savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=3097&ustaska-simbolika-mora-se-sustavno=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=3097&ustaska-simbolika-mora-se-sustavno=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=3097&ustaska-simbolika-mora-se-sustavno=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=3097&ustaska-simbolika-mora-se-sustavno=

Lora  Vidović

../intervjui/intervjui.php?osoba=6215&lora-vidovic

Vidović Lora
Datum:
30.12.2018
Slika autor/izvor:
portalnovosti.com
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

‘I Dokument dijaloga Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima govori vrlo jasno da su simboli proizašli iz NDH zabranjeni i sadašnjim pravnim okvirom. Meni iznimka za korištenje pozdrava ‘Za dom spremni’ ne bi smetala kad bi se sve drugo sustavno procesuiralo, kao što je postojećim pravnim okvirom i propisano’, govori pučka pravobraniteljica

Državni zavod za statistiku upravo je objavio rezultate lanjske ankete o dohotku stanovništva po kojoj je u Hrvatskoj dvadeset posto građana u riziku od siromaštva.Kako vidite utjecaj siromaštva na ljudska prava?

Postotak građana koji su u riziku od siromaštva je za pola postotnog poena veći nego lani. Stopa rizika od siromaštva osoba starije životne dobi je 28,6 posto, ali tu nije kraj negativnoj bilanci jer je stopa rizika od siromaštva za osobe starije od 65 godina koje žive u samačkim kućanstvima čak 47 posto – to znači da je svaka druga starija osoba koja živi sama također i siromašna. Sve su to izravni pokazatelji potrebe za jačom državnom, socijalnom intervencijom i investicijom prema našim sugrađanima. Oni često žive u izoliranim naseljima, a mnogi, u što smo se osobno uvjerili, i bez struje i vode. Mreža socijalnih usluga često im je nedostupna. Usluge u zajednici direktno smanjuju potrebu za institucionalizacijom, a na brojnim područjima nisu dostupne, dok je istovremeno broj mjesta u domovima za stare i nemoćne apsolutno nedostatan u odnosu na broj mogućih korisnika. Pitanje obiteljskih domova, kojih ima u svakom manjem mjestu i u kojima se zbrinjavaju osobe koje ne mogu same živjeti, nedovoljno je regulirano područje. Ti domovi posluju bez adekvatne ili čak ni uz kakvu kontrolu uvjeta u kojima su korisnici smješteni i kvalitete njihove njege.

Postotak građana koji su u riziku od siromaštva je za pola postotnog poena veći nego lani, a stopa rizika od siromaštva za osobe starije od 65 godina koje žive u samačkim kućanstvima je čak 47 posto – znači, siromašna je svaka druga starija osoba koja živi sama

Iz ankete također doznajemo da si više od sedam posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Osim toga, čak 58,2 posto građana nema novca da svim članovima kućanstva priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta?

To je žalosna današnjica naše zemlje. Često se poistovjećujemo s onim što oko sebe vidimo i mislimo da svi žive slično nama, a zapravo nije tako. Problem se produbljuje ako tako razmišljaju donositelji odluka. Važno je da oni progledaju izvan svog uskog socijalnog kruga i da vode računa o najranjivijima, tzv. nevidljivim skupinama ljudi. To je cilj svega što mi radimo, naših preporuka u pojedinačnim slučajevima iz kojih se mogu vidjeti sustavni problemi. Zato smo primjerice tražili da se smanji stopa PDV-a na drva za ogrjev, toplinsku energiju i plin. Kad smo spominjali Rome, znate li da oni često nemaju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ako imaju ili koriste osobno vozilo? Kako živjeti u romskom naselju bez osobnog vozila, kako doći do škole, liječnika? Zato smo zatražili izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima bi se te stvari drugačije propisale.

 

Problem govora mržnje

 

Koliko je socijalna nesigurnost građana pokretač brojnih negativnosti u društvu kojima svjedočimo sve intenzivnije: nasilja, mržnje, relativizacije prošlosti itd.?

