savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=322&obaveza-mi-je-odgovarati-na=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=322&obaveza-mi-je-odgovarati-na=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=322&obaveza-mi-je-odgovarati-na=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=322&obaveza-mi-je-odgovarati-na=

Miroslav  Tuđman

../intervjui/intervjui.php?osoba=6488&miroslav-tudman

Tuđman Miroslav
Datum:
29.08.2008
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

U intervjuu iz 2008. za Jutarnji list Miroslav Tuđman govori o stanju u regiji i najavi o ulasku u predsjedničku utrku.

 

JL: Vlast tvrdi da je Hrvatska danas na pragu ostvarenja glavnih, strateških ciljeva, a to su članstvo u EU i NATO-u. Slažete li se s takvim viđenjem hrvatske političke i društvene situacije?


MT: Europska integracija cilj je hrvatske državne politike od 30. svibnja 1990., kada je Hrvatski sabor prihvatio program što ga je iznio predsjednik Tuđman. Lažna je dilema treba li Hrvatska ući u EU. Pitanje je u kakav EU i po kojim uvjetima. EU je već više godina u institucionalnoj krizi. 2005. nije prošla tadašnja verzija EU Ustava, a novu verziju ove je godine odbila Irska. Ostvarenje strateških ciljeva hrvatske politike mjerit će se po tome kakvo je mjesto izborila u EU i kakav će biti EU, a ne primarno po tome kada će RH ući u EU

 

JL: Je li Hrvatska danas u boljem položaju, je li sigurnija njena budućnost nego  kada je državu vodio Franjo Tuđman?

MT: Hrvatskoj je osigurana budućnost stvaranjem neovisne i demokratske hrvatske države, međunarodnim priznanjem, članstvom u međunarodnim organizacijama, oslobađanjem okupiranih teritorija. To je postignuto u prvih deset godina postojanja Hrvatske. Nakon toga uspjeh se državne politike može mjeriti po kvaliteti života i sigurnosti građana, po prostoru koji je ostvaren za međunarodno djelovanje i emancipaciju nacionalnog i kulturnog identiteta.

 

JL:Koliko krizno stanje na Balkanu, a i na području bivšeg SSSR-a te zahlađenje između Rusije i Zapada ugrožava Hrvatsku i je li se hrvatska vlast ispravno postavila u toj situaciji?

MT: Hrvatska nije primljena u EU s Bugarskom i Rumunjskom, jer je članstvo Hrvatske u EU i NATO-u u većoj mjeri uvjetovano stanjem na Balkanu i međusobnim odnosima članica EU nego uvjetima koje Hrvatska (ne)ispunjava. Prema procjenama mjerodavnih europskih strateških centara, Hrvatska će biti primljena u EU u paketu s balkanskim zemljama. Kako je situacija s odmetnutim gruzijskim pokrajinama i Kosovom povezana, ona se reflektira i na budućnost jugoistoka Europe. Reakcije, pogotovo Pantovčaka, na zbivanja u Gruziji spadaju u arheologiju stavova politike nesvrstanih i samo pokazuju nekompetentnost ili neiskrenost Pantovčaka, jer su takvi stavovi u suprotnosti s proklamiranom politikom ulaska Hrvatske u NATO.

 

JL: Inflacija u Hrvatskoj sada je najveća u zadnjih desetak godina, a stručnjaci upozoravaju da gospodarstvu prijeti recesija. Je li samo globalna kriza kriva za pogoršanje u zemlji ili krivnju snosi i vlast?

MT: Globalna kriza ne pogađa sve zemlje podjednako. U pravilu, zemlje koje su politički stabilne mogu osigurati i ekonomsku stabilnost. Odgovor na globalne izazove pretpostavlja veći stupanj nacionalne konsolidacije i koordinacije, i to svih društvenih segmenata, nego što je to u Hrvatskoj danas. Vlast je pristala, ili sama nametnula, stare rasprave, podjele i razdore koji su dominirali u doba komunizma. Nije realno očekivati da bi se na takvim razdorima i podjelama mogla osigurati gospodarski stabiln budućnost Hrvatske.

 

JL: Tko danas najbolje i najdosljednije brani hrvatske nacionalne interese?

MT: Sve gospodarski uspješne zemlje, jesu i razvijene i uspješne jer imaju razvijenu infrastrukturu koja proučava i definira moguće strategije razvoja svoje zemlje. Te su strategije podloga državnim politikama. Hrvatska nema strateških centara ni instituta. Ima pojedince koji se tu i tamo javljaju kao stručnjaci za neka pitanja. Posljedica je da politika ne zna povlačiti dugoročne poteze u odnosu na strateške ciljeve drugih. Zato su u pravu biskupi kada su posljedice takve politike nazvali proizvodom “podaničkog mentaliteta”.

 

JL: Podržavate li stavove crkvenih dužnosnika koji sve više kritiziraju vlast?

MT: Koliko je u nas još na djelu komunistički mentalitet, vidi se i po tome što se osporava crkvenim dužnosnicima da “kritiziraju vlast”, a istovremeno se zagovara civilno društvo kao četvrta vlast. To što se crkvi želi osporiti ono što se priznaje civilnim udrugama koje često nastupaju u ime cijelog društva, a da su ponekad same vrlo upitnog broja članstva, sve je to pokazatelj da se žele (ponovo) nametnuti podjele na one koji su “jednakiji” od drugih, odnosno na građane prvoga i drugog reda.

 

JL: Jeste li spremni ponovno se politički angažirati?

MT: Meni politika nije zvanje ili profesija nego moralna obveza. Pogotovo što se politika u većoj mjeri, stjecajem okolnosti, bavi sa mnom nego ja s politikom. Dokle je tome tako, smatram svojom obvezom odgovarati na izazove, biti odgovoran za prošlost  i budućnost, te još više promišljati i raditi na dugoročnim strategijama razvoja Hrvatske.

 

JL: Skupina intelektualaca, u kojoj su brojni akademici, svećenici, profesori i časnici, predložila vas je za kandidata desnice za predsjednika države. Do kuda su stigli razgovori o vašoj kandidaturi?

MT: Kao što ste mogli razabrati iz intervjua akademika Aralice, radi se o prijedlogu koji ima više opcija, a motiviran je  time da se za predsjedničkog kandidata predloži osoba koja bi mogla dobiti potporu ne samo nekih parlamentarnih stranaka nego i kulturne i društvene javnosti. Naglasak je u prijedlogu da se postigne dogovor o tome, pa će se konačna odluka donijeti nakon toga.

Piše: Nikola Jelić

prenešeno sa: miroslav-tudjman.com

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


25.05.1981  Linić-Faraguna Ana
25.05.1974  Faulend Michael
25.05.1971  Marijanović Tomislav
25.05.1964  Magaš Dunja
25.05.1963  Tomljanović Emil
25.05.1961  Grgurić Damir
25.05.1959  Karamarko Tomislav
25.05.1957  Radolović Ferucio
25.05.1955  Gereci Marijan
25.05.1946  Klarić Željko
25.05.1945  Tuđman Miroslav