanje zahtjeva za vize. Isto tako, moram napomenuti da je u svim zemljama koje su morale uvesti vizni režim pao broj dolazaka turista između deset i 20 posto. Nismo ništa drugačiji od ostalih – u tom smo prosjeku. Vjerujem kako je Hrvatska na tom tržištu ipak prepoznata kao atraktivna destinacija i da ruski turisti imaju razloga doći u Hrvatsku, unatoč tome što im je za posjet potrebna viza.
Kakav je odaziv turista iz država bivše Jugoslavije?
Turisti iz Slovenije čine ukupno deset posto turističkog prometa Hrvatske i jedno su od najznačajnijih emitivnih tržišta Hrvatske. Unatoč uvođenju viza za turiste iz BiH, za prvih šest mjeseci bilježimo znatan porast dolazaka (13 posto) i noćenja (14 posto). Također, turista iz Crne Gore ove je godine u Hrvatsku stiglo četiri posto više nego lani. Bilježimo rast turista iz Srbije, od 14 posto u dolascima i od 13 posto u noćenjima, dok je rast gostiju iz Makedonije od 19 posto u dolascima. Iako predstavljaju relativno mali udio u ukupnom turističkom prometu Hrvatske, u predsezoni je Hrvatsku posjetilo tri puta više turista s Kosova.
Očekujem dobre rezultateKako Hrvatska stoji u odnosu na svoje konkurente, Grčku, Crnu Goru, Italiju, Španjolsku? Utječu li na to društveni nemiri u Turskoj, Grčkoj, sjevernoj Africi?
Hrvatska je u odnosu na konkurente vrlo dobro pozicionirana, a veći porast turističkog prometa u ovoj godini ima samo Malta. Sve ostale zemlje – Španjolska, Italija, Grčka, Turska, Crna Gora itd. – imaju znatno manji rast turista od Hrvatske i uglavnom su u padu. Prema barometru Ipsos Europ Assistance za 2013., samo 54 posto Europljana ovog ljeta namjerava putovati na odmor, što je ujedno i najniža stopa u posljednjih osam godina! Na putovanje se 2013. sprema osam posto manje Francuza i 5,4 milijuna manje Talijana. Bilježi se nastavak ekonomske krize u Italiji i Francuskoj, a gospodarstvo u Španjolskoj i dalje stagnira. Unatoč svemu tome, od konkurentskih zemalja jedino Malta stoji bolje od Hrvatske, dok Turska, Italija i Cipar bilježe lošije rezultate. Sigurno da nemiri u svijetu imaju jako velik utjecaj na odabir destinacije za provođenje godišnjeg odmora. Upravo su zbog toga Turska, Grčka, pa i zemlje sjeverne Afrike znatno snizile cijene kako bi privukle turiste. Hrvatska je odavno prepoznata kao sigurna zemlja, pa i po tome imamo prednost pred konkurencijom.
Kakva je turistička ponuda u Istri, a kakva u sjevernoj i južnoj Dalmaciji. Gdje je bolja?
Svaki kraj ima svoje prednosti i turistima treba ponuditi različitosti. Postoje želje tržišta kojima se treba prilagođavati i razvijati proizvode u destinacijama za kojima je velika potražnja. Oni željni aktivnijeg odmora sigurno će se odlučiti za Istru, dok će zaljubljenici u sunce i more, pa i kulturni turizam, odabrati primjerice Dubrovnik, Korčulu, Vis…
Možete li već sada procijeniti kakva će biti ova turistička sezona naspram prošle?
Prije svega, želim da prestanemo govoriti o turističkoj sezoni, želim da govorimo o turističkoj godini! Razdoblje prvih šest mjeseci bilježi dobre rezultate i očekujem nastavak takvog trenda i u špici. Bio bih zadovoljan s ponavljanjem prošlogodišnjih rezultata turističkog prometa, uz prihode veće za nekoliko postotnih poena.
Piše: Mirna Jasić
|
|||
