Zoran Milanović |
---|
Milanović Zoran
Datum:
17.08.2013
Slika autor/izvor:
|
Objavljeno na:
|
Objavi na:
|
Kada se ovih dana s Hvara vrati u Zagreb, predsjednika Vlade Zorana Milanovića dočekat će brojna otvorena pitanja. Pobunjeni seljaci koji ga žele vidjeti, neugodna rasprava s Europskom komisijom o Lex Perković, a uskoro i početak pregovora o ustavnim promjenama. Usto, situacija nipošto nije povoljna, nastavljaju se recesija i pad proizvodnje, a otprilike dvije trećine javnosti nisu zadovoljne radom Vlade. Unatoč ovakvim, prilično nepovoljnim okolnostima, Zoran Milanović u razgovoru i dalje djeluje samouvjereno, ostavljajući dojam premijera koji zna što treba raditi i ne namjerava odustati.
Zašto u tolikoj mjeri ustrajavate na Lex Perković, odnosno na zakonu o Europskom uhidbenom nalogu?
- Apeliram na vas da taj zakon ne nazivate Lex Perković nego njegovim pravim imenom jer taj idiom koji se koristi je u potpunom nesrazmjeru sa stvarnosti. Neovisno o izmjenama tog zakona, prema hrvatskom pravu u tom konkretnom slučaju je nastupila zastara i to je prepreka izručenju. S druge strane, EK u ovome trenutku ima na desetke sličnih sporova i neslaganja s državama članicama i to u svim mogućim područjima. To je tema o kojoj u ovom trenutku u Europi ne razmišlja niti jedan moj kolega ili kolegica.
Viviane Reding je izjavila kako odluka Hrvatske vlade nije najpametniji potez. Što ste joj odgovorili?
- Odgovorit će ministar pravosuđa. Vama sam odgovorio u prvoj rečenici. Hrvatska je jedna od 28 članica EU.
Moram Vas ponovno pitati zašto toliko ustrajete budući da gotovo nitko u Hrvatskoj nema pretjeranu empatiju za nekadašnje dužnosnike Službe državne sigurnosti odnosno UDBE?
- Nemam ni ja. Ponavljam nastupila je zastara i nema izručenja. To je potpuno u skladu s europskim pravom i s tim Komisija nema problema. Nitko ne može meni i mojim suradnicima postaviti pitanje zašto je nastupila zastara jer mi za to nismo odgovorni. Upravo stoga i predlažemo promjenu Ustava kojom bi se ukinula zastara za politički motivirana ubojstva. Ponavljam i da je na europskoj razini to jedno posve beznačajno pitanje o kojem moji kolege premijeri pojma nemaju. Osim svega Hrvatska u provodi europski uhidbeni nalog za sva djela počinjena nakon stupanja na snagu uhidbenog naloga 2002. i pri tome postupa na jednak način kao i neke druge članice EU. Još jednom ponavljam i ako bi smo postupili u skladu sa stavom EK u konkretnom slučaju i dalje ne postoji mogućnost izručenja. Zbog zastare.
Malo prije ste spomenuli promjene Ustava. Hoćete li od HDZ-a tražiti podršku u Saboru? Iz HDZ-a stižu neformalne najave kako imaju nekoliko uvjeta u zamjenu za podršku.
- Ne mogu zamisliti da zastupnici HDZ-a ne bi podržali ustavne promjene. Mi nemamo nikakve uvjete jer želimo da se u Hrvatskoj provode zakoni a to znači da ne zastarjevaju najteža kaznena djela. U tome smo prvi, a vjerujem da će nas slijediti i svi drugi. I meni na pamet padaju još neke stvari koje bismo mogli mijenjati u Ustavu, ali to nećemo predlagati jer u ovome trenutku idemo logikom da treba unijeti samo ovu jednu jedinu izmjenu.
Stvar je u tome da iz HDZ-a najavljuju kako će zauzvrat tražiti veći broj mjesta za zastupnike iz dijaspore kao i da Sabor prizna rezultate referenduma o braku?
