Furio Radin |
|---|
 |
FURIO RADIN, SABORSKI ZASTUPNIK, OBRAZLAŽE ZAŠTO TALIJANSKA UNIJA NIJE PRISTUPILA VIJEĆU ZA NACIONALNE MANJINE
Talijanska unija nije pristupila Vijeću za nacionalne manjine jer nismo sigurni koliko je ono izraz namjere stranke na vlasti da smanji prava manjina l Premda pravaš Vlado Jurcan i slični rade nešto u što možda dio njih i vjeruje, uvjeren sam da im netko, na direktan ili indirektan način stavlja u uho što da rade. Ne znam jesu li oni toga svjesni ili nisu, ali to što rade u svakom slučaju potiče proizvodnju kaosa u Istri. A proizvodnja kaosa u Istri može biti od koristi samo onima koji u Hrvatskoj drže središnju vlast l Manjinska su prava bila superiorna u prošlom sustavu i to je paradoks. U državi u kojoj su građanska prava bila puno ispod ovih danas, manjinska prava bila su veća
“Igre sa zastavama nisu bezopasne.”
“Kako se Hrvatska bude približavala Evropi, uloga regija će rasti, želio to Krpina ili ne želio.”
tekst
* vijeće za nacionalne manjine, nakon godinu dana postojanja, predlaže izmjenu izbornog zakona, kojom bi se broj zastupnika nacionalnih manjina povećao sa sedam na jedanaest. Zašto se niste uključili u Vijeće i kako komentirate njegove prijedloge?
- Talijanska unija nije pristupila Vijeću jer nismo sigurni koliko je ono izraz namjere stranke na vlasti da smanji prava manjina. Ne znamo u kojoj je mjeri osnivanje Vijeća pokušaj, kojeg članovi Vijeća ne moraju ni biti svjesni, da se smanji uloga zastupnika manjina u Saboru. Ako se htjelo, navodno po preporukama Vijeća Evrope, napraviti tijelo u kojem će biti zastupljene sve manjine, mogla se grupa manjinskih zastupnika proširiti predstavnicima onih manjina koje nisu zastupljene u Saboru. Bojim se da bi djelovanje Vijeća sada moglo više koristiti potrebama stranačke politike nego manjinama.
Prijedlog izmjena izbornog zakona, koji je Vijeće zasad samo najavilo, suvišan je jer se podudara s onim što smo mi na Saboru predložili još prošle godine. Naime, u oporbenom smo prijedlogu izmjena izbornog zakona povećali za tri broj manjinskih zastupničkih mjesta, na kojima bi se rotirale sada nezastupljene manjine.
* Vijeće predlaže i osnivanje Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Saboru...
- Formiranje kluba manjina je nonsens, jer Klub nezavisnih zastupnika manjina već postoji u Saboru, a to što zastupnici srpske nacionalne zajednice nisu uspjeli formirati svoj klub ili nisu pristupili ovom klubu problem je koji proizlazi iz situacije u kojoj postoji više organiziranih interesa unutar srpske nacionalne zajednice.
MEĐUNASLOV: NEUGODNI PREDOSJEĆAJ
* Rade li članovi Vijeća za nacionalne manjine izravno u korist HDZ-a?
- Mi nismo a priori protiv Vijeća. Kad je 1992. ukinut Savjet nacionalnih manjina, protestirali smo kao zastupnici manjina jer je Savjet predstavljao sve manjinske organizacije. Odgovoreno nam je da mi predstavljamo te manjinske organizacije. Sada odjednom stranka na vlasti podržava nešto što je ekvivalent tog Savjeta. Drugim riječima, nešto se promijenilo u odnosu prema zastupnicima manjina u Saboru. Mogu samo nagađati što, ali vjerojatno su razlozi u političkom svrstavanju.
U vezi s Vijećem ne brinu me njegovi članovi, nego paralelni prijedlozi Vijeća i stranke na vlasti. Vijeće najavljuje promjene Ustavnog zakona, a istodobno Vladimir Šeks tvrdi da će i on u lipnju podnijeti prijedlog tih promjena. Ne tvrdim da će prijedlozi biti identični, ali smatram da će diranje u Ustavni zakon u izbornoj godini rezultirati reduciranjem postojećih prava. Šeks je već najavio kako će se odrediti da zastave manjina ne mogu biti identične državnim zastavama, koje se gotovo u pravilu podudaraju s povijesnima. Već to znači reduciranje prava! Osim toga, bojim se da HDZ-ov prijedlog promjena izbornog zakona na kraju neće povećati broj zastupnika manjina, nego će ih reducirati.
