Davorko Vidović |
|---|
 |
DAVORKO VIDOVIĆ, MINISTAR RADA I SOCIJALNE SKRBI, GOVORI O KRESANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA I PROSVJEDIMA ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU
Ne amnestiram Vladu od mogućih pogrešaka, ali u situaciji velike nezaposlenosti mislim da su državni službenici posljednji koji bi trebali štrajkati i prosvjedovati. Smanjenje mase plaća u državnoj upravi podrazumijeva i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. To ćemo svakako poduzeti u idućoj godini, ali nisam siguran da smo to mogli napraviti u ovoj l Činjenica je da socijaldemokracija više ne može robovati okoštalim ideološkim uzusima, nego da mora njegovati moderan gospodarski stil, a treći put je svim zemljama socijaldemokracije, pogotovo SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, donio dobrobit. Donijet će ga i Hrvatskoj l Mi doista ne djelujemo revolucionarnim metodama niti smo obećavali prekonoćne spektakle
“Mi smo taoci jednog sustava u kojem su se iz proračuna pokrivale i stvari koje se ne bi iz proračuna trebale pokrivati.”
“Mislim da je bolje imati više zaposlenih uz manje plaće nego obratno.”
tekst
* Nakon HDZ-ovog gospodarskog uništavanja države i stvaranja široke fronte osiromašenih i obespravljenih, posve je normalno da Ministarstvo rada i socijalne skrbi u državnom proračunu zauzima visoko, odnosno prvo mjesto. No, prema dostupnim informacijama, pet stranaka iz šestorke žestoko je napalo SDP zbog vraćanja duga umirovljenicima i uvođenja dječjeg doplatka za svu djecu, tvrdeći kako tolika socijalna davanja onemogućuju kreiranje “razvojnog proračuna”. Možete li komentirati te zahtjeve koalicijskih partnera?
- Ne bih bio tako decidiran da su iz tih stranaka tražili ukidanje novog obračuna dječjeg doplatka ili povrata duga umirovljenika. Meni dostupne informacije sa sastanka čelništva šest stranaka govore kako je bilo stanovitih pokušaja da se na tragu zahtjeva MMF-a i problema na prihodovnoj strani državnog proračuna on smanji za oko 2,5 milijardi kuna, i onda se krenulo u potragu za mogućim rješenjima. Neke kolege su pokušale najprije kresati prihode Ministarstva rada, jer ono ima najviši budžet, od 10 milijardi kuna, ali je prava istina u tome da su se izdaci u Ministarstvu povećali samo za dječji doplatak, mirovine, te je povećana socijalna naknada sa 350 na 400 kuna - a to su naša temeljna predizborna obećanja.
* Ako je točno da se neće dirati mirovine i dječji doplatak, koja će se onda socijalna prava kresati, jer negdje očito namjeravate smanjiti proračun za 1-2 milijarde kuna?
- Sasvim sigurno će se raditi na smanjenju nekih prava u sustavu zdravstvene zaštite nakon što se temeljito sve analizira, a čini mi se da bi moglo doći do smanjenja trajanja ili visine porodiljne naknade, jer i brojne druge razvijenije države imaju taj rok kraći od Hrvatske. No, ne bih želio sugerirati gdje treba smanjivati prava, ali znam da će se sigurno ići na redukcije u visini nekih prava branitelja, jer je očito kako su neka od tih prava postala privilegije koje ovo društvo ne može financirati. Stav moje stranke na sastanku Koordinacije će biti da se bez velikog razloga ne diraju stečena socijalna prava i transferi koji idu prema građanima, ali i to da se racionalnije dovedu u vezu s gospodarskim mogućnostima zemlje.
BITNE INOVACIJE
* No, Dražen Budiša je nekoliko puta javno istaknuo da će HSLS inzistirati na smanjivanju socijalnih prava u korist razvoja, a vi sada još tražite smanjenje i usporavanje kapitalnih investicija?
