savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog=

Krešo  Beljak

../intervjui/intervjui.php?osoba=6532&kreso-beljak

Beljak Krešo
Datum:
11.01.2019
Slika autor/izvor:
portalnovosti.com
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Današnji HSS predstavlja trn u oku mnogima. Poručujem im da ćemo biti sve veći i bolniji trn. Počeli smo u svojim redovima i nismo sumnjali da će to donijeti pravi efekt. Zatečeno stanje je bilo HSS s jednim mandatom i s jedan posto podrške. Svi koji misle da je to dovoljno, sretan im put. To nisu pravi HSS-ovci pa ih i imamo sve manje, a rejting nam je sve bolji

Ima li novih vijesti iz Uskoka o koruptivnim transferima saborskih zastupnika iz HSS-a i drugih stranaka u klub Milana Bandića? Zahvalili ste se institucijama na brzoj reakciji, a o detaljima vašeg iskaza ne smijete govoriti, no - barem načelno - koliko su zaista konkretni vaši dokazi za takav kriminal?

Ipak vam zasad mogu jedino ponoviti da zahvaljujem institucijama na brzoj reakciji. Jer, upravo mi ona budi nadu da će se određeni pozitivni pomaci u ovom slučaju zaista dogoditi, svemu usprkos. To je sve što bih rekao u ovom trenu, i sve što smijem reći. U interesu je istrage da ne kažem više od toga, inače ne bih imao ništa protiv da vam kažem sve što znam. A nije mi poznato ni kad se točno može očekivati neki opipljiviji rezultat. Nadam se da će to biti uskoro.

 

Velika masa je osiromašila

 

Nekolicinom istupa pokazali ste se u novije doba odlučnim borcem protiv nacionalizma i šovinizma. Ali činjenica je da vaše riječi o živom bratstvu i jedinstvu Hrvata i Srba, koje ste izgovorili primajući SNV-ovu nagradu ‘Svetozar Pribičević’ za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa, danas figuriraju više izolirano nego što bi to bile prije npr. 10-15 godina. Zašto?

Zato što su s obje strane deklarirani vjernici isključivo i upravo to – samo deklarirani. A da su pravi vjernici, opraštali bi jedni drugima, tražili bi načine da dođu do toga. Spominjem vjeru na prvome mjestu, jer ona jako visoko kotira. Pritom njima nije jasno da bez dobrih odnosa između susjednih zemalja, nijednoj ne može biti bolje negoli joj je samoj i posvađenoj s okolinom. Ne možemo graditi bolje društvo u Hrvatskoj i Srbiji ili Bosni i Hercegovini, ako smo fokusirani najviše na prošlost, i to na samo jedan dio prošlosti. I to što govorim ne odudara od načela kršćanstva, istočnog i zapadnog. Ne da ne odudara, ustvari, nego im je u temeljima. Ili od načela Francuske revolucije, koja su komunisti malo promijenili, a mislim na jednakost, bratstvo i slobodu.

Sve o čemu govorim jest dakle i kršćansko vjerovanje. Kad pričamo o Hrvatima i Srbima, oprost i suživot se nameće kao jedini put koji obećava normalniju budućnost

Niste se ustručavali zazivati i nužnost referenduma o tzv. Vatikanskim ugovorima, a pritom se deklarirate kao vjernik? Doduše, nešto slično je spram Crkve ispoljavao i vaš slavni prethodnik Stjepan Radić.