Na to bi pitanje trebale odgovoriti buduće sociološke analize. Siromašnim ljudima je sigurno puno teže nego onima koji imaju mogućnost odlaska u kazalište ili koji ne žive u hladnoći ili imaju siguran obrok svaki dan, a nezadovoljstvo se, naučila nas je povijest, lako pretače u bunt.

Nedavno ste organizirali okrugli stol na temu ‘Govor mržnje u Hrvatskoj: kako naprijed?’. Gdje prepoznajete govor mržnje i tko ga koristi, kakvim ocjenjujete stanje u medijima i kakvi su općenito zaključci?

Nema jedinstvenog zaključka. Govor mržnje je presložen i prevelik problem da bi postojala jednostavna rješenja za njegovo suzbijanje. Često se govorom mržnje naziva i oštrija politička kritika, ali se i manipulira slobodom izražavanja kao opravdanjem za širenje govora mržnje. Nedostaje nam edukacija na ovu temu, počevši od osnovnih škola pa sve do stručnjaka na svim razinama: policije, državnog odvjetništva i sudova, posebice o njegovom prepoznavanju i procesuiranju. Kad me pitate koliko je govor mržnje prisutan u medijima, mogu reći da su primjerice pripadnici romske nacionalne manjine nerijetko njime pogođeni, pogotovo u komentarima na internetskim portalima. Je li u konkretnom slučaju riječ o govoru mržnje, to može reći samo sud kroz konkretne osuđujuće odluke koje će pokazati gdje je granica između govora mržnje i slobode govora. Ipak, naglašavam, važne su prevencija i edukacija.

Iz kantonalne bolnice u Bihaću dobili smo i analiziramo opsežnu medicinsku dokumentaciju koja potječe od migranata koji su tamo zatražili pomoć zbog ozljeda nastalih, prema njihovim tvrdnjama, nakon postupanja hrvatske policije

Lani ste vezano uz govor mržnje poslali određene preporuke ministarstvima pravosuđa i unutarnjih poslova za intenzivniju edukaciju njihovih službenika. O kakvim se konkretno preporukama radi?

Upravo provjeravamo što su s tim preporukama dosad napravili. Tražili smo organiziranje edukacija o govoru mržnje za djelatnike na sudovima, u državnim odvjetništvima i za policijske službenike, s naglaskom na njegovo prepoznavanje, bez čega ni neće doći do sankcioniranja. Sigurno je, međutim, da se razvojem društvenih mreža i povećanjem broja njihovih korisnika govor mržnje sve više koristi i primjećuje.

Kakvo je stanje kad su u pitanju nacionalne manjine? U kojoj je mjeri diskriminacija po etničkoj osnovi i dalje prisutna?

U našim izvješćima posebno govorimo o Romima i Srbima, pri čemu ipak treba izdvojiti pripadnike romske zajednice koji žive u dramatično lošim uvjetima, često ispod granice ljudskog dostojanstva. Očekivana životna dob Roma je primjerice bitno niža od one u većinskoj populaciji: udio starijih od 65 godina kod Roma iznosi tek 1,4 posto, dok u većinskoj populaciji on iznosi 16,8 posto. Problem je u njihovoj slaboj obrazovanosti, jako teškoj zapošljivosti i velikoj socijalnoj distanci. Preporuke oko ovih problema upućivali smo Ministarstvu obrazovanja, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Postoje i izazovi vezani uz etničku diskriminaciju kad ne govorimo o nacionalnim manjinama, a odnose se na migrante, kako tražitelje međunarodne zaštite, one kojima je odobrena, ali i na migrante u iregularnim situacijama. Na to upozoravamo posljednjih godina jer postoje određeni problemi u integraciji imigranata koji žele ostati u Hrvatskoj.

