Tuđman Miroslav

01.01.2009

Biznis.ba

Tweet

Biznis.ba: Koji su vas razlozi naveli da se odlučite na kandidaturu za predsjednika Hrvatske. Nedavno mi je aktuelni selektor reprezentacije BiH Ćiro Blažević rekao da je „stanje u narodu takvo" da vi imate velike šanse. Kako vidite raspoloženje ljudi u Hrvatskoj?

Tuđman: Prihvatio sam inicijativu za moju kandidaturu koju su pokrenuli ugledni hrvatski znanstveni, kulturni i javni djelatnici. Nekoliko stotina ljudi je potpisalo tu inicijativu a ja sam je prihvatio iz moralnih i političkih razloga, svjestan odgovornosti da se u sadašnjim okolnostima mora i može puno više učiniti za dobrobit Hrvatske. Ljudi u Hrvatskoj očekuju da s nadom, ponosom i optimizmom gledaju na vlastitu budućnost i budućnost Hrvatske.

Biznis.ba: U jednom intervju ste rekli, citiram: „S emocionalnog stajališta ova današnja Hrvatska nije ona «zamišljena» država. Iako nema razloga da bih se odrekao bilo kojeg dijela vlastitog ili kolektivnog angažmana u njezinu stvaranju." Obzirom da ste tada definirali jedan termin koji, nažalost, nije dovoljno primjećen – a to je to „emotivno-zamišljeno" uređenje - da li i danas mislite isto? I npr. da li bi takvu konstataciju izrekli i neki drugi u susjednim državama.

Tuđman: Hrvatska je vlastitim snagama došla do međunarodnog priznanja i vlastitim je snagama oslobodila okupirana područja. Time je hrvatski narod stekao i ponos i samosvijest da može samostalno odlučivati o svojoj sudbini. To je oslobodilo ogromnu nacionalnu energiju koja nije iskorištena za gospodarski napredak i socijalni razvoj. Umjesto da se na tim osnovama gradi put u euroatlantske integracije, Pantovčak i Banski dvori odlučili su Hrvatsku "izručiti" Europskoj uniji, pristajući na niz gospodarskih i političkih ustupaka na račun nacionalnih interesa. Hrvatska se treba uključiti u Europsku uniju kao zajednicu ravnopravnih država. To znači da ne treba i ne smije pristajati na dvostruke kriterije koji joj se nameću.

Biznis.ba: Ono što je karakteristično za sve zemlje bivše Jugoslavije – jest da su garniture koje su učestvovale u ratu i poraću – gotovo na istovjetne načine „stilizirani" kao dio kriminalnog miljea. Da li to možete objasniti sa svog stanivišta?

Tuđman: Vaša je konstatacija točna, ali ne zato što je stvarnost takva, nego zato što je stvorena takva medijska slika. A takva je medijska slika rađena prema strategijama "upravljanja krizama" na području "bivše Jugoslavije". Abeceda je političkih strategija, da ako želite nekome određivati budućnost morate mu prvo promijeniti prošlost. I na internetu možete naći niz strategija kojima se od 1995. određuje sudbina država nastalih raspadom Jugoslavije, i njihovim obvezama koje moraju uspostaviti na "zapadnom Balkanu". Ono što nećete naći u tim strategijama je sudjelovanje tih novonastalih država u definiranju ciljeva takve regionalne politike. Ti su im ciljevi nametnuti. Da bi se mogli provesti treba nepoćudne "kriminalizirati". Zato se u nas "kriminalni milje" generalizira kao opće stanje stvari i odnosa, i uvijek se veže za političke elite i vlast. Upravo ta generalizacija je opasna, jer joj je svrha manipulacija. Ne mislim time reći da nema kriminala, već da se prema tome trebamo odnositi kao i u drugim europskim zemljama.


Biznis.ba: Razgovarate li s običnim građanima. Što vam danas kažu?