Sve o čemu govorim jest dakle i kršćansko vjerovanje. Kad pričamo o Hrvatima i Srbima, oprost i suživot se nameće kao jedini put koji obećava normalniju budućnost. Uostalom, crkve to i kazuju, barem formalno, pa se onda negdje u daljnjoj razradi ti principi iskrive i iznevjere. Osobno nemam problema s tim osnovama, još otkako su me o njima učili 80-ih na vjeronauku. Ali činjenica je i to da sam išao na vjeronauk onda kad nije bilo takvih ugovora između Crkve i države. I ne sjećam se baš da Crkva nije normalno funkcionirala, da joj je nešto nedostajalo u materijalnom smislu. A i mise su bile izuzetno posjećene, hramovi puni. No što se tiče novca poreznih obveznika, naročito kad se on broji u milijardama kuna, smatram da za svako takvo pojedinačno pitanje treba ići na referendum. Ne može biti dobro da se narod ne pita o tome, i o sličnim velikim primjerima. Sumnjivo je već i teoretski, ako ga se zaobilazi.

Mnogi u vama vide predvodnika jedne potencijalno bolje oporbe. U čemu bi se sastojala njezina prednost izvan elementarnih svjetonazorskih pitanja, i kvalitetnije antikoruptivne etike? Preciznije, što bi točno bila ključna razlika između HDZ-a i takve opozicije u pitanjima ekonomske i socijalne politike, u odnosu prema EU, financijskoj industriji, radničkim pravima?

Što se mene tiče, i onoga kako vidim razvoj stranke, upravo to je razlika, to o čemu govorite. Znači, briga za socijalno društvo, za socijalnu pravednost koja u Hrvatskoj više ne postoji. Velika masa naroda je drastično osiromašila, sad su u to ulovljene već i nove generacije, dok se malena elita političkih podobnika doslovce preko noći enormno obogatila. E pa to, ako mene pitate, isto ne ide uz navodno prevladavajući kršćanski svjetonazor u ovoj zemlji. Ne ide onaj čuveni program od 200 bogatih obitelji uz to, osim ako grubo manipulirate smislom te vjere. A taj program je dijametralno suprotan koncepciji HSS-a koji se zalaže za dva milijuna bogatih obitelji, kolokvijalno rečeno. Za malog proizvođača i radnika, za poljoprivrednika i OPG-ovca, za obrtnika i slične. To su ljudi koji bi morali biti motor razvoja društva, a ne 200 debelih kapitalista koji se na koncu, da bi ironija bila potpuna, pokažu fatalno ranjivima na europskom i svjetskom tržištu. Pa onda bankrotiraju, neslavno propadnu, a bogatstvo koje su nemoralno stekli 90-ih jednostavno se prelije u ruke velikih sila i njihovih bogatuna.

 

Guši nas uvozno smeće

 

Kad spominjemo formiranje buduće opozicije, vidno je da stavljate akcent na određene aspekte politike koji bi morali biti u domeni socijaldemokrata, više negoli liberalne stranke kakva je vaša. No, kao i drugdje po Europi, socijaldemokrati su nam jako zastranili udesno, ekonomsko-politički, pa sad i mali pomak u taj ispražnjeni prostor djeluje kao ljevičarenje?

Ne odajem neku tajnu ako kažem da su socijaldemokrati posvuda odradili prljavi posao za krupni kapital. Tako je bilo i kod nas, u raznim momentima i raznim temama ekonomske i socijalne politike. To pak ne znači da to ne možemo ubuduće promijeniti, kao društvo i kao država, ovdje u Hrvatskoj. Nekim drugim zemljama već dolazi do takvih zaokreta. Upravo to bi značilo onih dva milijuna bogatih obitelji, mada taj broj navodim isto simbolički. Obitelji koje bi bile imućne od svog rada, a država bi im služila i ne bi ih pridavljivala raznim nametima. No to bi kompenzirala dizanjem poreza velikim igračima, bankama, krupnijim trgovcima, uvoznicima, gospodarima usluga, naime svima onima koji odskakuju po realiziranome brzom i obilnom profitu. To je put HSS-a koji se nekima neće dopasti, ali će služiti svima, i to je jedini put da Hrvatska opstane. Pa, vjerujem da će i ostali u oporbi to slijediti, da će uvidjeti kako nema alternative. Dok ovima na vlasti želim naprosto da nestanu. Ja ne želim biti na vlasti, niti želim da je HSS samo tako preuzme, nego želim da dođemo u poziciju odgovornosti – vlast bi morala značiti u prvom redu služenje.

