savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=3015&tri-pitanja-hdun-a-za-prof=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=3015&tri-pitanja-hdun-a-za-prof=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=3015&tri-pitanja-hdun-a-za-prof=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=3015&tri-pitanja-hdun-a-za-prof=

Ivo  Banac

../intervjui/intervjui.php?osoba=2910&ivo-banac

Banac Ivo
Datum:
08.03.2014
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Početak je 2014. godine. Na 3 kratka pitanja HDUN-a tim povodom odgovara ugledni, svjetski poznati povjesničar prof. dr. sc. Ivo Banac. Po čemu će pamtiti 2013. godinu te kakvom vidi ovu 2014. godinu odgovara samo za čitatelje web stranica HDUN-a!

1. Po čemu će se na međunarodnom planu, prema Vašem mišljenju, pamtiti 2013. godina iza nas?

Bila je to godina uzmicanja od odgovornosti sa strane zapadnih sila u regionalnim sukobima koji su prerasli u humanitarne krize velikih razmjera. Sirija je najbolji primjer. Koalicija konzervativnih „maloengleza“ i Milibandovih laburističkih oportunista, spremnih čak na kompromitiranje posebnih odnosa sa SAD-om, u britanskom su parlamentu srušili Cameronov minimalistički prijedlog za „jakim humanitarnim odgovorom“ koji „može, ako je potrebno, nalagati vojnu djelatnost“ prema Assadovu ubilačkom režimu. Tako supomogli zbrisati Obaminu zakašnjelu „crvenu liniju“ prema diktaturi kojajebez okolišanja upotrijebilakemijsko oružje. Suočen sa sličnim otporom republikanskih izolacionista i lijevodemokratskih protivnika intervencije, Obama je pokleknuo pred Putinovom diplomacijom, Assadovom zadnjom utjehom. Pored sirijskog obrata SAD i EU bili su neučinkoviti u odnosima sa sve agresivnijom Rusijom, posebno u Ukrajini, a nejasno je jesu li išta postigli otvaranjem prema Iranu. Politika američkog predsjednika nije „smart power“ ili „leading from behind“ nego strateškouzmicanje. To je vrlo loša poruka za tranzicijske zemlje, posebno u Jugoistočnoj Europi.

2. Povijest je, kako se kaže, učiteljica života, i tu smo na Vašem terenu. Čitav je niz izreka i poznatih citata na temu kako treba učitina njenim primjerima kako se ona ne bi ponavljala. Slažete li se s tim i koje bi tako, prema Vama, bile procjene mogućih globalnih, ali i kretanja Republike Hrvatske u ovoj godini?

Da, George Santayana je učio da su oni koji ne pamte prošlost osuđeni da je ponove. Bojim se, međutim, da se to može dogoditi i onima koji je pamte, bilo zato što je loše pamte, ili zato što sve i nije u pamćenju, a ponajviše zato što budućnost baš i ne možemo birati ili planirati. Primjerice, hrvatska kretanja u 2014. bila bi katastrofalna kad bi Santayana bio u pravu, jer kod nas povijesno pamćenje nije razvijeno. Ipak, bojim se da ćemo i dalje slijediti uvjerljivo pogrešne putove ne zbog toga jer loše pamtimo, nego zato jer su naše elite sebične, neupućene i provincijalne, a naročito su deficitarne u prepoznavanju i ispravljanju putova kojima su stigli u ćorsokak. Ako ste u sedmoj godini krize, a još niste uspjeli osloboditi zatočenike labirinta, onda morate primijeniti Tezejev recept, uči u srce labirinta, ubiti monstruoznog bika te uz pomoć klupka vuneslijediti vlastiti trag ka izlazu. Dakle, ako ne možete pamtiti, barem možete obilježiti svoj put i onda poći unazad kako biste popravili greške. No, u sredini nesklonoj reformi, to se neće dogoditi. Sve će ostati isto dok velikivanjski valovi, ako ih bude, ne zapljusnu našu slijepu ulicu.

3. Kako ocjenjujete ulogu UN-a danas?

UN je mogućnost, ali ne i nada. I to tako već više vremena. Kakva je uloga UN-a u trenutnim svjetskim krizama? Tamo gdje se događaju grozote (Sirija), UN konstatira da je kemijsko oružje korišteno, ali se ne zna tko je odgovoran. Tamo gdje se ne puca već više od šezdeset godina (Koreja), UN još uvijek patrolira demilitariziranu zonu. UN životari u sjeni glavnih događanja, a glavna su događanja u rukama velikih sila, koje opet odvraćaju dužnosnike UN-a ne samo od aktivizma nego i od posve razumnih inicijativa. Kad je nedavno Ban Ki-mun pozvao Iran na ženevsku konferenciju o Siriji, Obamina administracija ga je pritisnula da povuče poziv. Nije uvjerljivo da je razlog bio u prijetnjama sirijske opozicije kako će bojkotirati konferenciju ukoliko Iran bude za stolom. Prije će biti da je Obama ustuknuo pred anti-iranskim blokom Izraela, izraelskog lobija u Kongresu i zaljevskih država, a demonstracija nepopustljivosti prema Iranu košta ga mnogo manje u Ženevi nego kad bi napustio privremeni dogovor s Teheranom o nuklearnom razoružanju. UN uvijek košta manje, osim kad je riječ o aparatu UN-a.

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.05.1980  Novinščak Petra
29.05.1965  Faber Vladimir
29.05.1962  Labus Goran
29.05.1959  Mornar Vedran
29.05.1957  Ožić Bebek Marko
29.05.1954  Šimunović Ivan
29.05.1949  Mendrila Nikola
29.05.1947  Dehin Stjepan