savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=2961&vladajucima-zapravo-smeta-moje-imenovanje=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=2961&vladajucima-zapravo-smeta-moje-imenovanje=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=2961&vladajucima-zapravo-smeta-moje-imenovanje=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=2961&vladajucima-zapravo-smeta-moje-imenovanje=

Lora  Vidović

../intervjui/intervjui.php?osoba=6215&lora-vidovic

Vidović Lora
Datum:
28.05.2016
Slika autor/izvor:
portalnovosti.com
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Mislim da bi se oni koji su glasali protiv izvješća složili s velikom većinom onoga što u njemu piše samo da su ga pročitali: ne znam može li netko imati nešto protiv toga da se poboljša dostupnost vode građanima. No politička odluka o glasovanju protiv predstavljenog izvješća ne traži argumente

Neprihvaćanje vašeg izvješća o radu za prošlu godinu, koje ste prezentirali u Saboru, oporbeni su političari više puta komentirali kao nečuvenu situaciju kakva se još nikada nije dogodila. No treba li joj se, s obzirom na politiku aktualne vlasti, čuditi – govori se da je to ionako put prema vašoj smjeni?

Žao mi je što izvješće nije prihvaćeno, jer mislim da je riječ o vrlo vrijednom tekstu u koji je uloženo puno truda i znanja i čiji je jedini cilj odgovoriti na ono što zakon traži, a to je dati na uvid ocjenu stanja ljudskih prava i pojava diskriminacije s popisom preporuka. Činjenica da izvješće prvi put od 1990-ih nije prihvaćeno ne daje nam odgovor na pitanje što će biti sa 160 preporuka za uklanjanje sustavnih problema s kojima se građani suočavaju u Hrvatskoj. Je li Sabor poručio da se s tim preporukama ne slaže i da ih ne treba provoditi? To je za mene suštinsko pitanje. Mislim da je rezultat glasovanja takav upravo stoga što sam na mjesto pučke pravobraniteljice imenovana za prethodne parlamentarne većine. Svi klubovi zastupnika, osim HDZ-ova, u svom su izlaganju istaknuli kako će podržati izvješće, no po raspravi se vidjelo da ga većina njih, bez obzira na to iz koje su stranke, nije pročitala, čak ni sažetak – to je bilo očito po sadržaju njihovih izlaganja i po temama čije su nenavođenje zamjerali, a navedene su. Mislim da bi se oni koji su glasali protiv izvješća složili s velikom većinom onoga što u njemu piše samo da su ga pročitali: ne znam može li netko imati nešto protiv toga da se primjerice poboljša dostupnost vode građanima. No politička odluka o glasovanju protiv predstavljenog izvješća ne traži argumente. Osim toga, taj se dokument odnosi na vrijeme kada je vladala SDP-ova parlamentarna većina.

 

Nisam politički cenzor

 

Potpredsjednik Vlade Božo Petrov već je najavio da će biti suzdržan ako se potegne pitanje vaše smjene?

O mojoj smjeni mogu glasovati jedino zastupnici u Hrvatskom saboru: nadam se da do toga neće doći, ali ako se takva politička odluka donese i ako parlamentarna većina sakupi za to dovoljno ruku, vrlo vjerojatno ću je osporavati. Međutim, moram reći da takvu mogućnost ne gledam osobno – smatram da bi jednako prošao i bilo tko drugi na mom mjestu. Nisam u situaciji da se borim za posao, ali mi je bitno zadržati neovisnost ove institucije, što zbog razvijanja demokratičnosti u zemlji, a što zbog njezina ugleda u svijetu, potvrđenog mojim izborom za predsjednicu Europske mreže nacionalnih institucija za zaštitu ljudskih prava. Zakonski, neprihvaćanje izvješća ne znači i smjenu, upravo zato da bi se sačuvala neovisnost institucije i pravobranitelju dala sloboda i mogućnost da ukaže na probleme na kojima treba raditi te da bude kritičan prema svakoj vlasti.

Budući da ste spomenuli političku odluku kao glavni razlog neprihvaćanja izvješća, kako na nju gledate u kontekstu ove vlasti?

Zasigurno se neću upuštati u političke kritike, pa ću vam odgovoriti onako kako sam kazala i u Saboru: nisam političarka i ne natječem se za političke bodove. Ne sudjelujem u političkim kampanjama, neću biti politički cenzor i davati političke packe. Na meni je da čitam pritužbe građana, brinem da postupci koje vodimo u Uredu budu kvalitetni, da sa svojim timom pratim stanje ljudskih prava i pojave diskriminacije u zemlji te jednom godišnje o tome izvještavam Sabor.

Nekolicina zastupnika iz vladajuće koalicije prozvala vas je za snažnu ideološku obojenost izvješća: prema njima, prešutjeli ste neke navodne slučajeve diskriminacije, poput onih da su najdiskriminiraniji etnički Hrvati izvan zemlje ili da se neki još od 1945. bore za povrat svoje imovine?