HSS se zalaže, kolokvijalno rečeno, za dva milijuna bogatih obitelji, za malog proizvođača i radnika, za poljoprivrednika i OPG-ovca, za obrtnika i slične. Oni bi morali biti motor razvoja, a ne 200 debelih kapitalista

Agrarna politika tradicionalno je interesno žarište HSS-a. U vašem stranačkom programu, međutim, ne spominje se problem, pa ni rješenje, suicidalne izloženosti Hrvatske otvorenom tržištu poljoprivrednih proizvoda? Nema ni spomena neophodne agrobanke kao ni imperativa sustavnog pojeftinjenja umjetnih gnojiva?

Dobro, mada smo u izradi i novog stranačkog programa i nove internetske stranice. Ovo o čemu govorite potječe iz ranijeg perioda. Država kao država jest slab igrač u tim relacijama, ne samo hrvatska država, ali još je slabija ako ne štiti onoga najmanjeg. Mislim dakako na domaćeg proizvođača koji stradava od te izloženosti EU-tržištu, i šire. Država mora zakonski regulirati minimalnu kvalitetu proizvoda, što je jednostavna logika, budući da uvoz nikad ne može biti bolji. Ne tvrdim ništa apstraktno, ako znamo da npr. španjolske trešnje ne mogu bez ozbiljne količine otrova niti doći do Hrvatske, kamoli biti jeftinije od samoborskih, a dobro znam koliko je trešanja propalo oko Samobora baš zbog takvog kreiranja cijena. Uvozno smeće ih je istisnulo. Tome se ne može drukčije stati na kraj, osim pooštravanjem ekoloških standarda koji bi nas vratili u poziciju konkurentnosti. Ništa ne izmišljam, tako i vani postižu isti cilj. I znaju da zdravo prehranjivanje ujedno donosi i manje troškove zdravstva. Agrobanka pak je nužna, a jednu smo nekoć i posjedovali, pa tu nemam ništa posebno dodati. Nužni su nam razni oblici podrške domaćoj proizvodnji. Da se ne zatvaraju masovno OPG-ovi, dok neki grubo zlorabe situaciju. Pritom, možda se sjećate, prilike su bile već postale tako apsurdne da su neki OPG-ovci počeli kupovati jeftinu uvoznu robu u velikim trgovačkim lancima pa ih preprodavati kao svoju. Ne zato što su zločesti, nego zbog preživljavanja, s obzirom da ih država ne štiti pred uvozom. Vidjeli su da oni koji rade pošteno, propadaju iz dana u dan. A strane države iz kojih uvozimo, one su osigurale poziciju svojim proizvođačima. Ali, to je i pitanje metode – država ne može dovoljno nametati poštenu trgovačku praksu, ali može do lokalne razine spustiti pravo na važne odluke o tome. Decentralizirati odlučivanje, za što je temelj već zacrtan u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Kad bi se to prepustilo lokalnoj instanci vlasti, svaki bi se načelnik mogao pobrinuti da domaći poljoprivredni produkt nađe mjesto na trgovačkim policama. Ako bih kao gradonačelnik mogao odlučivati o uporabnim dozvolama, vrlo jednostavno bismo se dogovorili o tome. Te bi ovlasti zajamčile željeni rezultat, drukčiju poziciju i odnose u ponudi. No u nas trgovački lobiji vladaju državom, umjesto da mi njima diktiramo uvjete. Tako rade Nijemci, a mi se volimo na njih pozivati. Pa ne može Kaufland ili Lidl otvoriti centar u nekom selu, ako se prije toga nisu čuli interesi i pravila koja ima to selo. Mora biti zastupljena njihova proizvodnja, i to sasvim dobro funkcionira na obostranu korist. Nažalost, naša opozicija nije iskoristila svoje prigode da na taj način uredi odnose s trgovcima, nije bilo političke volje.