* Ako se broj manjinskih zastupnika ipak poveća, može li to ići u prilog HDZ-u, koji bi tako mogao u Saboru dobiti još nekoliko "poslušnih" glasova, osobito ako bude, zbog pritiska izvana, morao smanjiti broj zastupnika iz dijaspore?
- U interesu je manjina da imaju što više zastupnika: ako HDZ želi 11 zastupnika manjina u Saboru, čak i ako to radi u nadi da će imati većinu, kako ja mogu biti protiv toga? No, jako sumnjam da će takav prijedlog biti podnesen. Imam neki predosjećaj da će se za dijasporu naći kompromisno rješenje, a bojim se da će se ići na reduciranje broja zastupnika manjina. Htio bih da me budućnost demantira.
SPAVANJE NA UŠIMA
* Na sjednici Skupštine Županije istarske nedavno je prihvaćen program Odjela za talijansku nacionalnu zajednicu i druge etničke skupine pod nazivom "Za kulturu suživota". Na to su odmah "skočili" HDZ-ovci, koji držeda je "forsiranje istrijanstva put prema nekoj drugoj državi na ovim prostorima".
- Pročelnik Odjela Silvano Zilli napisao je teorijski uvod tog programa. On taj, potpuno isti, uvod prilaže programu već tri godine. HDZ-ovci i, na žalost, jedan predstavnik Liberalne stranke "otkrili" su ga tek ove, izborne, godine. HDZ-ovac Nevio Šetić i LS-ovac Ivan Stanić spavali su na ušima tri godine, to je sigurno. Što piše u tom uvodu? Da mi u Istri ne želimo biti veliki Talijani ni veliki Hrvati, mi se osjećamo Talijanima i Hrvatima, ali je za nas bitnije to što živimo u Istri i osjećamo istrijanstvo kao regionalni identitet. Šetić je tu našao osnove za Istru državu i rekao da je takvo što moguće samo u federalističkim socijalističkim sustavima. Imao sam dojam da ni Šetić baš ne vjeruje u ono što govori, nego da je to njegova borba za mjesto na izbornoj listi, jer ima više istarskih pretendenata nego mjesta na visokim pozicijama HDZ-ove liste.
* Kako komentirate ružne igre sa zastavama? Na talijansku zastavu stavlja se hrvatski grb, skidaju se zastave...
- Očito se ne radi samo o skupinama ljudi koji imaju ekstremne ideje i žele se eksponirati. Premda pravaš Vlado Jurcan i slični rade nešto u što možda dio njih i vjeruje, uvjeren sam da im netko, na direktan ili indirektan način stavlja u uho što da rade. Ne znam jesu li oni toga svjesni ili nisu, ali to što rade u svakom slučaju potiče proizvodnju kaosa u Istri. A proizvodnja kaosa u Istri može biti od koristi samo onima koji u Hrvatskoj drže središnju vlast.
Igre sa zastavama nisu bezopasne. Naime, institucije vlasti ne reagiraju na to što se događa, i premda se zna tko je što napravio, ne poduzimaju nikakve prave mjere, nego sve tretiraju kao pitanje javnog reda. Sada netko može pomisliti da je sve moguće, i može napraviti stvari koje su daleko opasnije od skidanja zastave.
3. MEĐUNASLOV: ČETIRI SPORNA PITANJA
* Usporedite prava talijanske nacionalne zajednice u prošlome režimu i danas?
- Manjinska su prava bila superiorna u prošlome sistemu i to je paradoks. U državi u kojoj su građanska prava bila puno ispod ovih danas, manjinska prava bila su veća. Stvari su kritične u četiri područja. Kao prvo, danas ne postoji zakon o obrazovanju na jezicima manjina, pa ministar prosvjete može izdati kakve god hoće naputke, kao što je radila Ljilja Vokić. Dakle, ovisimo o tome što o manjinama misle ministar i stranka na vlasti.