Kad govorimo o diskriminaciji, na što su se građani općenito u ovoj godini žalili?

Podatke za ovu godinu još nemamo jer još primamo pritužbe, ali općenito, očekujem da se trendovi neće previše razlikovati od onih o kojima smo izvještavali ranijih godina. Najviše lanjskih pritužbi odnosilo se na radne i službeničke odnose. Također, među pritužbama za diskriminaciju najčešće je riječ upravo o području rada i zapošljavanja, pri čemu su se one najviše odnosile na osnove dobi i zdravstvenog stanja. Primjerice, u restrukturiranju javnih poduzeća osobe sa zdravstvenim teškoćama ili one starije životne dobi bile su, češće od svojih zdravijih i mlađih kolega, raspoređivane na slabije plaćena radna mjesta. U kontekstu prava iz radnih odnosa, dosta smo se bavili i pitanjem ugovora na određeno i zadovoljna sam da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u program rada Inspektorata rada za iduću godinu uvrstilo pojačani nadzor ugovora o radu na određeno. Primijećeno je naime da se u tom području događaju brojne zlouporabe, odnosno izigravanje zakona.

Je li i dalje u svrhu dobivanja zaposlenja, kako ste ranije u jednom intervjuu izjavili, poželjno biti član stranke na vlasti?

U razgovoru s građanima na terenu, ali i od ljudi koji rade u određenim javno-pravnim tijelima, čujemo da morate imati vezu da biste dobili posao. Moraš biti član stranke, nevažno koje, važno je samo da je na vlasti u mjestu gdje živiš i gdje želiš raditi, ili da budeš ‘stranački’ kum, član obitelji ili pak prijatelj. Posljednjih godina u našim izvješćima upozoravamo na netransparentne postupke zapošljavanja u javnim službama i ustanovama, odnosno na potrebu da se jasno raspišu javni natječaji, a kandidati budu unaprijed i prikladno obaviješteni o tijeku natječaja. Na terenu često čujemo da je ovaj problem baš jedan od razloga zbog kojih se ljudi odlučuju otići iz Hrvatske.

Dio šire politike EU-a

 

Vaša analiza relativizacije ustaštva i zločina NDH koja, možemo reći, jasno govori i o općem stanju društva, izazvala je brojne negativne reakcije na desnici: odvjetnik Davorin Karačić tako vam je poručio da s više razumijevanja čitate Ustav kad prozivate Thompsona da odustane od pokliča ‘Za dom spremni’, Zlatko Hasanbegović nazvao vas je predsjednicom općinskog komiteta SUBNOR-a koja mimo nadležnosti i kompetencija docira s jeftinim ideološkim floskulama o fašizmu i antifašizmu, dok je jedan opskurni nacionalistički tjednik ponovno doveo u pitanje vašu stručnost u obavljanju dužnosti pravobraniteljice. Kako komentirate ove napade?

Neka oni koji me prozivaju u cijelosti pročitaju Zakon o pučkom pravobranitelju. Oko ove analize su se duhovi probudili jer je, između ostalog, riječ o važnim temama koje političari često koriste za prikupljanje političkih bodova. Policija naprosto bez iznimke mora podnositi optužne prijedloge protiv počinitelja koji koriste pozdrav ‘Za dom spremni’. U slučaju da prvostupanjski sud donese oslobađajuću odluku, trebaju se žaliti. Ako se žalbe ulažu i za druge prekršaje, onda moraju i za ovakve. Nositelji najviših državnih dužnosti trebaju vrlo jasno osuđivati zločine i simboliku proizašlu iz NDH jer oko njihove pravne nedopuštenosti nema nikakve dileme. Nedvosmisleno je i posve jasno što piše u izvorišnim osnovama Ustava RH, a ni Ustavni sud ne može biti jasniji nego što jest: u više odluka posve nedvosmisleno govori o pravnom poretku moderne Hrvatske i njezinoj suprotnosti u odnosu na sve tekovine NDH. Osim toga, još čekamo odgovor na pitanje što će biti s preporukama koje je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima dalo u svom Dokumentu dijaloga.

