Josip Katalinić prvi je na listi Mosta nezavisnih lista u sedmoj izbornoj jedinici. Dugogodišnji ekološki aktivist, osnivač Kriznog eko stožera Marišćina na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima osvojio je prvi saborski mandat, a najavljuje da će se u slučaju reizbora nastaviti baviti ekološkim temama, na čelu »najzelenije liste u Hrvatskoj«, te kao priznati poduzetnik u informatičkoj branši i rješavanjem brojnih problema i blokada na koje nailaze poduzetnici pokušavajući razvijati svoj posao u Hrvatskoj.

– Očekujem ponavljanje prošlogodišnjeg rezultata, a to su dva osvojena mandata u sedmoj izbornoj jedinici. Istraživanja pokazuju da imamo stabilno biračko tijelo. Svojim ponašanjem smo u zadnjih šest mjeseci u Vladi pokazali da posao radimo pošteno i želimo zaštititi nacionalne interese. Fotelje nisu razlog zašto smo ušli u politiku. Na listi imamo 14 ljudi koji imaju osigurane egzistencije izvan politike. Nitko od nas ne živi od politike i to je mislim ključno da bismo mogli ispravno postupati i donositi odluke.

Najzelenija stranka

Vaš listu nazivate »najzelenijom listom u Hrvatskoj«. Zašto je to tako?

– Možemo reći da je naša lista najzelenija lista u Hrvatskoj jer imamo deset aktivnih promicatelja zaštite okoliša. Planiramo 2. rujna napraviti »zelenu presicu« i predstavljanje liste u Karlovcu, u središtu sedme izborne jedinice, kad ćemo poslati poruku da smo trenutačno najzelenija hrvatska stranka.

Koje su zelene politike koje ova »zelena lista« namjerava provoditi?

– Ono što je najaktualnije i za što smo trenutačno najzainteresiraniji jest promicanje sustava ekološkoga gospodarenja otpadom, počevši od Plana gospodarenja otpadom, koji trenutačno i HDZ i SDP pokušavaju složno srušiti i zaustaviti njegovo donošenje. Plan je prošao kroz sva ministarstva, dobio je zeleno svjetlo, međutim, po informacijama koje imamo udružili su se HDZ-ovi i SDP-ovi župani i politički zaustavili donošenje tog plana. Na užem kabinetu Vlade Oleg Butković je otvoreno rekao da zaustavlja donošenje tog plana jer je to politička odluka njegove stranke.

Znači, i HDZ-ovi i SDP-ovi župani zaustavili su Plan gospodarenja otpadom?

– Da, po informacijama koje imamo, župani obje stranke složno su to zaustavili. Najoštrije su se suprotstavili tom planu, iako taj dokument zapravo nije u potpunosti zaustavio gradnju regionalnih centara za gospodarenje otpadom, već ih je predefinirao u nešto drugo i smanjio njihov broj.

 Što se mijenja novim Planom gospodarenja otpadom?

– Ono što je smanjeno je ukupna masa novca koju je potrebno utrošiti za uspostavljanje tog sustava. Za cjelovitu uspostavu novog sustava potrebno je investirati 4,5 milijarde kuna, dok je za stari sustav planirano čak 22 milijarde kuna. Ideja ekološkog sustava gospodarenja otpadom jest da je u izgradnji značajno, višestruko, jeftiniji, a da u održavanju bude skoro pa samoodrživ. Sustav koji predlažemo resursno je učinkovit, jer iskorištava sve korisne sirovine iz otpada, što je važna stvar. Sustav je dobar i za građane, a ankete kažu da je 85 posto njih spremno odmah odvajati otpad. Ekološka svijest građana sad je na doista visokom nivou

Cijene neće porasti

 Koliko će to sve koštati građane?

– Koštat će dosta manje nego što bi koštalo prema starom planu! Očito nastavljaju praksu nepotrebnog uzimanja novca, a tu se HDZ i SDP kako vidite uvijek slože. Prema starom planu kojeg zdušno podržavaju i jedni i drugi, netko tko danas plaća 70 kuna mjesečno, morat će svaki mjesec za zbrinjavanje otpada izdvajati 350 kuna iz svog džepa. Naime, cijene sigurno moraju ići gore, jer mi građani sada plaćamo samo odvoz smeća i bacanje te zatrpavanje tog smeća u rupe, međutim ne i njegovo zbrinjavanje. Međutim prema našem planu, to neće biti toliko skuplje! To je ključna razlika, a ujedno čuvamo sirovine.