- Kakve će političke posljedice izazvati rasprave o proračunu, teško mi je reći, ali mislim da će se šestorka uspjeti dogovoriti uz poneki jači ožiljak. SDP je kao stranka čvrsto razvojno orijentiran i ne dovodimo u pitanje potrebu ulaganja u znanost i obrazovanje, ali npr. ceste se ne moraju graditi iz proračuna, nego i na druge načine, recimo, putem koncesija. S druge strane, u izgradnji nismo dovoljno iskoristili mogućnosti međunarodne pomoći, gdje smo trebali prvo osigurati infrastrukturu i gospodarstvo, pa bi se onda lakše i kuće gradile i ljudi vraćali. Rekao bih da smo taoci jednog sustava u kojem su se iz proračuna pokrivale i stvari koje se ne bi iz proračuna trebale pokrivati.
* Nije li nova vlast dijelom i dobrovoljno pristala biti taocem tog sustava? Kad je u pitanju, recimo, politika stečajeva, niste bili u stanju, pogotovo kod onih poduzeća u vlasništvu države, jače, makar i javnom raspravom, pritisnuti banke i bankarski lobi da prihvate svoj dio odgovornosti u upropaštavanju tih poduzeća i olakšavanju izlaza iz krize tih poduzeća. Sada vam banke taj oportunizam vraćaju na način da vas ucjenjuju većim kamatama ako počnete provoditi čak i mini-reformu poreznog sustava.
- Banke su danas većinom u privatnom vlasništvu. Nisam siguran da bi i javna rasprava nužno rezultirala drugačijim ponašanjem banaka. Što se tiče porezne reforme koja je najavljena tzv. Plitvičkim paketom pet zakona, došlo je do bitnih inovacija kako bi se jače potakli očekivani efekti na razvoj, poduzetništvo i otvaranje radnih mjesta. Ne znam detalje, ali mislim da će se ići na stvaranje jednostavnog i transparentnog sustava, koji će omogućiti dugoročna, a ne kratkoročna rješenja.
* Zbog čega takva tajnovitost u vezi nove porezne reforme?
- Nema tajnovitosti, ali zbilja ne znam o kakvim se promjenama konkretno radi. U utorak sam sasvim slučajno o tome nešto saznao od ministra financija Mate Crkvenca, ali ništa više od ovog što sam vama rekao.
METEŽ U JAVNOM SEKTORU
* Zbog čega se Vlada odlučila na smanjenje neto plaća u javnim službama i javnim poduzećima, zbog čega su sindikati najavili štrajkove i prosvjede, umjesto da je išla na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za minimalno 30.000 ljudi, što su im posredno i neposredno nudili sindikati javnih službi?
- Neto plaće nisu smanjene, jer je istodobno povećan neoporezivi dio plaće, čime je korigirano smanjenje bruto osnovice za postotak dogovoren sa sindikatima. Dobili smo suglasnost da povećanje ne bude 12 posto, nego 5 posto manje. Istina je da proljetos, kada je postojala dobra klima u društvu da se nešto učini s politikom plaća u zemlji, mi zapravo, to je paradoks, nismo još imali jasne spoznaje o tome što se događa s plaćama u javnom sektoru...
* Oprostite, tvrdite li vi to da u travnju i svibnju niste imali nikakvih spoznaja o politici plaća?
- Istina je da nismo imali jasnu i dalekosežnu politiku plaća u javnom sektoru. Zbog toga smo u okviru Gospodarsko-socijalnog vijeća utemeljili stručnu skupinu koja će pratiti plaće, jer to nije pratilo ni Ministarstvo rada ni Ministarstvo financija. Ustanovili smo da u javnom sektoru postoji potpuni metež, zbog kojeg su plaće u javnim poduzećima probile plafon.
* Niste li imali uvid u kolektivne ugovore u javnim poduzećima, po kojima je za ovu godinu utvrđen rast plaća u tim poduzećima, a, stoga, temeljem Kolektivnog ugovora za javne službe, i rast plaća u javnom sektoru. Ne snosi li ministar financija odgovornost za takvo neodgovorno, neprofesionalno i amatersko ponašanje?