Tuđman: U medijima, kako u novinama tako i na televiziji, dominiraju vijesti iz socijalne patologije i crne kronike. To ima za posljedicu pesimizam koji guši ljude. Svjetska kriza samo pojačava osjećaj nesigurnosti. Zato ljudi trebaju nadu i vjeru da će biti bolje. Bez samosvijesti i ponosa nećemo se izvući iz apatije. A to je moguće samo ako smo složni, i ako se počnemo ponašati kao zajednica moralno odgovornih ljudi.

Biznis.ba: Ako budete predsjednik Hrvatske što će biti ključni pravci vaše politike – u Hrvatskoj, prema BiH, u regionu te vanjske politike?

Tuđman: Ovlasti su predsjednika Republike ograničene prvenstveno na međunarodnu politiku i međunarodne odnose. Na unutarnjem planu odgovornost je predsjednika Republika da bude moralni i kohezivni faktor. Na unutarnjem planu založit ću se za prestanak svađa, kriminalizacije i proizvodnje sumnji, sve ono što danas razjeda hrvatsko društvo i onemogućava dogovor oko ključnih pitanja budućnosti. Kao što sam rekao, nama treba sloga i zajedništvo da bismo osigurali brži socijalni i gospodarski razvoj, te sigurnost i blagostanje građana. Prema susjednim zemljama Hrvatska treba voditi dobrosusjedske odnose, posebno prema BiH s kojom ima najduže granice i najveću gospodarsku razmjenu. Osim toga, zbog geografskih okolnosti i razvojni planovi obiju zemalja moraju se usklađivati, a to je moguće samo ako su uspostavljeni dobrosusjedski odnosi. Hrvatska je osim toga zainteresirana da se Hrvati u BiH osjećaju kao konstitutivni i ravnopravni narod s ostala dva naroda, kako bi u BiH osigurali svoju budućnost. No, nisam zagovornik Zapadnog Balkana kao posebne regije u Europi ili regije s posebnim statusom u Europskoj uniji.

Biznis.ba: Nedavno ste izjavili da BiH treba biti uređena kao država sa tri entiteta. Nevjerovatno je kako se ta vaša izjava poklopila sa onim što se u BiH počelo dešavati nakon vašeg intervjua, mislim na Prudski sporazum i razoktorivanje nekih detalja vezano za njega. Izgleda da je ta izjava pala na vrlo plodno tlo, ali da jedini Dodik to sada smije javno reći.

Tuđman: Republika Srpska je legalni entitet u Bosni i Hercegovini, bez obzira koliko se ta činjenica s moralnog ili nekog drugog stajališta osporava. Zato je poželjno da predstavnici druga dva naroda progovore o konačnom ustavnom rješenju Bosne i Hercegovine. Što prije o tome počnu i Hrvati i Bošnjaci razgovarati prije će se doći do samoodrživog rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Moje je mišljenje da je razborito polazište za te razgovore tzv. Cutileirov plan, tj. dogovor o načelima ustavnog uređenja BiH. Taj dogovor potpisali su vođe sva tri naroda u ožujku 1992. kao uvjet međunarodne zajednice da BiH bude priznata kao država.

Biznis.ba: Kako komentarišete posljednje prijedloge koje dolaze od Jeremića i Dodika o uspostavljanju specijalnih odnosa između Federacije BiH i Srbije, odnosno između RS i Hrvatske. Da li iza toga stoji neka druga inicijativa, poput konfederacije RS i Srbije?

Tuđman: Uspostava konfederalnih odnosa između RS i Srbije značila bi stanovitu promjenu međunarodne scene. Međutim, međunarodni poredak ne mogu samostalno mijenjati ni velike a još manje male države. Pa tako to nije moguće ni parcijalnim ugovorima između entiteta i neke države. Međunarodni poredak, moguće je mijenjati samo uz suglasnost međunarodne zajednice. S druge pak strane gospodarski odnosi u vremenu globalizacije mijenjaju se po logici kapitala i profita. Čini mi se da će ta logika prije dovesti do gospodarskih pa zatim socijalnih i demografskih promjena, nego ona politička od koje neki strahuju.

