savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=3107&za-nas-ce-glasati-i=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=3107&za-nas-ce-glasati-i=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=3107&za-nas-ce-glasati-i=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=3107&za-nas-ce-glasati-i=

Milorad  Pupovac

../intervjui/intervjui.php?osoba=3263&milorad-pupovac

Pupovac Milorad
Datum:
24.05.2019
Slika autor/izvor:
portalnovosti
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Što se naša kampanja više razvijala, u nama je sazrijevala svijest da mi nismo izbor samo za Srbe, već i za Hrvate, i za pripadnike svih drugih etničkih grupa. I u kojem god obimu da se dogodi da za SDSS glasaju i oni koji nisu Srbi, to će biti značajan i neočekivan iskorak za hrvatsku politiku i hrvatsko društvo

Gospodine Pupovac, kakvo je vaše iskustvo nakon ove predizborne kampanje, prve koju je SDSS vodio na ‘velikoj’ političkoj pozornici, odnosno izvan svoje manjinske izborne jedinice?

Moje i naše iskustvo nakon ove kampanje uglavnom je pozitivno. Već dosad postigli smo jedan od glavnih ciljeva, a to je povećani javni senzibilitet za položaj Srba u Hrvatskoj kao sastavnog elementa hrvatskog društva. Ni na koji način nismo htjeli izazivati konfrontaciju Srba s Hrvatskom i Hrvatske sa Srbima, nego konfrontaciju onih koji su za integraciju Srba u hrvatsko društvo i onih koji su protiv toga. Htjeli smo izazvati konfrontaciju onih koji su za Hrvatsku kao tolerantno društvo jednakih građana i onih koji su protiv toga, onih koji Srbe vide svojim sugrađanima i onih koji podržavaju razmišljanja da su Srbi iskonski i vječni neprijatelji Hrvatske i Hrvata. U mojih trideset godina u politici, ni jedan angažman dosad nije bio doveo do ovakvog rezultata, do ovakve vidljivosti jedne bitne teme za ovu zemlju, teme koja je Srbima u Hrvatskoj životno važna. Postigli smo to da se naša kampanja pretvori u početak kampanje oslobođenja Hrvatske od negativne percepcije Srba, a takva percepcija onda je bila rezultirala povlačenjem Srba u neku vrstu izolacije u odnosu na ostatak društva. Ako i ne uspijemo osvojiti mandat u Europskom parlamentu, premda smo učinili sve da budemo lista iznenađenja, nećemo to doživjeti kao neuspjeh: možemo biti izuzetno zadovoljni onim što smo već postigli u proteklih nekoliko tjedana.

 

SDSS se ponaša kao svaka druga stranka

 

Kako biste ocijenili reakcije relevantnih političkih aktera na kampanju SDSS-a?

Prema onome što dopire do mene s raznih strana političkog spektra, prevladava iznenađenje, pa onda priznanje na dobro osmišljenoj i vođenoj kampanji.

Htjeli smo izazvati konfrontaciju onih koji su za Hrvatsku kao tolerantno društvo jednakih građana i onih koji su protiv toga, onih koji Srbe vide svojim sugrađanima i onih koji podržavaju razmišljanja da su Srbi iskonski i vječni neprijatelji

Kako ste doživjeli svojevrsnu mrzovolju koju je SDSS-ov samostalni izlazak na izbore ipak izazvao na ljevici, uključujući i neke nove opcije lijeve provenijencije?