- Prvi put čujem za to. Ponoviti ću kako bismo i mi u SDP- kao i naši koalicijski partneri mogli imati niz ideja vezanih za promjene Ustava odnosno nekih nelogičnih pa i štetnih odredbi, ali realan sam čovjek i znam da druga strana ne to ne bi pristala. Prema tome o tome u ovome trenutku ne razgovaramo. Na stolu je jasna i poštena ponuda i nakon toga ako će imati osnove hrvatsko pravosuđe može djelovati protiv svih onih za koje se smatra da su u prošlosti činili teška kaznena djela. To je bitno, a ne pitanje hoće li nekome suditi Njemačka u postupku u kojem najradije ne bi sudila. To je pitanje koje se tiče puno manje Njemačke nego Hrvatske. Isto je i s Bundestagom odakle je jedan od tamošnjih 622 zastupnika uputio pismo EK. To nije bilo pismo njemačke vlade ili njemačkog parlamenta nego jednog zastupnika.
Što mislite o ideji Nikice Valentića prema kojoj biste se trebali sastati s Tomislavom Karamarkom i pokušati postići sporazum oko promjena Ustava, a možda i najvažnijih pitanja u zemlji?
- Mislim da to uopće nije ideja nego pokušaj gospodina Valentića, člana HDZ-a, koji se želi postaviti kao medijator.
Nije li to realan razvoj događaja ako ćete na jesen krenuti u izmjenu Ustava?
- Ja sam uvijek otvoren za razgovor… Što se tiče najavljene promjene Ustava još jednom ću ponoviti kako se radi doslovno o osam riječi. HDZ možda ima deset želja koje bi htjeli vidjeti u Ustavu, , a mi u SDP-u 15 ili 20, međutim sada nije vrijeme za tako nešto. To nije tema u ovom trenutku. Tema je izmjena Ustava koje će hrvatskom pravosuđu omogućiti da nastavi tamo gdje su neki u prošlosti slučajno ili namjerno dopustili zastaru.
Jedna od Vaših najčesće citiranih izjava odnosi se na „visoko postavljenu letvicu“ u odnosu na političku korupciju. U tom kontekstu kako gledate na nedavnu aferu u koju je uvučen vukovarski gradonačelnik Željko Sabo?
- Prije svega nisam siguran jesam li ikada koristio termin „visko postavljena letvica“, prije će biti da su to novinari tako formulirali. Ali činjenica jest da su kriteriji visoko postavljeni, a oni koji to ne razumiju, ne razumiju zašto se u Hravskoj provodi zakon prema kriterijima koji su isti za sve. Prije pet mjesesi SDP je ostao bez 5 mil kuna a sve to zbog kašnjenja od jednog dana u objavljivanju podataka na Internetu. Niti je itko išta otuđio nti je takva namjera postojala. Samo namjera da se objave točni podaci. Mi ćemo se naravno na to žaliti, ali ćemo prije toga poštivati zakon. Tim više jer smo na neki način sami sebi raspisali kaznu temeljem odluke saborskog Odbora za Ustav i poslovnik u kojem SDP ima većinu. Vjerujem da će se pokazati da je takva drakonska kazna neustavna, ali teško je reći što će se na kraju desiti. U međuvremenu poštujemo zakon. A oni koji u Hrvatskoj ne razumiju zašto se zakon provodi prema vlasnicima kafića ili mega poduzetnicima u turizmu koji leže na gomili novca, oni će to vjerujem shvatiti vrlo brzo. Što se tiče tzv. slučaja Sabo, on za mene ne postoji. Postoji samo jedna činjenična okolnost a to je da su dvije osobe razgovarale. Sve ostalo je vrlo sporno, rekao bih čak i opasno za budućnost pravosudbe prakse u Hrvatskoj.
Aludirate na činjenicu da je HDZ-ova vijećnica Marija Budimir nezakonito snimala razgovor sa Sabom?
- Ponavljam da je jedini nesporan detalj razgovor te dvije osobe a sve ostalo uključujući sadržaj itekako sporno.
Ne čini li Vam se iz sadržaja tog razgovora da se možda ipak radi o pokušaju političke korupcije?
- Odgovorio sam.
Kada smo kod dobrih poruka jedna od takvih bila je i najava uvođenja dvojezičnosti u Vukovaru. Zašto ova mjera još nije provedena?
- Reći ću samo ovo: zakon se mora provesti i provest ćemo ga.
Niste li očekivali veći senzibilitet hrvatske javnosti kada je u pitanju uvođenje ćirilićnih natpisa?
- Mislim da hrvatska javnost u potpunosti to razumije i prihvaća. Ne očekujem da je nakon rata u Hrvatskoj naša javnost oduševljena uvođenjem ćirilice, ali mislim da su ljudi čvrsto na zemlji.