POLITIČARI HRVATSKE I BIH SAMO DOBIJAJU ZADAĆE IZ BRISELA KOJE MORAJU IZVRŠITI

Biznis.ba: Kako sin utemeljitelja Hrvatske vidi današnju hrvatsku politiku – politku hrvatskih političara u BiH. Za Dragana Čovića se tvrdi da je ucijenjen od međunarodne zajednice, za Božu Ljubića da se nije uspio izgraditi kao lider, drugi baš i nemaju neko uticajno mjesto.

Tuđman: Već sam upozorio da Hrvatska nema političke elite. U Hrvatskoj postoje upravljačke elite koje se "software-om" opskrbljuju u Bruxellesu. Poznate su izjave hrvatskih premijera i ministara koji u Bruxellesu izjavljuju "Mi smo dobili zadaću i mi ćemo je izvršiti". Zašto je tome tako? Zato što nemamo institucionalnu infrastrukturu koja priprema vlastitu strategiju razvoja i definira razvojne planove. Vjerujem da je slična situacija i u BiH, i da vrijedi za sve političke opcije. Političari bi trebali biti "glasnogovornici" razvojnih planova i strategija koje pripremaju intelektualne elite društva kojem pripadaju.

Biznis.ba: Jeste li imali nakanu osnovati svoju stranku u BiH? I na čiju podršku računate ovdje?

Tuđman: Nemam namjeru osnivati stranku u BiH. Jasno da na biralištima računam na potporu Hrvata iz BiH, ali i na javnu potporu onih koji su za trajno ustavno uređenje BiH koje će osigurati stvarnu, a ne deklarativnu konstitutivnost i ravnopravnost sva tri naroda u BiH.

DA SE HDZ ODREKNE FRANJE TUĐMANA - TA BI SE STRANKA RASPALA

Biznis.ba: Kako to da se HDZ tako olako odrekla nasljeđa Franje Tuđmana? Imate li osobne frustracije zbog toga, imate li gorčinu i na kraju – da li je to HDZ-u više koristilo ili štetilo?

Tuđman: HDZ se deklarativno nije odrekao baštine predsjednika Tuđmana. Da je to učinio stranka bi se raspala i HDZ ne bi mogao pobjeđivati na lokalnim i parlamentarnim izborima. No da je aktualno vodstvo HDZ-a učinilo niz kompromisa na račun nasljeđa svog utemeljitelja, prešutno je pristalo na kriminalizaciju Domovinskog rata, odustalo je od samostalnog vođenja vanjske politike, itd. to je isto točno. Od HDZ-a koji je do 2000. sam imao većinu u Saboru, takva je politika HDZ dovela do toga da tek u koalicijama s drugima može sastaviti vladu. Osobno nemam frustracija ni gorčine zbog prošlosti, već zbog propuštenih prilika radi budućnosti. Neostvarene prilike cijena su današnjeg pesimizma i budućih kriznih situacija.

Biznis.ba: Haris Silajdžić je prije nekoliko dana izjavio da je Slobodan Milošević u Daytonu tražio da se državna imovina BiH uknjiži na entitete te da to Amerikanci nisu dozvolili. Ne znam nikog kompetentnijeg sudionika kojeg bih mogao upitati: kakav je bio stav pokojnog hrvatskog predsjenika? I kakav je vaš osobni stav: da li država BiH treba prepustiti imovinu entitetima?

Tuđman: Ne znam kakav je stav predsjednika Tuđmana bio po tom pitanju, i da li se on o tome uopće izjašnjavao. Osim toga predsjednik Tuđman nije bio svo vrijeme pregovora u Daytonu, već na njegovu početku i kraju. Treba li BiH prepustiti imovinu entitetima to mora slijediti iz logike ustavnog ustroja zemlje.

Biznis.ba: Imam sljedeći scenarij na umu : pobjedite u utrci za predsjeednika. Da li bi ste se nakon toga ušli u HDZ i preuzeli stranku koji je vodio vaš pokojni otac?