Osim Kreše Beljaka iz HSS-a, nitko to nije javno izrekao. Ali ne čudi me da je, barem u početku, postojalo neraspoloženje o kojem govorite. U međuvremenu su, čini mi se, mnogi shvatili da je ovo političko takmičenje u kojem se SDSS ponaša kao što se ponaša svaka druga stranka, dakle, s nastojanjem da postigne što bolji rezultat i da sa svojim porukama dopre do što većeg broja potencijalnih glasača. A ako je netko pogriješio pa iz ovog ili onog razloga zaključio da SDSS ne treba pozvati u neku od koalicija koje su se formirale na ljevici za europske izbore, onda je to neki drugi problem. Ako je netko propustio priliku da s nama uspostavi suradnju na ovim izborima, kao što jesu propustili neki naši partneri, i ako se mi ne srdimo zbog toga, onda se ni drugi ne bi trebali srditi zbog naše odluke da idemo samostalno i da proširimo prostor slobode i za Srbe i sve hrvatske građane. Da se suprotstavimo onima koji svakodnevno atakiraju na taj prostor i počesto ga uspijevaju suziti. Neka nam nitko ne zamjeri što smo se drznuli upustiti u taj posao u kojem ćemo, i u pogledu broja glasova, proći bolje od mnogih medijski i anketno razvikanijih opcija. Što se naša kampanja više razvijala, u nama je sazrijevala svijest da mi nismo izbor samo za Srbe, već i za Hrvate, i za pripadnike svih drugih etničkih grupa. I u kojem god obimu da se dogodi da za SDSS glasaju i oni koji nisu Srbi, to će biti značajan i neočekivan iskorak za hrvatsku politiku i hrvatsko društvo.

Osnovna nit koja se provlači kroz lijevo neraspoloženje spram ovakvog SDSS-ovog izlaska na izbore jest činjenica vaše aktualne koalicije s HDZ-om i vašeg prijašnjeg sudjelovanja u HDZ-ovim parlamentarnim većinama. Što kažete na to?

Mi ne zamjeramo dominantnoj ljevici što je od 1991. u nekoj vrsti koalicije s HDZ-om u tzv. državnom interesu. Ne zamjeram onima koji su mi 1991. znali reći – pusti Srbe, spašavaj Hrvatsku! Kao da Srbe nije trebalo spašavati u toj Hrvatskoj. Ne zamjeramo ni socijaldemokratskim vladama što nisu učinile koliko su mogle i trebale učiniti za povratak Srba, obnovu njihovih kuća i općenitu integraciju u hrvatsko društvo. Znamo mi što znači biti ljevica u Hrvatskoj, pa i ljevica SDP-ovog tipa. Ali onda nije pošteno optuživati SDSSzbog koaliranja s HDZ-om, naročito kad se zna koje je prirode ta koalicija i naročito kad se uzme u obzir da su mnogi koji nas optužuju nekoć bili apologeti politike koja je Srbe u Hrvatskoj svela na jednu trećinu predratnog broja. Znam koliko su suradnje s HDZ-om u određenim vremenima bile emancipatorske za Hrvatsku…

 

Ne trebamo HDZ-ovu zaštitu

 

Mislite da je takva i ova aktualna?

Da, takva je i ova. I nastavit ćemo putem za koji mislimo da je ispravan i konstruktivan, koliko god nas to dodatno konfrontiralo s desnicom, koliko god se to ne sviđalo nekima na ljevici, i koliko god zbog toga dobivali etiketu najomraženijih političkih ličnosti u Hrvatskoj.

To što se HDZ vratio svojim ranijim porukama, bilo političkim, bilo folklorno-muzičkim, najbolje pokazuje do koje smo mjere zarobljenici politika prošlosti i centara moći, poput Crkve i njoj bliskih organizacija

HDZ, vaš koalicijski partner, nije se pretrgao u osudi uništavanja SDSS-ovih plakata porukama mržnje i zla, a istovremeno su na svom subotnjem skupu u Zagrebu opet udarili u nacionalističke talambase, usprkos antinacionalističkoj retorici kancelarke Merkel, koja je govorila na tom skupu.

Ne očekujemo ni od koga da nas uzima u zaštitu u ovoj političkoj utakmici, a ponajmanje nam treba da to čini HDZ. Možda smo mi jedini koji smo odabrali kampanju koja je prerasla karakteristike kampanje i stranačke politike te postala neka vrsta društveno relevantnog događanja. I poprima razmjere društvenog pokreta. To što se HDZ vratio svojim ranijim porukama, bilo političkim, bilo folklorno-muzičkim, najbolje pokazuje do koje smo mjere zarobljenici politika prošlosti i centara moći, poput Crkve i njoj bliskih organizacija, koji pritišću i politiku i društvo svojim retrogradnim viđenjem naše budućnosti. Ima previše krakova koji HDZ drže ili nastoje držati ukotvljenim u ono što nas čini taocima prošlosti i taocima centara koji svoje zatočeništvo prošlošću nameću kao viziju hrvatske budućnosti. HDZ unutar sebe treba pronaći način da se oslobodi te vrste pritiska i da razvije svoju autentičnu i autonomnu demokršćansku politiku odanu republikanskim vrijednostima. No pustimo HDZ-u da se bavi time, jer to je pitanje njihove odgovornosti prema Hrvatskoj.

