S ministricom pravosuđa razgovarali smo o aktualnim temama: o slučaju vojnih kamiona koji su kupljeni neposrednom pogodbom dok je ministar obrane bio Rončević, slučajevima Miljuš i Rađenović te kriterijima za državne i pravosudne dužnosnike.
S ministricom pravosuđa Anom Lovrin razgovarali smo u vrijeme zatišja. Potkraj lipnja u Bruxelless je poslala sve revidirane programe za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije, a prije jeseni neće biti povratnih reakcija. S Lovrin smo razgovarali o tome što možemo očekivati nakon godišnjih odmora te o aktualnim temama.
• Vijest o uhićenju Radovana Karadžića zatekla vas je u Sarajevu. Kakve su ondje bile reakcije?
- Točno je da sam se nakon objave vijesti o uhićenju zatekla u Sarajevu, gdje sam boravila na poziv ministra pravde BiH Bariše Čolaka, a tom smo prigodom, kao nastavak dobrih bilateralnih odnosa, potpisali Protokol o suradnji ministarstava i razmijenili obavijesti o napretku i trenutačnom stanju u pravosudnim sustavima. Tijekom toga kratkog boravka nisam primijetila reakciju građana na vijest o uhićenju, sve je bilo mirno. U kontaktima s dužnosnicima BiH komentari su bili izrazito pozitivni.
• Trebamo li, i kako, reagirati na činjenicu da je Karadžić, koji je kreator zločina, godinama mirno živio u Beogradu i još javno istupao, što upućuje na to da je imao zaštitu srpskih vlasti, dok je Hrvatska godinama bila kažnjavana jer nije mogla pronaći generala Gotovinu, koji je, unatoč zločinima koji su se dogodili, vodio obrambeni rat?
- O tome je li službena Srbija znala za identitet Radovana Karadžića možemo samo  nagađati. Bez obzira na to, čini se da nova vlada odlučnije provodi suradnju s MKSJ-om na koju se Srbija obvezala.
• Je li realno očekivati da će slijediti i uhićenje Ratka Mladića?
- Očekujem uhićenje Mladića i Hadžića, za koje vjerujem da su odgovorni za najteže zločine.
• Hoće li uhićenje Karadžića utjecati na eventualno produljenje mandata Haaškog suda?
- Mi ćemo ustrajati na produljenju rokova izlazne strategije Haaškog suda kako bi se osiguralo da svi počinitelji zločina budu privedeni pravdi.
Najbolja garancija mirnog suživota na ovim prostorima jest utvrđivanje povijesne istine, jasno razgraničenje agresora i žrtve te kažnjavanje svakog zločina.
• Ima li iz Bruxellesa kakvih reakcija nakon što ste im poslali revidirane programe za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije?
- Sve dokumente za ispunjavanje mjerila za otvaranje Poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava dostavili smo Europskoj komisiji do kraja lipnja, kao što smo i zacrtali Nacionalnim programom pridruživanja Europskoj Uniji. Tu smo obvezu ispunili, što je možda i simbolično, na sjednici Vlade 25. lipnja, odnosno na Dan državnosti. U sklopu tih mjerila bila su četiri dokumenta, i to: revidirani Akcijski plan reforme pravosuđa, Strategija suzbijanja korupcije s Akcijskim planom, Akcijski plan za ubrzavanje provedbe programa stambenog zbrinjavanja izbjeglica i Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Intenzivno smo radili na tim dokumentima, a uz to smo imali i živu zakonodavnu aktivnost. Zadovoljni smo jer smo posao završili u roku.
Donošenje dokumenata koji su predani kao mjerila za otvaranje Poglavlja 23 dio su posla pristupanja EU, ali ono je još važnije za boljitak hrvatskih građana.
• Ima li kakvih povratnih informacija iz Bruxellesa?
- Tijekom cjelokupne izrade dokumenta provodili smo tehničke konzultacije s Uredom za proširenje EU. Očekujemo da će naši dokumenti biti prihvaćeni i da će poglavlje 23 biti otvoreno.
U fazi izrade dokumente smo usklađivali s preporukama EK. Prve povratne komentare očekujemo na jesen, a odluku do kraja godine.
• Jeste li zbog toga pod velikim pritiskom?
- To je uobičajeni radni ritam. Zadali smo si taj tempo.
• Bojite li se da će se negativno iskustvo EK s Bugarskom i Rumunjskom vezano za pitanje korupcije reflektirati na Hrvatsku i očekujete li posljedice nerješavanja slučaja Rađenović i Miljuš?