- Postojalo je uvjerenje da ćemo sa sindikatima javnih poduzećima uspjeti postići dogovor da se rast plaća uspori.
* Ali Ministarstvo financija tek je 13. rujna poslalo naputak upravama javnih poduzeća da korigiraju plaće bez ikakvog dogovora sa sindikatima?
- Bilo bi dobro da je to prije napravljeno.
* Ne bi li netko, recimo ministar financija, trebao snositi odgovornost za to, jer su sada sindikati javnih poduzeća i javnog sektora sasvim legalno i legitimno najavili štrajkove? Radi se o 200.000 radnika u javnim službama i 100.000 radnika u javnim poduzećima.
- Morate znati da se Vlada tijekom ove godine suočila s velikim obujmom problema...
* Pa nije li veliki obujam 16 milijardi kuna mase plaća iz proračuna za državne i javne službenike i namještenike?
- Da. Ali, valjda je najprije trebalo napraviti temeljitu analizu...
KOMPROMIS JE MOGUĆ
* Pa radi se o analizi plaća u desetak javnih poduzeća, to se napravi za jedan dan. Vlada je to morala napraviti u prva dva mjeseca ove godine.
- Da, i što onda da se to napravilo na proljeće, što se onda moglo napraviti?
* Na osnovi analize plaća u javnim poduzećima mogli ste stupiti u kontakt sa sindikatima tih tvrtki i vidjeti jesu li spremni na korigiranje tih ugovora, a ako nisu, tada je Kolektivni ugovor za javni sektor morao kao korektiv uzeti rast bruto plaća ili životnih troškova, a ne rast plaća u javnim poduzećima.
- Moguće je da su napravljene greške u koracima, ali to se može nadoknaditi.
* Čini mi se da ne uviđate što znači generalni štrajk javnih službi i javnih poduzeća.
- Možda je to prilika za otvaranje javne rasprave o politici plaća. Ne amnestiram Vladu od mogućih pogrešaka, ali u situaciji velike nezaposlenosti mislim da su državni službenici posljednji koji bi trebali štrajkati i prosvjedovati. Smanjenje mase plaća u državnoj upravi podrazumijeva i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. To ćemo svakako poduzeti u idućoj godini, ali nisam siguran da smo to mogli napraviti u ovoj godini.
* Ali ni za iduću godinu ne predviđate veće smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru, a sindikati su vam sami ponudili brojku od 30.000. Jednostavnom računicom dobijete da, kada od prosječne bruto plaće od 6000 kuna odbijete 960 kuna koliko će devet mjeseci primati na burzi, i još 2000 kuna koje valja odvojiti za nadomjestak u mirovinskom, ostaje 3000 kuna u proračunu po svakom zaposlenom. Ne biste trebali ni dizati veliki kredit za otpremninu tim ljudima. A da ste to učinili u prvom rebalansu proračuna, mogli ste imati manju rashodovnu stranu proračuna u 2001., a pogotovo u 2002.
- Ako gledate stvari samo kroz financije i površno, a da se pri tome ne gledaju socijalne dimenzije...
* Nije li to demagogija, smanjujete ljudima plaće, a pričate o socijalnoj dimenziji.
- Mislim da je bolje imati više zaposlenih uz manje plaće, nego obratno.
* Ali sindikati misle drugačije.
- Mislim da prerano zaključujete, jer se najavljuje štrajk upozorenja, a vjerujem da će se sljedećih dan iznaći kompromisno rješenje. Uvjeren sam da ni Vlada ni sindikati ne žele konflikt.
UMJETNI SUKOB
* Mislim da vi nemate uvid u stvarnost, odnosno stvarne sindikalne namjere. Uostalom, četiri od pet sindikalnih središnjica najavile su odustajanje od socijalnog sporazuma i socijalnog mira. No znakovito je da ćete o politici plaća pokrenuti javnu raspravu, a niste je pokrenuli na pitanju odgovornosti banaka za uništavanje gospodarstva. Ne miriše li taj hrvatski treći put na takvo izjednačavanje rada i kapitala u kojem će kapital uvijek biti znatno više jednak?