Predsjednik Vlade ste 20 mjeseci i zanima me kako ocjenjujete ekonomsku situaciju u Hrvatskoj? Vidite li naznake oporavka gospodarstva?
- Kada govorimo o naznakama to su uvijek prognoze a one se mogu i ne moraju obistiniti. Postoje naznake oporavka. EK izlazi iz recesije, a Hrvatskoj se prognozira kakav takav rast i mi ćemo biti umjereno zadovoljni ako se to obistini. Kao što vidite radimo sve da državu učvrstimo i konsolidiramo. Želimo stvoriti sustav u kojem će pravila jednako vrijediti za sve i to i činimo. Još za vrijeme predizborne kampanje često sam koristio dvije riječi, a to su red i rad. Red uvodimo, a rad će slijediti.
Koja su gospodarska područja u kojima očekujete rast u idućim godinama?
- Cjelokupni rast gospodarstva temeljit će se na investicijama i potrošnji. Kada je riječ o investicijama, što je više moguće idemo na privatna ulaganja. Nitko nikada nije imao preciznu formulu, ali potreban nam je taj zamah da se izvučemo iz recesije u koju je upala skoro čitava Europa. Koliko su teška vremena govori da kvartalni rast u Njemačkoj iznosi 0,2%, ali ljudi su očuvali svoj način života koji u sebi sadrži određene kvalitete. Potrebna nam je konsolidacija, kao i promjena načina razmišljanja i djelovanja. Naša Vlada to ostvaruje bitno više nego bilo koja od prijašnjih i to zahvaljujući vrijednostima za koje se zalažemo, ali i zahvaljujući činjenici da naša koalicija funkcionira bolje nego prethodne. Prethodna koalicijska Vlada HDZ-a bila je koalicija diva i patuljka, a naša je drukčija.
Kada već spominjete HNS, nema naznaka da će vas podržati prilikom Ustavnih promjena.
- Bez obzira na to, izuzetno smo zadovoljni s prethodnih 20 mjeseci suradnje. Ako pogledate kako funkcioniraju koalicije u drugim demokratskim državama vidjeti ćete da je ovo u Hrvatskoj bonaza. To naravno ne znači da se koalicijski partneri moraju slagati u svemu.
Koji su razlozi da je EU izišla iz recesije, a Hrvatska ne izlazi?
- Hrvatska je debelo kasnila s mjerama prije i u vrijeme krize te reformama, odnosno uopće ih nije bilo. To je razlog zašto kasnimo. Naša je Vlada odmah po dolasku na vlast krenula najprvo s fiskalnom konsolidacijom i uvođenjem reda. I od toga nećemo odustati.
Po Vašem mišljenju koliko su ljudi spremni podržati raščišćavanje odnosa u državi? Obično se to svodi na verbalnu podršku pod uvjetom da nisu ugržena njihova dosadašnja prava.
- Ne bih rekao da kritiziraju. Kritiziraju oni koji imaju neke posebne interese, to je glasna manjina, ali nipošto svi, niti većina hrvatskih građana. Postoji jedan dio ljudi koji želi zadržavanje postojećeg stanja i protivnici su promjena.
Što ćete poduzeti prema seljacima koji prosvjeduju?
- Za razgovore je nadležan ministar poljoprivrede, Tihomir Jakovina. Ja samo mogu ponoviti kako ne samo da suosjećam nego ćemo s naše strane pomoći da budu što manje posljedice za sve one koji su zastali ili zaostali u poslovanju. Ja te ljude ne gledam kao seljake, nego kao poljoprivredne proizvođače koji uz prilično velike državne potpore uspijevaju ili ne uspijevaju zaokružiti poslovni ciklus i prodati svoju robu. Za sve koji su spremni raditi, proizvoditi i prilagođavati se na tržištu biti će prostora za uspjeh, ali svi ne mogu biti uspješni.
Ne mislite li da biste poboljšali osobni rejting kada biste se pristali naći s pobunjenim poljoprivrednicima?
- Kakav osobni rejting? Sastanci s njima su u nadležnosti ministra poljoprivrede. Znalo se još u studenom prošle godine koliko je novaca predviđeno u proračunu za poticaje. Ovo su standardne metode pritiska u kolovozu, u uređenoj državi znaju se pravila, a neki poljoprivrednici od države pokušavaju izvući maksimum.