- Već sam više puta govorila o tome da je postupak pregovora u području pravosuđa i borbe protiv korupcije zahtjevniji i detaljniji za Hrvatsku nego što je bio za Bugarsku i Rumunjsku. U
| Očekujem da slučajevi Miljuš i Rađenović budu do kraja istraženi i procesuirani. A EU želi i dokaze o djelotvornosti pravosuđa i borbe protiv korupcije |
našem su pregovaračkom procesu ta područja prvi put izdvojena u zasebno poglavlje. Svjesni smo da će posljedica neispunjavanja preuzetih obveza biti to da se u budućim pregovaračkim procesima neće tražiti samo donošenje programa, već i dokazi o njihovoj implementaciji i konkretnim učincima.
Ukratko, ne bojim se posljedica zato što što intenzivno radimo na ispunjavanju tih mjerila, i to ne samo zbog pregovora, već prije svega, kvalitetnijeg funkcioniranja pravne države.
Što se tiče drugog dijela pitanja, ne može se govoriti o nerješavanju tih slučajeva jer su napadači na Rađenovića uhićeni, a provodi se daljnja obrada s ciljem pronalaska osoba koje su povezane s tim kaznenim djelom. U slučaju Miljuš u tijeku je kriminalistička obrada. Očekujem da će ti slučajevi biti do kraja istraženi i procesuirani.
• Kritike zbog korupcije ne prestaju. Pribojavate li se da bi nam korupcija mogla biti kočnica na putu u EU?
- Sabor je početkom 2006. godine donio prvi ozbiljan plan borbe protiv korupcije, a aktivnosti u vezi s tim zacrtane su i za cijelu ovu godinu. EK i ostali pokazatelji, pa i ocjene Transparency Internationala za prošlu godinu, kažu da su pomaci učinjeni. Naravno, još nije na razini koja bi odgovarala europskim standardima, a poglavito ne na razini koju sami želimo. U borbi protiv korupcije bitni su, međutim, politička volja Vlade, proaktivno djelovanje svih tijela i institucija kao i osobni angažman svakoga građanina u postizanju okruženja u kojemu se građani neće osjećati nemoćno pred barijerom vlasti i bit će svjesni prava da nikome nisu dužni ništa davati za ono što im po zakonu pripada. Treba jačati svijest ljudi koji obavljaju javne dužnosti i poslove da na njima nisu radi vlastite dobrobiti, već su u službi građana. Zato provodimo niz akcija i edukacija u cilju promjene mentaliteta, kako pružatelja, tako i primatelja javnih usluga.
Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan i ministrica Lovrin u Saboru na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje programa suzbijanja korupcije |
• Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan nedavno je rekao da nije zadovoljan rezultatima borbe protiv korupcije. Jeste li vi?
- Nisam ga shvatila baš tako doslovno. Shvatila sam da želi reći kako USKOK sam ne može učiniti mnogo. Rekla bih da nitko ne može mnogo učiniti sam, ni zakonodavna, ni izvršna vlast, ni pravosuđe. Za to je potrebna društvena sinergija. Vlada je u ovom, ali i prethodnome mandatu, pokazala političku volju za borbu protiv korupcije. Donijeli smo potrebne propise i osnažili institucije koje moraju djelovati. Već ima vrlo konkretnih rezultata o kojima ravnatelj USKOK-a može govoriti. Za 40 do 50 posto povećao se broj presuda za korupciju koje su uglavnom osuđujuće.
• Kako ste se osjećali kada je hotelijer Goran Štrok, koji je prijavio korupciju, naveo cijenu koju je za to platio? Rekao je, naime, da su od njega tražili 200.000 eura mita, a zato što je to odbio platiti, pretrpio je štetu od 5 milijuna eura.
- Ne znam detalje slučaja, no riječ je o principu. Onaj tko ne želi ući u kolo korupcije, neće na  to pristati bez obzira na to koliko ga to koštalo. To je pitanje građanske hrabrosti i odgovornosti. Neki će ljudi ići linijom manjeg otpora, reći će da je bolje popustiti, dok će se drugi držati svojih načela i poštovati zakone bez obzira na to koliko ih to stoji. To u konačnici ovisi o naravi čovjeka. Netko će ići nelegalnim prečacem, a netko će se držati principa. Na nama je da stvorimo uvjete - preventivno, da prigoda za nelegalne prečace ne bude, a da one koji su za takvim prečacem ipak posegnuli sankcioniramo.
• Hoće li, prema vašem mišljenju, Štrokovo iskustvo ohrabriti druge koji se nađu u sličnoj situaciji, ili će ih cijena koju je on platio navesti da popuste?
- Njegov bi potez trebao ohrabriti ostale. I njemu sam osobno rekla da je dobro što je korupciju prijavio mjerodavnom tijelu jer mi na to i upućujemo građane. Otkrivanje i sankcioniranje korupcije moguće je jedino tako da oni koji su joj izloženi u tišini sve prijave mjerodavnim tijelima da bi ona mogla efikasno djelovati i na vrijeme pokupiti valjane dokaze.