 

Nudimo novu republiku

 

Imam utisak da je veći problem u temama oko kojih se vlast i oporba slažu, nego tamo gdje se razilaze. Slagale su se npr. u glavnim momentima oko rasprodaje banaka, monetarne politike, Deklaracije o Domovinskom ratu, podrške golferskim projektima, perspektive brodogradnje. Otkud to jedinstvo, čak i bratstvo?

To je taj nesretni kontinuitet modela, ono što se dogodi kad ljudi glasaju za promjenu stranaka, umjesto modela. Naš temeljni politički model stalno pogoduje velikima, mi više i ne znamo za drugo. Otuda jedinstvo oko prodaje banaka, Ine, telekoma. To je pogubno, i bez obzira što se povremeno viđao otklon, do ključne promjene smjera nije došlo. No to je ono što mi nudimo – nova republika, ali ne bez velikog razloga. Uz promjenu administrativnog ustroja, izbornog zakona, zakona o političkim strankama. Da dođe do zdrave selekcije koja nam je neophodna. U protivnom imamo prebjege koji predstavljaju društveni talog, a ne njegovu elitu koja bi reprezentirala narod. Zato danas HSS, s takvim polazištima, predstavlja trn u oku mnogima. Poručio bih im da ćemo biti sve veći i bolniji trn. Počeli smo u svojim redovima i nismo sumnjali da će to donijeti pravi efekt. Zatečeno stanje je bilo, sjećate se, HSS s jednim saborskim mandatom i s jedan posto podrške. Svi koji misle da je to dovoljno, sretan im put. To nisu pravi HSS-ovci pa ih i imamo sve manje, a rejting nam je sve bolji.

Dobar primjer je i stav o drugom stupu mirovinskog osiguranja. Mada je riječ o pojedinačno najvećoj pljački javnog novca, k tome permanentnoj, koju bi dakle trebalo jednostrano ukinuti, niste li i vi u tome ponajprije vidjeli prijetnju državnom otimačinom penzija? Zašto, ako bi - umjesto štetnih bankovnih fondova - vjerovnik nad prikupljenim dugom postao HZMO?

Pravo da vam kažem, nisam stručnjak za taj segment proračunskog poslovanja. Nema smisla da izigravam stručnost, jer za to u stranci imamo školovane ekonomiste, a ja znam koja su naša generalna načela, pa se na osnovu toga i diskutira. Stoga veoma pažljivo odvagujem to o čemu govorite. Vjerojatno sam bio odreagirao na neki dio te priče u kojem sam ipak jasno prepoznao sumnjive ili netransparentne i nerazumljive nakane vlasti. U načelu, koliko shvaćam tu materiju, slažem s vašim polazištem o mirovinskom osiguranju. Gledano zdravorazumski, složit ćemo se da banke ne smiju upravljati politikom, a upravljaju. Država je visokocentralizirana baš zato što banke ne dopuštaju da se ovlasti demokratiziraju. A kad nonstop imate situaciju da morate zaduživati Hrvatsku, u poziciji ste ovisnika. O dugu bivše države se stalno pričalo, dok sada znamo da je bio smiješan u poredbi s ovim što imamo danas. Zato sam prije dvije-tri godine govorio i o mogućnosti bankrota države, o induciranoj komi pacijenta, koju bi se provelo sustavno i ciljano radi lakšeg ozdravljenja. I tad bi se s bankama ipak dalo postići određeni kvalitetniji aranžman, dogovoriti modus koji bi bio prihvatljiv objema stranama.

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


14.12.1991  Škibola Marin
14.12.1968  Petrik Davor
14.12.1964  Kramarić Srećko
14.12.1961  Sumić Momir
14.12.1948  Kraljević Dragoljub