Treba pročitati izvješće i zakone koji određuju djelokrug rada pučkog pravobranitelja. Tvrdnja da su najdiskriminiraniji etnički Hrvati izvan Hrvatske nema nikakvog uporišta u Zakonu o suzbijanju diskriminacije, po kojem je Ured pučkog pravobranitelja središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije. Dakle kod te tvrdnje ne možemo govoriti o primjeni prava, a za pitanje položaja Hrvata izvan RH osnovan je Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Što se tiče problema denacionalizacije, o njemu pišemo već godinama, a za 2015. u kontekstu dugogodišnjeg zastoja u isplaćivanju naknade za pokretnine sa svojstvom kulturnog dobra (koje su sastavni dio zbirki, muzeja, galerija i drugih ustanova), o čemu dajemo preporuke Ministarstvu pravosuđa. Zaključno, tvrdim da izvješće nije ideološki obojano, da nije rezultat subjektivne procjene, nego je utemeljeno na Ustavu, zakonima, međunarodnim dokumentima i sudskoj praksi, ne samo domaćih sudova nego i onih u Strasbourgu i Luxemburgu.

Činjenica da izvješće nije prihvaćeno ne daje nam odgovor na pitanje što će biti sa 160 preporuka za uklanjanje sustavnih problema s kojima se građani suočavaju. Je li Sabor poručio da se s njima ne slaže i da ih ne treba provoditi? To je za mene suštinsko pitanje

 

Manjine ne ugrožavaju većinu

 

Ladislav Ilčić vam je zamjerio da problematizirate korištenje usklika ‘Za dom spremni’, ali ne i onog ‘Smrt fašizmu, sloboda narodu’ pod kojim su, kako kaže, također ubijani građani: kakav je vaš stav o tome?

Puno sam razmišljala o tome i mislim da je tu jako važna uloga povjesničara. Tvrtko Jakovina je nedavno izjavio kako se već dvadeset godina iznose argumenti koji ne rezultiraju promjenom stavova, a to nije dobro. Mislim da ta dva usklika nisu u istoj ravni, a o tome govori i praksa domaćih sudova koja je osudila korištenje prvoga, kao i upotrebu fašističkih obilježja, dok takve prakse, barem prema mojim saznanjima, u slučaju drugoga – nema.

Isti je zastupnik iznio konstrukt da ste na strani nekih manjina koje svojim djelovanjem žele uništavati interese većinskog naroda?

Na tu sam izjavu odgovorila u zaključnoj riječi, pa mogu ponoviti: pitanje ugrožavanja većine od strane manjine je pitanje koje se provlači godinama. Znamo za situaciju tijekom južnoafričkog aparthejda, kada je manjina ugrožavala većinu, ali Hrvatsku ni izdaleka ne možemo usporediti s tim političkim sustavom. Većina ima moć i snagu da kreira društveno prihvatljive vrijednosti i norme, ima lakši pristup medijima i drugim društvenim dobrima. Upravo zato je potrebno manjinama – vjerskima, nacionalnima ili drugima – pružiti okvire u kojima mogu imati jednak pristup društvenim dobrima i pravu na slobodno izražavanje svojih vrijednosti.

Kako onda komentirate istup HDZ-ove zastupnice Marije Budimir da položaj nacionalnih manjina u Vukovaru nije ni približno tako problematičan kao što navodite, nego da ste o tome iznijeli svoj privatni, osobni stav?

Kada se u raspravi o izvješću govorilo o Vukovaru, govorilo se uglavnom o problemima obrazovanja o čemu će, pretpostavljam, izvještavati pravobraniteljica za djecu. Izvješće u kontekstu Vukovara govori o činjenici da su se i tijekom 2015. nastavili prijepori oko postavljanja dvojezičnih ploča i da do razrješenja te situacije može doći jedino dijalogom i uvažavanjem obiju strana.

Poruka je vladajućih dakle da problema vezanih uz nacionalne manjine nema: štoviše, po riječima mostovca Mire Bulja i spomenute Marije Budimir, Hrvatska po tom pitanju može biti primjer drugima. No s obzirom na poglavlje izvješća koje govori o nacionalnim manjinama, čini se da se takvim konstatacijama obmanjuje javnost?

Hrvatska je još u pristupnim pregovorima s EU-om unaprijedila svoje zakonodavstvo, imamo i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji daje visoku razinu prava, ali je činjenica da ga ne implementiramo dovoljno. Činjenica je i da nema odgovarajuće zastupljenosti pripadnika manjina u tijelima državne uprave i da im je pristup medijima otežan. Izbori za predstavnike vijeća nacionalnih manjina su takvi da se građane ne potiče da na njih izađu, a problematizira se i pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u Saboru. Zakon je dakle dobar, ali je njegova primjena – loša.

