ŠIME LUČIN, MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA, GOVORI O PRISLUŠKIVANJU U HRVATA I NAJAVLJUJE KADROVSKU PERESTROJKU U SVOJEMU RESORU

 

Nakon što smo dobili informaciju obavljen je razgovor s Munibom Suljićem. U svom iskazu Suljić je ispričao priču kako je dobio narudžbu da izvrši atentat na Dražena Budišu, ali svoju priču nije potkrijepio nikakvim konkretnim dokazima. Procijenjeno je kako je cijela priča neutemeljena i iskonstruirana, s ciljem da se popravi njegov položaj u istrazi kojom je obuhvaćen. S bitnim činjenicama bio je upoznat i Dražen Budiša, koji se složio s našom prosudbom. Čudi me da su gospoda iz UNS-a dala tu informaciju u javnost, s obzirom da je označena kao državna tajna. Za razliku od gospode iz UNS-a, Dražen Budiša korektno je postupio s tom informacijom, ne ulazeći u detalje

 

 

tekst

- Nakon što smo dobili informaciju obavljen je razgovor s Munibom Suljićem. U svom iskazu Suljić je ispričao priču kako je dobio narudžbu da izvrši atentat na Dražena Budišu, ali svoju priču nije potkrijepio nikakvim konkretnim dokazima. Procijenjeno je kako je cijela priča neutemeljena i iskonstruirana, s ciljem da se popravi njegov položaj u istrazi kojom je obuhvaćen. S bitnim činjenicama bio je upoznat i Dražen Budiša, koji se složio s našom prosudbom. Čudi me da su gospoda iz UNS-a dala tu informaciju u javnost s obzirom da je označena kao državna tajna. Za razliku od gospode iz UNS-a, Dražen Budiša korektno je postupio s tom informacijom, ne ulazeći u detalje.

- Zadovoljan sam dosad učinjenim na normativnoj regulativi, što je pretpostavka preustroja Ministarstva. Nekoliko osnovnih zakonskih i podzakonskih akata do kraja godine bit će provedeno kroz Vladinu i saborsku proceduru. Od 1. siječnja iduće godine, primjenjujući te akte, započet ćemo s izgradnjom novoga, civilnog tipa MUP-a. Nisam zadovoljan suradnjom s ostalim subjektima koji su zaduženi za funkcioniranje pravne države, jer sam očekivao da će ta suradnja biti bolja, te da nova vlast neće biti opterećena podjelama, poput ovih unutar obavještajne zajednice. Djelovanje sadašnje vlasti nisam zamišljao kao ograđivanje unutar interesnih zona, gdje je bitno tko će koga, kada i kako kontrolirati. Po mojem uvjerenju, nalazimo se na zajedničkom poslu izvlačenja ove zemlje iz krize u kojoj se nalazi, i to što je prije moguće.

- Najprije moramo promijeniti zakonske akte, a nakon toga ćemo krenuti u izmjenu podzakonskih. Morat ćemo definirati odnos prema državnoj ili službenoj tajni, i tada će se pokazati da mnogi od materijala koji se nalaze u MUP-u nisu ni državna ni službena tajna. Naprotiv, radi se o papirima koji su služili za potrebe političkih obračuna. Ja bih vam ih već i predočio da me nisu upozorili kako bih za to mogao krivično odgovarati.

 

- Moći ćete ih dobiti nakon izmjene podzakonskih akata.

- Oni koji se nalaze u MUP-u ne zloupotrebljavaju se, to mogu garantirati. Zloupotrijebiti se mogu dokumenti koji su iz MUP-a izneseni. Kako vidimo, raznorazne priče i dokumenti s datumom od prije 3. siječnja danas se redovito pojavljuju u tisku. Praksa je bila takva da je svatko tko je bio na funkciji u MUP-u nešto od toga prisvojio, i sada time pravi “biznis”.

- Priča oko doušnika nema nikakve veze s dosjeima. Nisu se prisluškivali doušnički telefonski razgovori, nego razgovori onih koji su nosili etiketu neprijatelja države, stranke na vlasti i njezinog šefa.

- Oni koji su se bavili tim kompromitirajućim poslovima, pobrinuli su se da za sobom ne ostave tragove. Ne možete očekivati da u arhivama MUP-a danas nailazimo na pisane tragove onih koji su zloupotrebljavali svoj položaj. Ti se dokumenti danas nalaze na nekim drugim mjestima.

- Trebate razlikovati puke izvršitelje, koji su te poslove po svojoj dužnosti morali obavljati, od nalogodavaca. U krajnjoj konzekvenci, nalogodavac je uvijek bio pomoćnik ministra, odnosno ministar sam. Čitava bi se odgovornost trebala zadržati na toj strukturi. Zahtijevanje političke odgovornosti od nekakvog operativca, ili od činovnice koja je sa slušalicama na ušima sjedila za magnetofonom, čini mi se danas suludom idejom. K tome, nitko od ljudi koji su do 3. siječnja bili na čelnoj poziciji u SZUP-u, od svih centrala po Hrvatskoj do Zagreba, danas se više ne nalazi na tim mjestima.

