savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=3014&tri-pitanja-hdun-a-za-g=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=3014&tri-pitanja-hdun-a-za-g=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=3014&tri-pitanja-hdun-a-za-g=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=3014&tri-pitanja-hdun-a-za-g=

Zoran  Milanović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3449&zoran-milanovic

Milanović Zoran
Datum:
24.10.2012
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

1. Nedavno ste došli iz New Yorka gdje ste sudjelovali u radu Opće skupštine UN-a. Jeste li zadovoljni postignutim, po čemu ćete pamtiti to zasjedanje kao i susrete koji su održani na marginama?

Ovogodišnje otvaranje zasjedanja 67. Opće skupštine UN-a (tzv. ministarski tjedan) prvo je kojemu sam osobno nazočio kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a održalo se upravo u godini u kojoj RH obilježava obljetnicu dvadeset godina svojeg članstva u Ujedinjenim narodima.

Riječ je o tjednu kada se u New Yorku okuplja velika većina šefova država i vlada država članica UN-a da pod okriljem te univerzalne svjetske organizacije na jednom mjestu rasprave teme od najveće važnosti za održavanje svjetskog mira i sigurnosti te društvenog i gospodarskog razvoja. Logično je stoga, da takav događaj predstavlja za svaku zemlju jedinstvenu priliku da pred najširim svjetskim političkim auditorijem iznese svoje poruke, mišljenje i stajališta o svim relevantnim međunarodnim pitanjima. Doći u New York, predstavljati svoju zemlju pred Općom skupštinom i biti u prilici da se svijetu prenesu poruke hrvatskih građana o takvim temama, za mene je bila izuzetna čast, ali i obveza.

Konkretno govoreći, raduje me da sam se ove godine imao prilike obratiti kako sveukupnom auditoriju Opće skupštine, tako i izlagati na važnim sastancima na visokoj razini posvećenim temama vladavine prava, izgradnje mira, kao i razvoju obrazovanja. Sva ta područja našla su svoje mjesto među vanjskopolitičkim prioritetima Republike Hrvatske u kojima postoji interes za suradnju s našim partnerima u Europi i šire, kao i za daljnje produbljivanje i razvoj u spomenutim područjima.

Također, veseli me što sam prilikom posjeta SAD-u imao priliku i sastati se s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku te s hrvatskim iseljenicima u Pittsburghu, i čestitati Hrvatskoj bratskoj zajednicina čuvanju i promociji hrvatske kulture i naslijeđa u SAD-u.

2. U svom govoru na Općoj skupštini naglasili ste mirovnu ulogu UN-a. Hrvatska je osobito angažirana na tom području. Jesmo li u tome prepoznati?

Republika Hrvatska zemlja je koja je u nepunih dvadeset godina svoje neovisnosti prošla složeni put od zemlje žrtve krvave agresije, okupacije i rata, preko oslobođenja i reintegracije te gospodarske i socijalne tranzicije, koja je nedavno postala članicomNATO-a i nalazi se na korak do punopravnog članstva u EU.Na vlastitom smo primjeru svjedočili važnosti pomoći međunarodne zajednice, poglavito kao primatelji mirovnih misija UN-a i međunarodne razvojne pomoći, te stekli vrijedna iskustva o pozitivnim ali i o negativnim aspektima angažmana međunarodne zajednice. Ali valja napomenuti da je istovremeno i svijet učio na našem primjeru, pa se tako i danas mirovna misija UNTAES-a ističe kao jedna od najuspješnijih misija u povijesti UN-a.

U međuvremenu Hrvatska se profilirala kao zemlja davateljica međunarodne pomoćikoja već više od jednog desetljeća sudjeluje sa svojim vojnim i civilnim kapacitetima u mirovnim operacijama diljem svijeta. Trenutačno RH sudjeluje u ukupno 15međunarodnih mirovnih misija (10UN, 2 NATO, 3 EU) s preko 450 sudionika(pripadnici OSRH, policijski službenici i jedan diplomat), a pri čemu treba izdvojiti, ne samo zbog brojčano našeg najvećeg angažmana u mirovnim misijama, sudjelovanjeu UNDOF misiji na Golanskoj visoravni.Dodatno, u granicama naših mogućnosti, kontinuirano se sve više profiliramo i kao zemlja donator međunarodne razvojne pomoći. Takva osnova određuje Republiku Hrvatsku kao zemlju sa značajnim iskustvom u izgradnji i održavanju međunarodnog mira i sigurnosti, a to smo iskustvo, o čemu sam višekratno govorio i na susretima u New Yorku, spremni podijeliti i dalje unapređivati sa svim zainteresiranim stranama. Hrvatska je do sada imala prilike dati svoj doprinos izgradnji mira i unutar institucija sustava UN-a. Pri tome mislim prvenstveno na članstvo naše zemlje u Vijeću sigurnosti (2008.-2009.) kao i UN-ovoj Komisiji za izgradnju mira (2006.-2007.) u kojoj smo i trenutačno članica a vrlo vjerojatno i predsjedavajuća država u 2013. godini. S time u svezi, želim naglasiti kako je naš ponovni izbor u ovo važno i relativno novo UN-ovo tijelo ujedno i potvrda prepoznavanja i odgovarajućeg vrednovanja hrvatskog iskustva na području izgradnje i održavanja svjetskog mira od strane država članica UN-a.