• Ne možete utjecati na odluke sudbene vlasti, no možete prokomentirati kakvu je poruku poslalo Državno sudbeno vijeće kada je promoviralo suca Ivu Besjedicu koji je bio pod kriminalističkom obradom zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj.
- Osobno mislim da je, kad postoji takva sumnja u pravosudnoga ili državnog dužnosnika, dobro zastati s odlukom i pričekati da se sumnja otkloni. U tom je slučaju sumnja bila u
| Kriteriji za državne i pravosudne dužnosnike moraju biti stroži nego za obične građane upravo zbog povjerenja koje im je društvo ukazalo |
zraku, konkretno iskazana samo u medijima, ali smatram da ju je trebalo uzeti u obzir. To, naravno, ne isključuje presumpciju nevinosti, da se nikoga ne smije unaprijed proglasiti krivim. No, za dužnosnike, državne i pravosudne, kriteriji moraju biti stroži nego za običnoga građanina upravo zbog povjerenja koje im je društvo dalo.
• Predsjednik Republike Stjepan Mesić vrlo je kritičan kada se govori o korupciji, a posebno upozorava na problem javnih nabava. Kako doživljavate njegove kritike?
- Kao izražavanje snažne političke volje cijeloga državnog vrha za odlučnom borbom protiv korupcije. To što govori predsjednik mogla bih i ja ponoviti jer se slažem s njim da je korupcija zlo, da je treba suzbijati, da korupcija ne smije biti zapreka gospodarskom razvoju i pravima građana. No, borba protiv korupcije nije bitka koja se može dobiti preko noći. Ne tražim ispriku ni za koga, ali treba reći da je ova Vlada prva donijela plan borbe protiv korupcije koji je imao mjere, nositelje i rokove, i koji se sustavno provodio.
• Predsjednik Mesić već četiri godine bezuspješno inzistira na tome da se ispita slučaj vojnih kamiona koji su kupljeni neposrednom pogodbom dok je ministar obrane bio Berislav Rončević. Je li to normalna situacija?
- Predsjednik ima pravo upozoravati na stvari za koje misli da nisu dobre. Ako smatra da negdje postoji neka nepravilnost, njegova je dužnost upozoriti na nju. Smatram da sve mjerodavne institucije trebaju provesti postupke iz svoga djelokruga i utvrditi istinu.
Premijer Ivo Sanader i ženski članovi njegove Vlade. Ana Lovrin tvrdi da ova Vlada ne tolerira i ne potiče korupciju, nego se trudi suzbiti je |
• Kako, prema vašem mišljenju, treba riješiti konkretan slučaj kamiona i ulogu ministra Rončevića u tome?
- Nije na meni kao ministrici pravosuđa da sugeriram rješenja u konkretnom slučaju. No, ustrojeni su mehanizmi i postoje tijela koja veoma lako mogu utvrditi je li postupak bio proveden sukladno Zakonu o javnoj nabavi ili nije. Prema mojem saznanju, USKOK je zatražio provođenje izvida koji su u tijeku.
Piše: Ivanka Toma
Foto: V. Skledar, R. Šuvar, G. Mehkek/Cropix
|
Efikasni kazneni postupci
• Radikalno ćete, ukidanjem sudske istrage, promijeniti kazneni postupak. Što bismo time trebali dobiti?
- Dobit ćemo brži i efikasniji kazneni postupak. Podići će se kvaliteta  predistražnoga i istražnog postupka, u cilju prikupljanja i osiguranja dokaza za provođenje sudskog postupka.
• Slučaj Branimira Glavaša kroz različite faze kaznenog postupka traje već treću godinu. Gdje bi taj postupak bio da smo imali novi Zakon o kaznenom postupku prema kojemu ne bi bilo istrage, nego bi dokaze protiv Glavaša policija i državno odvjetništvo prikupili sami?
- Spominjete konkretan slučaj u vezi s kojim je postupak još u tijeku, pa ga ja ne mogu komentirati. Međutim, mogu reći da će se svakako novim ZKP-om postupak ubrzati i biti kvalitetniji jer će državni odvjetnik, koji priprema optužnicu, voditi istragu sam ili uz pomoć policijskog istražitelja koji će mu biti odgovoran i raditi prema njegovim napucima. Državni će odvjetnik osobno snositi odgovornost za pripremu optužnice. Valja, međutim, naglasiti da će ostati institut suca istrage kao kontrolora zakonitosti postupka i izricanja mjera kojima se ograničavaju ljudska prava i sloboda.
Postupke će ubrzati i niz novih mjera u zakonu kojima će se postići veća disciplina stranaka, a uvodi se i skraćeni postupak za djela za koja je predviđena kazna do 10 godina. Očekujemo da se nakon usvajanja toga zakona značajno smanji broj prekida kaznenih postupaka zbog zastare.
|
|