- To bih prepustio vašoj procjeni.

 

 

- S uspostavljanjem nove regulative obavještajnih službi - a njezino je uspostavljanje započelo ustavnim promjenama - taj zahtjev je logičan. Već imamo i gotov nacrt Zakona o SZUP-u i stavit ćemo ga u proceduru nakon donošenja novog Zakona o nacionalnoj sigurnosti. SZUP će, pretpostavljam već od sredine iduće godine, biti izdvojen iz MUP-a, i bit će, slično većini evropskih zemalja, ustrojen kao Vladina agencija. Novim Zakonom o policiji 70 posto dosadašnjeg Zakona u unutrašnjim poslovima stavili smo izvan snage, a donošenjem Zakona o SZUP-u dosadašnji zakon posve bi prestao vrijediti. Jedno od pitanja koje je prije osobito zaokupljalo javnost, a to je nadležnost za nalaganje praćenja i prisluškivanja, novim će Zakonom biti bitno drugačije riješeno: nadležna osoba ubuduće više neće biti ministar, nego državni odvjetnik. U tom segmentu izvršna vlast bit će nadzirana od sudbene.

- Ne mogu prejudicirati i reći kako će to biti uređeno novim zakonom o nacionalnoj sigurnosti. Ali mogu reći kako ja mislim da ne bi trebalo izgledati nakon ustavnih promjena. Mislim da Ured za nacionalnu sigurnost u ovakvom obliku gubi svaki smisao s obzirom na promijenjenu ulogu predsjednika Republike u imenovanju čelnika obavještajnih službi, ali i zbog činjenice da je nešto što se zvalo “krovna obavještajna služba kao servis vladajućoj strukturi” nepoznato i nepotrebno demokratskim i parlamentarnim sustavima. Koordinaciju rada obavještajnih službi treba ustrojiti na način koji će onemogućiti prepletanje nadležnosti, čime bi se izbjegao stalni izvor sukoba.

- Ne mogu. Mogu garantirati samo to da osim pedesetak osoba koje se u ovom trenutku u Hrvatskoj prisluškuju, a koje nemaju veze ni s politikom ni s medijima, nego isključivo s organiziranim kriminalom, SZUP nikog drugog ne prisluškuje. U Hrvatskoj ipak postoje i druge službe koje mogu prisluškivati, pa bi vam zato odgovor na vaše pitanje trebao dati UNS. Imam osjećaj da se čitav problem zloupotrebe prisluškivanja namjerno usmjerio prema SZUP-u, možda upravo zato da bi se izbjeglo pitanje o tome što rade neke druge službe – ili barem njihovi dijelovi. A možda je inicijatorima toga slučaja u javnosti nezamislivo da se posao u SZUP-u može raditi i na zakonit način. Neka ne procjenjuju sve na osnovi svojih iskustava.

 

 

- Uz rizik da me opet prozovu zbog miješanja u područje sudstva, reći ću vam da je priča u vezi g. Šuprahe vrlo zanimljiva: čovjek koji tvrdi da nije bio član Nadzornog odbora vranjičkog Salonita, još i danas prima naknadu za tu funkciju. Ta priča zasad nipošto nije završena, a njezin kraj bit će ponešto drukčiji nego što neki misle. Osim toga, zanimljivo je da je Ivan Turudić, istražni sudac u postupku protiv Šuprahe, brat gđe Marije Turudić iz HFP-a.

- O tome je doista potrebno razgovarati. Nije me briga jesu li suci zaštićena kasta, ali stalo mi je da rade svoj posao. Osim procesa protiv Šuprahe i Nekića, na sudovima su “pali” i daleko veći i značajniji procesi iz kriminalističkog miljea. To me daleko više brine.

- To je nedopustivo, tim više što za taj slučaj nitko ne odgovara. Vrhovni sud šuti, njegov predsjednik samo je kratko obećao da će ispitati okolnosti. Za to netko mora odgovarati.

- Odnos prema Nevenki Tuđman u skladu je sa Zakonom, i u dogovoru s državnim odvjetnikom bez privilegija.

- Ne vjerujem u tu mogućnost, isto kao što ne vjerujem ni da Gucića neće stići ruka pravde. Zbog njega smo u stalnim kontaktima s Interpolom i vjerujem da će njegovo dovođenje biti realizirano.

 

 

- Zakon je jednoglasno usvojen u Zastupničkom domu Sabora. Jednoglasno je usvojen i u Županijskom domu. Svi saborski odbori jednoglasno su ga podržali. Dobio je podršku Vijeća Evrope, gdje su ga recenzirala tri eksperta. Tko nam to onda govori da je Zakon loš?