Nadalje, očekujući da od slijedeće godine postanemo i članica Gospodarskog i socijalnog vijeća (ECOSOC), dodatni izazov za Hrvatsku biti će jačanje sinergije između izgradnje mira te rehabilitacije postkonfliktnih država s jedne strane i omogućavanja tim zemljama što većeg stupnja gospodarskog i društvenog razvoja, s druge strane. Upravo je u tome jedinstvena prilika za daljnju promociju Hrvatske u području jačanja mirovne uloge UN-a, a koju pruža istovremeno članstvo u ova dva važna UN-ova tijela.

3. Niz je zamjerki na instituciju UN-a. Primjerice, mnogi će kritičari reći da je UN trom, no činjenica je da jedino ta organizacija u ovom trenutku pod svojom kapom okuplja 193 države svijeta. Kako u ovim turbulentnim vremenima Vi ocjenjujete ulogu i efikasnost UN-a?

Ujedinjeni narodi osnovani su 1945. godine na ruševinama Drugog svjetskog rata kao globalna organizacija s osnovnim ciljem održanja mira i sigurnosti kako se ne bi dogodio novi svjetski rat, i mora se priznati da su u tome uspjeli. Naravno, ne treba zaboraviti da su se u proteklim desetljećima odvijali brojni ratovi i sukobi koje UN nije mogao spriječiti. UN je razvio mehanizme za odvajanje zaraćenih strana i održanje mira, ali smatram da u budućnosti UN treba posvetiti veću pozornost korištenju preventivne diplomacije, medijacije i ostalih mehanizama za sprečavanje sukoba.

Potrebno je naglasiti da drugi ciljevi UN-a uključuju razvijanje prijateljskih odnosa među narodima, promicanje temeljnih ljudskih prava, uklanjanje rasne, rodne, jezične i vjerske diskriminacije, stvaranje uvjeta za poštovanje međunarodnog prava, ostvarenje gospodarskog i društvenog napretka i slično. Držim da nijedna organizacija ne može u cijelosti preuzeti odgovornost za ostvarenje ovih ciljeva. To je zadaća svih država članica UN-a, drugih međunarodnih i regionalnih organizacija te, zapravo, svih građana svijeta. Međutim, Ujedinjeni narodi u tom kontekstu imaju nezaobilaznu ulogu postavljanja globalnih standarda i harmoniziranja aktivnosti drugih čimbenika na svjetskoj sceni. Vrijednost UN-a posebno vidim kroz promicanje održivog razvoja te iznalaženja globalnog odgovora na klimatske promjene koje ne poznaju državne ili nacionalne granice.

U tom smislu, želio bih istaknuti da učinkovitost UN-a kao organizacije uvelike ovisi o djelovanju njezinih država članica, a posebice o jedinstvu stalnih članica Vijeća sigurnosti. Svaka od tih pet velikih sila svojim vetom može zaustaviti bilo koju predloženu akciju UN-a. Jedinstvena je uloga UN-a u pružanju legitimiteta kolektivnim akcijama u cilju održanja mira međunarodnog mira i sigurnosti, sukladno poglavlju VII Povelje UN-a. S druge strane, blokada u Vijeća sigurnosti može imati tragične posljedice na pojedine krize u svijetu, što je razvidno na primjeru trenutnog sukoba u Siriji.

Istodobno, Hrvatska podupire reformski proces UN-a kojeg je pokrenuo glavni tajnik u cilju povećanja učinkovitosti, odgovornosti, djelotvornosti i transparentnosti svjetske organizacije. Iznimno je važno da se UN reformira tako da odgovara potrebama svijeta današnjice kako bi se mogao uspješno nositi sa suvremenim izazovima. Stoga se zalažemo za povećanje Vijeća sigurnosti i smatramo da bi naša Istočnoeuropska skupina trebala dobiti još jedno mjesto u kategoriji nestalnih članica.

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


01.03.1974  Puljiz Ivana
01.03.1969  Ribarić Josip
01.03.1965  Radičanin Nenad
01.03.1962  Kovač Miroslav
01.03.1956  Škreblin Zvonko
01.03.1947  Banac Ivo
01.03.1945  Markač Alojz
01.03.1943  Bulat Nikola