Što kažete na kritike da je Mostov predloženi sustav nerealan i  da se ciljevi neće moći postići?

 –  Kritike su čista propaganda. Samo dva sata vožnje od Rijeke u Trevisu imamo svjetli primjer da su oni postigli već skoro 90 posto odvojenog prikupljanja otpada. Cijena zbrinjavanja otpada za obitelj godišnje je 190 eura, dok je u čitavoj Italiji to oko 290 eura. Imamo i bliži primjer Krka, gdje je, prema studiji našeg ministra, uspostavljen ekološki sustav koji djeluje. Tamošnji komunalci ističu da je naš Plan gospodarenja otpadom dobar, možda ambiciozan, ali i mora biti ambiciozan u ovom trenutku. Nijedno komunalno društvo u županiji nije oduševljeno s Marišćinom, jer od njih se traži da po toni otpada plaćaju 70 eura. Također, u Hrvatskoj još nije viđeno da su sve ekološke udruge stale iza Plana, podržavaju ga, a ono malo kritika koje imaju svode se na to da je plan trebao biti još ambiciozniji da se dođe do čistog ekološkog sustava, bez centara za gospodarenje otpadom. S druge strane, predvodnik u kritiziranju je udruga HUGO, koja uopće nije udruga. Predsjednik te udruge kontinuirano zarađuje na izradi dokumentacije za centre za gospodarenje otpadom, uključujući i onaj na Marišćini. Lažno se predstavljaju, a predvodnici su u pljuvanju po Planu. Za razliku od njih ni mi ni udruge koje podržavaju Plan od toga nemamo nikakve financijske koristi. I to dovoljno govori ljudima koji su tu motivi na djelu.

Mehanizmi kontrole

Realno gledajući, nema šanse da se do izbora usvoji vaš prijedlog Plana. Budući da ga ni HDZ ni SDP ne prihvaćaju, što Most uopće može učiniti da se taj plan usvoji ako opet dođe u situaciju obnašati vlast?

– Most vrlo čvrsto stoji iza ovog Plana i svog ministra i to će biti preduvjet za suradnju s bilo kim nakon izbora. Tijekom pregovora u studenom i SDP-ov bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović i HDZ-ovi pregovarači potpisali su i rekli, da, prihvaćamo takav koncept gospodarenja otpadom. U tom trenutku bili su spremni potpisati bilo što samo da dođu na vlast. Mi smo dosljedni od prvog dana i očekujem da će se njihova priča u pregovorima opet promijeniti, a mi ćemo ovaj put biti malo mudriji pa ćemo unaprijed definirati mehanizme kontrole da se dogovoreno provede.

Osvojite li ponovo mandat, najavljujete i da ćete se posvetiti problemima poduzetnika. Što tu planirate učiniti?

– Pored ekologije, moj najveći motiv za uključenje u politiku  bilo je poduzetništvo. Dvadeset godina sam poduzetnik, suvlasnik dviju informatičkih tvrtki, koje ukupno zapošljavaju 29 ljudi. U tih 20 godina, poput  brojnih drugih poduzetnika,  cijelo vrijeme se zapravo mučimo sa silnom administracijom. Stvara nam ogroman, nepotreban trošak. Po količini posla kojeg imamo komotno bismo mogli zaposliti još pet ljudi, ali od silnih davanja to nismo u mogućnosti. Ako čovjeku damo 10.000 kuna, još toliko moramo dati državi za razne namete. Apsurdno je i da plaćamo turističke namete,  najprofitabilnijoj industriji u Hrvatskoj, a tu je i porez na ime tvrtke i niz drugih nameta koji utječu na poslovanje. Porez na dobit i dividendu treba »debelo« smanjiti, također i priznati sva ulaganja u tvrtku. Nije mi jasno kako kreatori ekonomske politike ne vide da ako svakoj firmi u Hrvatskoj dopuste da zaposlimo jednog čovjeka, praktički smo riješili nezaposlenost. Ti ljudi neće biti na državnim jaslama, na socijalnoj pomoći. Bit će zadovoljni, bit će potrošači. Sve je vezano i to je ono što nam treba.

Autor: Andrej Petrak