Hoćete li u razgovorima s partnerima iz vladajuće koalicije zagovarati da se, mimo referenduma za koji je prikupljeno oko 700 tisuća potpisa, odustane od podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina?

Mirovinska reforma je neizbježna, ali ne ovakva. Problem je to što smo poslali u mirovinu mnoge koji su još dugo mogli raditi i to što se iz dana u dan smanjuje broj radno aktivnog stanovništva. Ta situacija svakako traži reformu, ali ta reforma nam se ne nudi. Ono što nam je ponuđeno naprosto nije realno, bez obzira tko to izvana zahtijeva od nas i zašto to zahtijeva. I to ćemo kazati svojim partnerima u koaliciji. Cijela nevolja je u tome što naše društvo već trideset godina konsenzuse traži i gradi na imaginarnim nacionalnim idejama, a ne na konkretnim društvenim problemima. Mi smo zatočenici apstraktnog hrvatstva, a ne boljeg života i prosperiteta Hrvatske i hrvatskih građana.

 

Papa skida historijski teret odnosa Hrvata i Srba

 

Opet je nastupilo doba nesmetane vladajuće relativizacije afera koje učestalo proizvode visokorangirani pripadnici vlasti i struktura bliskih vlasti. Premijer i predsjednik HDZ-a štiti ‘svoje’ ljude, bez obzira na posljedice koje to izaziva u društvu i bez obzira na poruku koja se tako odašilje građanima. Kako vi gledate na to?

Time se politika dodatno diskreditira, a to ponajprije ide na ruku onim krugovima koji bi htjeli politiku učiniti suvišnom, koji bi htjeli vladati bez posrednika i oteti građanima institucije političkog predstavništva. Jako je važno da se taj trend promijeni i da zaobilaženje zakona i konflikt interesa ne postanu nešto što je normalno, nešto na što građani više i ne reagiraju, jer to će onda uistinu biti kraj politike i karikatura demokracije. A javnost se polako navikava da sve prolazi, da je sve normalno i da se tu ništa ne može učiniti. To je najgore što nam se može dogoditi.

Pored prikupljanja potpisa za sindikalni referendum, ovu predizbornu kampanju donekle je obilježila i izjava pape Franje da će pričekati s proglašenjem Alojzija Stepinca svetim zbog, najblaže rečeno, suzdržanosti Srpske pravoslavne crkve prema takvoj nakani Rimske crkve. Može li se takav potez dugoročno pokazati pozitivnim i otrežnjujućim u pogledu hrvatsko-srpskih odnosa ili će rezultirati još dubljim nepovjerenjem i udaljavanjem?

Koliko ja razumijem, papa Franjo ne gleda na stvari iz nacionalne perspektive. On nastupa kao poglavar velike kršćanske Crkve kojoj je stalo do sređivanja odnosa s drugom kršćanskom Crkvom i do drugačijih odnosa katolika i pravoslavaca. Ne vjerujem da je itko od pravoslavnih mogao presudno utjecati na to da papa više sluša Srpsku pravoslavnu crkvu i njezinog patrijarha nego katoličke Hrvate i njihove crkvene poglavare. Mislim da je presudio njegov interes da se počne skidati historijski teret s odnosa između Hrvata i Srba, između pravoslavnih i katolika. Uvjeren sam da papa upravo to vidi svojom svetom dužnošću, umjesto onoga što svetim vidi jedna ili druga strana u ovoj priči. Koliko god se činilo da je papa Franjo zadao težak cilj katoličkim i pravoslavnim predstavnicima u vezi sa Stepincem, to je ipak lakši zadatak od onog koji su bili dali sami sebi i kojim su se bavili sve do dana dok ih on nije sabrao i rekao im da tragaju za onim što će im zajednički biti sveto.

 

Ivica Đikić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


09.12.1979  Burić Majda
09.12.1968  Glavak Sunčana
09.12.1964  Caput Jogunica Romana
09.12.1960  Paraga Dobroslav
09.12.1959  Velić Stipo
09.12.1947  Primužak Branko