Da li Vas smeta to što će predsjednik Josipović primiti na razgovor seljake?
- Predsjednik je uvijek tu u nemogućoj poziciji. S druge strane Njegova je prednost u tome što u izvršnom smislu nema odgovornost. Primjetio sam da je jedan od vođa prosvjednika prije nekoliko dana izjavio kako nema smisla da idu kod predsjednika Josipovića, a sada odlazi.
Očekujete li probleme na jesen s obzirom da tešku socijalno- ekonomsku situaciju?
- Probleme uvijek očekujem, na njih sam spreman i zato se bavim ovim poslom. I zato živim ovaj posao. Na mojoj poziciji suočavate se s neprekinutim nizom problema od kojih neke rješavate ad hoc, a ne strateški. Dobro je kada ustanoviš da nakon uvođenja poreznog reda, neki prijavljuju 10 ili 20 puta veće prihode nego prošle godine. To pokazuje da trebamo uvođenje reda, posebno u plaćanju i prijavi poreza.
Kada smo već kod uvođenja reda, hoćete li izići s prijedlogom zakona o porezu na nekretnine?
- Za sada to nije na stolu, ali ostaje u ladici.
U medijima se često provlači teza kako rezovi koje provodi vaša Vlada udaraju na temelje socijal demokracije zato jer najviše pogađaju srednji i niži sloj stanovništva.
- To bi znači na cijelo hrvatsko drušvo. Jer skoro svi u Hrvatskoj su pripadnici nižeg i srednjeg sloja, osim vrlo malog broja bogatih ljudi.. Zato je paradoksalno ovo o čemu pričamo jer sve što radimo, radimo u interesu velike većine građana. Birači SDP-a su još davno prije mog dolaska na čelo stranke svrstali SDP u jedan širi lijevi centar. Kao stranka prisutni smo svuda.
Jedan od potencijalnih problema mogla bi postati predstojeća zdravstvena reforma u kojoj će se srezati dio dosadašnjih prava koje su imali pacijenti.
- Kratko i jasno, ništa se neće rezati. Reforma će srezati dosadašnje neracionalne troškove, ali ljudi neće zbog toga imati manja prava.
Kad smo kod zdravstvene reforme, jeste li zadovoljni radom ministra Ostojića?
- Po meni ministarstvo zdravlja je jedno od dva najteža ministarstva u Vladi. Za razliku od Ministarstva financija, gdje moraš biti odlučan i razumjeti neke stvari i provoditi zakon, Ministarstvo zdravlja je malo kompliciranije jer se tu radi o uslugama na koje su ljudi navikli i očekuju da se stalno unaprijeđuju.
Kako biste opisali svoje odnose s Katoličkom crkvom? Na propovjedima za Veliku Gospu biskupi su opet kritizirali politiku Vaše Vlade.
- Za mene, Katolička crkva su Rim, rimska crkva i njihovi predstavnici u Hrvatskoj a to je papinski nuncij i sa svima njima imamo odlične odnose. Što se tiče Katolične crkve u Hrvatskoj nju svaki dan predstavlja netko treći tako da je to teško definirati?
Što ćete poduzeti u vezi referenduma kojim konzervativne udruge traže ustavno definiranje braka kao zajednice muškarca i žene?
- To je stvar Sabora i tamo će se donijeti odluka.
Iako je poznato da podržavate homoseksualne osobe, nekima od njih ne sviđa se odluka Vlade da istospolnim parovima ne dopusti posvajanje djece.
- Kritike su normalne, kritike su uobičajene, ali u ovom poslu idete naprijed i mijenjate stvari za koje vjerujete da ih treba mijenjatii. Osobe istospolne orijentacije bile su marginalizirani i u ponižavajućem položaju i to mijenjamo, ali pokušavamo uvažavati i neke društvene okolnosti. Mislim da radimo jedan veliki korak naprijed, korak dobra..
Zašto nema investicija u Hrvatskoj?
- Kriza je. U Europi je recesija, ali stvari se počinju mijenjati i investicija će biti, kako kroz EU fondove, tako i zahvaljujući uvjetima koje stvaramo. Naša Vlada stvorila je uvjete da inozemni investitori mogu s povjerenjem doći u Hrvatsku i ovdje ulagati svoja sredstva.
Autor: Robert Bajruši
|
|||