- Mislim da predloženi hrvatski Zakon o radu štiti radnike znatno više nego u drugim visoko razvijenim zemljama, a većina vremena u dijalogu sa sindikatima potrošena je na to da radnici koji nisu članovi sindikata moraju plaćati dio sindikalne članarine ako se na njih odnosi kolektivni ugovor. Uostalom, činjenica je da socijaldemokracija više ne može robovati okoštalim ideološkim uzusima, nego da mora njegovati moderan gospodarski stil, a treći put je svim zemljama socijaldemokracije, pogotovo SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj donio dobrobit. Donijet će ga i Hrvatskoj. A pokrenut ćemo i javnu raspravu o odgovornosti bankarskog sustava.
* Kad ćete to učiniti? Nije sporno to da će Hrvatska izaći iz krize, pitanje je u kojem vremenu i na čiji račun. Prema sadašnjem raspoloženju Vlade to će biti ponajprije na račun radno ovisnog stanovništva. Tome u prilog ide odugovlačenje donošenja promjena Zakona o radu, te odustajanje od predizbornog obećanja i amandmana SDP-a po kojem su radnička potraživanja u stečaju trebala imati prvenstvo i pred hipotekarnim kreditima banaka. Moglo bi se reći da se šestorka osvećuje građanima što su deset godina glasali za HDZ.
- Naravno da se s vašim ocjenama ne slažem. Promjena Zakona o stečaju ide sporo, jer su različiti interesi došli u sukob i trebalo je sve to uskladiti, a i resorna ministarstva su sporo odrađivala svoj dio posla. Ali, mi doista ne djelujemo revolucionarnim metodama niti smo obećavali prekonoćne spektakle.
* O tome i govorim. Taj sukob je opet završio pobjedom kapitala.
- Taj sukob rada i kapitala pomalo je već umjetan, jer živimo u vremenu Interneta...
* Živimo u Hrvatskoj. Sami ste u nizu intervjua iznijeli katastrofalne životne sudbine svojih susjeda, koji doslovno strahuju da im banke ne sjednu na zadnju kunu mizernih plaća i penzija.
- Postoji jedno shvaćanje koje je prilično “nabrijano” na sve ono što miriše na bio kakav kapital i poduzetništvo. Mi moramo početi mijenjati taj stav, jer narod je izabrao takav put.
PRAVILA IGRE
* To je floskula, narod se opredijelio za bolji život. Ali dobro, u subotu je izborna Konvencija SDP-a. Ivica Račan će biti predsjednik, tko će uz vas biti potpredsjednik stranke?
- Manje sam siguran od vas da ću biti potpredsjednik iako sam prihvatio kandidaturu. Smatram se obveznim, jer sam kandidiran iz velikog broja podružnica SDP-a. Projekt stvaranja snažne socijaldemokratske stranke jednim je dijelom moja zasluga, i rekao bih da je stvorena snažna emocionalna veza između mene i SDP-a. Ako budem izabran za potpredsjednika, bit će vrlo teško koordinirati to s mjestom ministra, ali ću pokušati.
* Vrhu SDP-a se prigovara da je previše centralizirao stranku?
- To nam prigovaraju oni koji su u SDP došli nakon što smo postali jaka politička stranka. U vrhu SDP-a bili su i jesu ljudi koji su imali veliko političko iskustvo i koji su imali misiju oživotvorenja jake socijaldemokratske političke opcije u Hrvatskoj. Tijekom prošlih godina više se zbog velikih pritiska radilo na povjerenje nego na osnovi tvrdih pravila. No, u svakom slučaju, trebat ćemo jače formalizirati pravila igre, kako bi proces odlučivanja u stranci postao transparentan, dosljedan i vjerodostojan.
Frenki Laušić
|
|||||