Drugo je pitanje uporabe jezika. U Hrvatskoj nemamo zakon o uporabi jezika, to jest, i tu se vlast može ponašati kako god želi, primjerice, može skinuti ploču u Pazinu, makar nigdje ne piše da tih ploča ne smije biti. Mogla bi nam i zabraniti da u Skupštini govorimo talijanski, što činimo već šest godina. Očito je da HDZ tvrdo stoji na svojim etnocentričnim pozicijama, smeta mu dvojezičnost, koju želi maksimalno reducirati.
Treći je problem naših udruga. Naime, Zakon o udrugama isti je za sve, i stavlja Talijansku uniju na istu razinu s folklornim udrugama. Ministarstvo uprave i Vlada mogu na dosta arbitraran način intervenirati u naš rad kad god to požele. Najnoviji je primjer odbijanja registracije statuta Talijanske unije.
Četvrti je problem diskriminirajući zakon o komunikacijama. Naime, po njemu bi jedna radijska ili televizijska postaja za područje Istre koju bi osnovala Talijanska unija, morala emitirati program u omjeru 92 posto na hrvatskome i 8 posto na talijanskome. Jer, u zakonu piše da se na jeziku manjine najviše može govoriti u postotku u kojem je ta manjina prisutna na nekom području. Po prijedlogu Vijeća Evrope trebalo je u zakonu stajati najmanje, dakle, bilo koja postaja u Istri morala bi govoriti najmanje osam posto na talijanskome. No, oni su to izokrenuli!
* S kojim je obrazloženjem odbijen Statut Talijanske unije?
- Obrazloženje je dugačko, ali najbitnije je sljedeće: u Statutu piše da će se Talijanska unija brinuti i o političkim pravima talijanske manjine. U obrazloženju stoji da je to nemoguće jer se samo stranke bave politikom! To je apsurdno jer, da se samo stranke bave politikom, bila bi to smrt civilnoga društva. Drugi je razlog bio da se ne možemo zvati Unione Italiana - Talijanska unija, nego da na prvome mjestu mora stajati hrvatski dio naziva. U zakonu piše da pored hrvatskog naziva može doći talijanski. Mi smo mislili da pored znači ili s lijeve ili s desne strane. No, očito je da u interpretaciji Ministarstva uprave pored znači s desne strane. To je apsurdno, jer se i u međudržavnom ugovoru između Hrvatske i Italije, koji je u originalu na engleskom, zovemo Unione Italiana, a ne Italian Union ili Talijanska unija.
4. MEĐUNASLOV: ZBUNJIVANJE JAVNOSTI
* Kako stoje stvari s izdavačkom kućom Edit?
- Premda Talijanska unija posjeduje kuću u kojoj je sjedište Edita i rotaciju u kojoj se, među ostalim, tiska i Feral, Edit je vlasništvo države, a Vlada nikad nije prihvatila našu ponudu da postanemo suvlasnicima... Povukli smo naša tri člana iz Upravnog vijeća jer naši prijedlozi nisu nikada bili prihvaćani. Mi time ne dižemo ruke od Edita, nego smo htjeli staviti do znanja Vladi i upravi Edita da snose punu odgovornost za sudbinu ove izdavačke kuće. Svakako želimo sačuvati kvalitetu proizvoda i radna mjesta devedesetak pripadnika talijanske manjine.
* Drago Krpina je izjavio kako HDZ "nikad neće pristati na regionalizam i regionalni pristup u rješavanju međudržavnih odnosa u ovom dijelu Evrope". Kakav je vaš komentar izjave glavnog tajnika vladajuće stranke?
- Znam da je on u Puli istom prilikom rekao i to da su neosporne greške koje je HDZ napravio kad je početkom devedesetih poslao u Istru ljude koji nisu dobro shvatili istarski mentalitet. Možda je zaboravio da su, među ostalima, upravo njega bili poslali ovamo? Suvremena društva idu prema regionalizmu i nitko neće moći zaustaviti decentralizaciju političke moći. To što se danas upotrebljavaju ovakve visokoparne riječi, dokaz je da su nestali argumenti. Valjda se povezivanjem regionalizma i regionalnog pristupa želi zbuniti javnost, kao u slučaju "Jazavca" i "Lisice". Jednostavno se pomiješaju stvari, da bi dobile negativnu konotaciju. Takvi načini manipuliranja nikome ne služe. Kako se Hrvatska bude približavala Evropi, uloga regija će rasti, želio to Krpina ili ne želio.
Iva Karabaić - 704
|
|||||