Tuđman: Nikada nisam bio član HDZ-a. Sudjelovao sam u Domovinskom ratu kao dragovoljac i stvaranju hrvatske države iz uvjerenja. Ponosan sam što sam u 1990-im imao priliku biti na visokim dužnostima i što sam provodio državnu politiku. Prema sadašnjim zakonima predsjednik Republike Hrvatske ne može biti član političke stranke. Dakle, nemam nikakve namjere baviti se HDZ-om.

NAKON DESET GODINA JE JASNO: EU NA JUGOISTOKU EVROPE NIJE OBAVILA POSAO KAKO TREBA

Biznis.ba: Nakon prudskog sporazuma (Tihić-Dodik-Čović) rečeno je na Deutsche welle da evropljani žele potisnuti amerikance i ruse novom strategijom prema BiH, ali da to baš i neće tako olako završiti. Amerikanci u BiH danas doista izgledaju potisnuti. Nedavno je njihov ambasador izjavio kako se protiv američkih diplomata u BiH „vodi užasna kampanja. Kakva je vaša procjena tog okršaja.

Tuđman: Amerikanci su se sami povukli iz BiH i prepustili vodeću ulogu EU. Nakon skoro deset godina očito je da EU nije obavila posao kako treba. Smatram da bi pojačani interes američke politike ne samo u BiH, nego i na cijelom području jugoistoka Europe bio dobrodošao i da bi ubrzao donošenje trajnih rješenja.

Biznis.ba: Hoće li vam našeteti afera Zagorac?

Tuđman: Nije mi poznato da imam neke veze s "aferom Zagorac". Insinuacije da sam znao nešto o sumnjivoj kupovini oružja, pokazale su se lažnima, i to se može lako provjeriti. Kome će "afera Zagorac" naštetiti, to će se vidjeti po završetku sudskoga procesa.

MAFIJA I HRVATSKA: POGLEDAJTE KO JE FINANSIRAO MESIĆEVU KAMPANJU

Biznis.ba: Ubistvo Hodakove i Pukanića su događaji koji su obilježili proteklu godinu ne samo u Hrvatskoj već i šire. Nama u BiH je nevjerovatno da predsjednik Mesić više puta ističe da je Pukanić bio njegov prijatelj. Ispalo je na kraju – da je Hrvatska, od Sanadera do Mesića, debelo upletena u veze sa mafijom preko nekih ljudi. Rezime – eru „tuđmanizma" je zamijenila era mafije. No, Hrvatski mediji ne govore o tome na taj način. Denis Latin mi je nedavno rekao da „Hloverka na HRT štiti mafiju".

Tuđman: Hrvatska je prepuna nevjerojatnih optužbi i nevjerojatnih prešućivanja. Predsjednik Mesić nije samo prijatelj s Pukanićem, nego i Pukanićev prijatelj Petrać je navodno jedan od financijera njegove izborne kampanje. Prije četiri godine Mesićev savjetnik za nacionalnu sigurnost dobio je zabranu ulaska u EU; mediji pišu da se protiv sadašnjeg savjetnika vodi istraga o legalnosti njegovih operacija u Austriji; protiv jednog drugog njegovog savjetnika mediji pišu da se vodi istraga u svezi s drogom, itd. Bilo koja od tih "afera" imala bi u nekim drugim zemljama porazne posljedice za političara. S druge pak strane etikete "mafija" dijele se "šakom i kapom". Denis Latin nije izuzetak u takvom ponašanju. Termin "mafija" ušao je u svakodnevni politički govor pa se koristi i za imenovanje političkih protivnika. Takav govor zasjenio je neučinkovitost policije i izvještajnih službi u otkrivanju zločina, ubojstava Ivane Hodak i Ive Pukanića, zločina koji su zgrozili hrvatsku javnost. Da bi se sve to dovelo u red treba promijeniti političku kulturu i nametnuti pravila ponašanja, moralnu i političku odgovornost, kojih sada u politici nema.