Podsjećamo, Vijeće je u tom dokumentu preporučilo da se (ustaški) pozdrav ‘Za dom spremni’, koji je inače bio i na spomen-ploči za poginule pripadnike HOS-a prvobitno postavljenoj u Jasenovcu, u određenim prilikama može tolerirati?

Iako je ta iznimka točka prijepora, mišljenja sam da ovo društvo s tom iznimkom nikakvih problema ne bih imalo kad bi se sve drugo izvan te iznimke procesuiralo. Komemorirati branitelja poginulog pod tim insignijama na njegovom memorijalnom, grobnom mjestu ne bi bio problem kad bi se izvan tog vrlo uskog i specifičnog događaja sve drugo sankcioniralo, kao što je postojećim pravnim okvirom i propisano.

Ali s obzirom na to da sankcije izostaju, stava smo da oko pozdrava ‘Za dom spremni’ nisu dobre nikakve iznimke. Jednostavno, u javnom prostoru nije mu mjesto.

Nije dobro to što se ustaška simbolika i ikonografija ne procesuiraju sustavno i što se prešutno toleriraju. I Dokument dijaloga, kao politički dokument iza kojeg je svojim osnivanjem stala Vlada, govori vrlo jasno da su posve neprijeporno simboli proizašli iz NDH zabranjeni i sadašnjim pravnim okvirom. Meni ova iznimka ne bi smetala i pristala bih na taj kompromis kako bismo kao društvo krenuli dalje, kad bi se sve drugo sustavno procesuiralo.

Za kraj, kako komentirate skandal oko postupanja hrvatske granične policije prema migrantima? Centar za mirovne studije čak je podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatih policijskih službenika zbog sumnje na nezakonito postupanje, odnosno protjerivanje migranata s granice. Kakvi su sada vaši odnosi s Ministarstvom unutarnjih poslova, koji su bili narušeni nakon što ste javnosti otkrili da vam onemogućavaju informacije o tretmanu migranata?

Iz kantonalne bolnice u Bihaću dobili smo i analiziramo opsežnu medicinsku dokumentaciju koja potječe od migranata koji su tamo zatražili pomoć zbog ozljeda nastalih, prema njihovim tvrdnjama, nakon postupanja hrvatske policije. Što se tiče MUP-a, redovito komuniciramo slanjem dopisa, no sa sadržajem njihovih odgovora nismo zadovoljni. U kontekstu migracija, uskraćuju nam pristup podacima, što je kršenje zakona i međunarodne konvencije. Evidentno je riječ o dijelu šire politike EU-a koja takvo što od hrvatske policije traži i očekuje. Ipak, vjerujem da će naša suradnja u budućnosti biti bolja.

https://www.portalnovosti.com/dragan-grozdani

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3106&nas-je-cilj-da-gospodarski-rast-bude-sto-veci

O rastu BDP-a, rezultatu na europskim izborima te ostalim aktualnim temama u središnjem Dnevniku HRT-a govorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3108&plenki-je-izbacio-desnicara-koliko-je-mogao-vise-ne-smije

Ivan Aralica, prorok desnice u stranci, podržava premijera, ali uz jedan uvjet i signalizira napad na koga bi mu mogao ...
11.06.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3107&za-nas-ce-glasati-i-srbi-i-hrvati

Što se naša kampanja više razvijala, u nama je sazrijevala svijest da mi nismo izbor samo za Srbe, već i ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog

Današnji HSS predstavlja trn u oku mnogima. Poručujem im da ćemo biti sve veći i bolniji trn. Počeli smo u ...
15.01.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


17.07.1960  Bešlić Branimir
17.07.1947  Jelić Muck Višnja
17.07.1940  Šiljeg Boško
17.07.1930  Baletić Milovan