Ugrožavanje većine od strane manjine je pitanje koje se provlači godinama. Znamo za situaciju tijekom južnoafričkog aparthejda, kada je manjina ugrožavala većinu, ali Hrvatsku ni izdaleka ne možemo usporediti s tim političkim sustavom

 

Važnost slobode medija

 

Gotovo nestvarno zvuči vaše upozorenje da je lani bilo 92 tisuće umirovljenika koji su primali mirovinu manju od 500 kuna, da se zamalo petina mladih ne obrazuje i ne radi te da je 38 tisuća građana u potpunosti izvan sustava javne vodoopskrbe?

Tu su i djeca bez roditeljske skrbi koja upišu fakultete i dobiju stipendiju, pa onda nemaju pravo na uslugu smještaja, pri čemu pola stambenih jedinica predviđenih za to zjapi prazno. Već godinama preporučujemo uvođenje državne mirovine za starije osobe, čime bi se zasigurno smanjila njihova socijalna isključenost, da ne govorimo o problemima onih koji žive u ruralnim i udaljenim područjima.

U ruralnim i udaljenim područjima zemlje stanje je postalo posebno kritično nakon rata: umjesto da budu ono što i jesu, integralni dio državnog teritorija, vlast ih doživljava kao nekakvo strano tijelo?

Čujemo argument da nije isplativo dovoditi struju u područja u kojima živi desetak stanovnika, ali je cijeli niz mogućnosti kako se takve i slične stvari mogu poboljšati. Naravno da se gleda i na financijsku isplativost, ali se valja prvo zapitati čiji su to građani i na koji način Hrvatska kao socijalna država pokazuje skrb i brigu za njih. Izvješće i u vezi takvih problema donosi cijeli niz preporuka za koje ne znamo kako će, u kontekstu neprihvaćanja, biti provedene.

Problematizirate i sve težu dostupnost obrazovanja određenim skupinama mladih, kao i zdravstvenog sustava koji zbog najnovijih mjera postaje sve nedostupniji tzv. običnim građanima?

O imovinskom stanju građana sve više ovisi i to koliko su im dostupne javne usluge: zdravlje, obrazovanje, besplatna pravna pomoć. Što se tiče zdravstva, jedna od preporuka je da se donese pravilnik o osiguranju medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, za transparentnost lista čekanja. Ili da Ministarstvo zdravlja propiše univerzalne znanstvene kriterije koji će se primjenjivati pri utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za radna mjesta s posebnim uvjetima rada: primjerice, ako imate zečju usnu, sada ne možete biti policijski službenik zato što vas ona čini vidljivo različitima. Pitam se što će se dogoditi kada nam se za mjesto policajca u Hrvatskoj prijavi osoba crne boje kože…

U Izvješću tematizirate i slobodu medija, pa u tom kontekstu podsjećamo da je Ministarstvo kulture ukinulo ili ograničilo financiranje čitavom nizu neprofitnih medija i udruga, odnosno upravo onima koji su preuzeli velik dio posla u vezi slobode javne riječi i drugih faktora presudnih za stanje ljudskih prava i demokratizaciju društva?

Jako je važno da bilo koja vlast na bilo kojoj razini te udruge vidi kao svoje partnere. Što se medija tiče, ne treba posebno isticati važnost njihove uloge u demokratskom društvu, pa će pitanja i odluke koje spominjete biti dio izvješća za ovu godinu. Načelno, što imamo veći pluralizam medija, to će i društvo, u smislu demokratizacije i ljudskih prava, biti bolje. Ovdje samo mogu ponoviti konstataciju i zabrinutost povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava Nilsa Muižnieksa, koji je naveo porast etničke netolerancije i govora mržnje usmjerenih prema nacionalnim manjinama te zatražio od hrvatskih vlasti da zaštite i očuvaju pluralizam javnih medija, njihovu slobodu i ključne elemente tog pluralizma.

Dragan Grozdanić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3106&nas-je-cilj-da-gospodarski-rast-bude-sto-veci

O rastu BDP-a, rezultatu na europskim izborima te ostalim aktualnim temama u središnjem Dnevniku HRT-a govorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3108&plenki-je-izbacio-desnicara-koliko-je-mogao-vise-ne-smije

Ivan Aralica, prorok desnice u stranci, podržava premijera, ali uz jedan uvjet i signalizira napad na koga bi mu mogao ...
11.06.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3107&za-nas-ce-glasati-i-srbi-i-hrvati

Što se naša kampanja više razvijala, u nama je sazrijevala svijest da mi nismo izbor samo za Srbe, već i ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog

Današnji HSS predstavlja trn u oku mnogima. Poručujem im da ćemo biti sve veći i bolniji trn. Počeli smo u ...
15.01.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


23.10.1972  Borić Josip
23.10.1970  Ujlaki Roberto
23.10.1969  Baćac Robert
23.10.1961  Ropuš Ivica
23.10.1949  Ćosić Krešimir
23.10.1949  Prtenjača Šime
23.10.1940  Lenac Zlatko
23.10.1935  Lukšić Branimir