- U tom smo dijelu napravili iskorak bez obzira što je MUP i danas jedno od najotvorenijih ministarstava. Imamo 21 glasnogovornika. Svaka policijska uprava redovito tjedno ima press-konferencije, a neke ih održavaju svaki dan. Novinari od policije očekuju da pred njima donose presude, ali mi ne namjeravamo prejudicirati ničiju krivnju. Ne možemo vam ni davati informacije čije bi objavljivanje dovelo u pitanje istragu. Mislite li da bi nam VE dalo pozitivnu ocjenu da Zakon ne poštuje sve demokratske standarde? Nasuprot tome, nekome očito nije u interesu da ovakav zakon prođe saborsku proceduru, i da reorganizacija MUP-a definitivno krene.

- Policija je dio represivnog sustava vlasti, pa dok je vlasti i države, bit će i represivnog sustava. Cilj našeg Zakona je da se pobrine oko odgovornosti svake osobe u policiji koja pokuša kršiti ljudska prava, te da istodobno osigura poštivanje tih prava. Predviđena je zato i suradnja s nevladinim organizacijama i s organima lokalne uprave i samouprave, a bit će osnovana i zajednička vijeća koja će pratiti rad policije. Policija je dosad mogla u bilo koje doba dana i noći ući nekome u stan i privesti ga, a sada to više neće smjeti između 22 sata i 6 ujutro.

- Zakonom ne možete regulirati svaki detalj. Ako mu a priori pristupimo s uvjerenjem da iza njega stoje loši ljudi, ne bi mu bilo teško pronaći i više primjedbi. Za Zakon je bitno da se policija potpuno profesionalizira, da na njezino čelo dođe jedan ravnatelj. Ona se potpuno izdvaja iz političkog utjecaja, a ovlasti ministra kao političke osobe prema policiji ograničavaju se, na primjer na pitanja poput sadržaja obrazaca za privođenje ili izgleda policijske uniforme. Što se tiče imenovanja, ministar imenuje načelnike policijskih uprava na prijedlog ravnatelja policije uz pribavljeno mišljenje tijela lokalne uprave i samouprave. Time se prekida dosadašnja praksa, kada je ministar imenovao čak i načelnike policijskih postaja i ispostava. Sva imenovanja osim načelnika policijskih uprava u nadležnosti su ravnatelja policije. Ministar više neće imati osam pomoćnika, nego samo dva. Reorganizacija MUP-a, koja uključuje i sistematizaciju svih radnih mjesta, značit će uštedu više od 5000 ljudi, kojima ćemo ponuditi drugo zaposlenje ili prekvalifikaciju.

 

 

- Policija ne može fotografirati prostorije bez naloga suda. Usporedimo li s talijanskim primjerom, vidjet ćemo da su ondje specijalne mjere praćenja, prisluškivanja i fotografiranja daleko rigoroznije i detaljnije razrađene. Ovlasti policije u Italiji su veće, ali u demokratskom društvu nije moguće da policajci ulaze, primjerice, u novinske redakcije. Ako mislite da se od 3. siječnja ništa nije promijenilo, i da ova vlast u novinarima i dalje vidi neprijatelje i teroriste, rekao bih da tu postoji ozbiljan kratki spoj.

- Ukinut ćemo podjelu na pojedine sektore, poput kriminalističke ili specijalne policije, graničara ili prometnika. Takvim restrukturiranjem uspostavit ćemo novi omjer između broja policajaca i broja stanovnika. Cilj nam je da taj odnos bude - jedan policajac na 300 stanovnika. Ukupan broj policajaca bit će oko 18.300. To je još uvijek iznad evropskih standarda, ali naša je specifičnost kompleksna granica prema Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, uz problem velikog broja ilegalnih imigranata. Dok se tehnički ne opremimo za kvalitetno nadziranje graničnog područja, morat ćemo zadržati veći broj ljudi. Struktura MUP-a bit će izuzetno pojednostavnjena i transparentna: ravnateljstvo policije činit će pedesetak ljudi, a zapovjedništvo specijalne policije brojat će šest do sedam ljudi. Izrazito ćemo smanjiti broj pomoćnog osoblja, poput tajnica i daktilografa. Kadrovsko ekipiranje i organizacija policijskih operacija ubuduće će ležati na policijskim postajama. O lokalnim akcijama ubuduće će odlučivati ljudi na terenu, a ne viši dijelovi uprave, dok je dosad o raciji u nekom kafiću odlučivao u najmanju ruku načelnik PU. Ovakvim promjenama smanjujemo mogućnost intervencije u rad policije iz političke ili gospodarske sfere, koje su joj uvijek nastojale nametnuti vlastite interese. Ideja je da nakon uspostave novog ustroja, kao i izbora novog ravnatelja policije, ja kao ministar unutrašnjih poslova više nad policijom de facto nemam utjecaja.