savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=358&pravna-drzava-na-popravnom-ispitu=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=358&pravna-drzava-na-popravnom-ispitu=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=358&pravna-drzava-na-popravnom-ispitu=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=358&pravna-drzava-na-popravnom-ispitu=

Stjepan  Ivanišević

../intervjui/intervjui.php?osoba=6428&stjepan-ivanisevic

Ivanišević Stjepan
Datum:
09.12.2000
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

STJEPAN IVANIŠEVIĆ, MINISTAR PRAVOSUĐA, UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE, GOVORI O SLUČAJU GRUPO, REFORMI PRAVOSUĐA I SURADNJI S HAAŠKIM SUDOM

Kriminalistička istraga slučaja Grupo ide dalje. Kad stvar bude zrela da se postavi zahtjev za otvaranje istrage pred sudom, istražni će sudac odlučiti je li osnovan zahtjev Državnog odvjetništva. Mislim da to nećemo tako dugo čekati. Razmjerno brzo će se vidjeti da li u ovoj stvari slijedi rasplet pred sudom l Sudačka vijeća će igrati ključnu ulogu u predlaganju kandidata za predsjednike sudova na svim razinama. Ona će predlagati određeni broj kandidata između kojih će ministar pravosuđa imenovati predsjednike sudova. Prema tome, može se reći da je njihovim prijedlozima ministar pravosuđa limitiran
 
“Broj članova DSV-a smanjuje se sa 15 na jedanaest.”
 
“Mi smo Haaškom tužiteljstvu stavili na raspolaganje sve naše arhive.”
 
 
tekst
* Kako se moglo dogoditi da policijski i pravosudni organi pritvore Ninoslava Pavića i Vinka Grubišića tek nakon što je u prvom broju dnevnika Republika objavljen ortački ugovor i prateći dokumenti, te kao se moglo dogoditi da oni potom, dan kasnije, budu pušteni iz pritvora bez pokretanja postupka pred istražnim sudskim tijelima?
- Nema tu nekih velikih zagonetki. Naime, policijski organi već neko vrijeme rade na istrazi u vezi s ortačkim ugovorom kojim je osmišljena dominacija u medijima. Usred te istrage izašla je Republika s faksimilima ortačkog ugovora i šifrarnika, koji su ključni dokumenti za identifikaciju te skupine. Bilo je jasno da je policija, ako je željela osigurati određene materijalne dokaze, morala vrlo brzo ići u pretrage i one su napravljene u ponedjeljak ujutro. Istoga dana obavljeni su i informativni razgovori. Nakon određenog vremena dio osumnjičenika je pušten, a u pritvoru su ostala dvojica, za koje se zna da su potpisnici ortačkog ugovora, dakle glavni vinovnici tog djela. Državno odvjetništvo je trebalo u roku od 48 sati, na temelju kaznene prijave policije, izraditi zahtjev za provođenje istrage i određivanje pritvora. Kako je to jedan vrlo složen predmet, koji uključuje mnogo subjekata, jer radi se o skupini osumnjičenika, i to o određenom tipu skupine, a kako će ona biti kvalificirana vidjet ćemo, Državno odvjetništvo kao tijelo koje je zaduženo da pokrene sudsku istragu u tako kratkom vremenu nije bilo u stanju uspješno i kvalitetno dovršiti svoj posao. Budući da je nezakonito da ljudi budu zadržani u pritvoru ako istražni sudac to nije odlučio, Državno odvjetništvo je poslalo obavijest da se oni puste iz pritvora. Kriminalistička obrada se i dalje nastavlja i vidjet ćemo daljnji tijek događaja.
 
ISTRAGA IDE DALJE
Praksa je pokazala da su se predsjednici sudova obilato koristili mogućnošću da radi iznimnih razloga povjeravaju rješavanje nekih predmeta samo nekim sucima. Time je stvoreno stanje u kojemu se zna da su neki suci beneficirani, da im se više vjeruje, a drugima manje, a da se ne zna logika i razlozi za takve podjele. Zato treba naprosto slijediti logiku sudskog poslovnika po kojemu se predmeti dodjeljuju abecednim redom, dakle procedurom po kojoj se ne može arbitrarno, po nečijoj volji, dati jedan predmet ovome, a ne onome sucu
 
* No, zbog slijeda zbivanja stvoren je prostor za tvrdnje i špekulacije da su dokumenti Republici dostavljeni iz pojedinih središta vlasti, kako bi se uništilo njima nepoćudne medije. Pritom se u javnosti i kuloarima kalkulira s nekoliko varijanti, pa se tako, primjerice, tvrdi da su dokumenti dostavljeni iz Ureda predsjednika Mesića, ali ima i špekulacija da su dostavljeni iz Ministarstva pravosuđa i SZUP-a? Je li to točno?
- Teza o uništavanju nepoćudnih medija čista je špekulacija. Pročitajte uvodnik glavnog urednika Globusa pa ćete tamo naći obilje činjeničnih navoda koji su u suprotnosti s tom tezom. Ovdje se naprosto radi o osnovanoj sumnji da je jedna skupina ljudi organizirano djelovala čineći kaznena djela. Koja su to kaznena djela i tko je za njih odgovoran, odlučit će pravosudna tijela. Ukratko, radi se o ostvarivanju programa suzbijanja organiziranog kriminaliteta. A što se tiče izvora iz kojeg su dostavljeni dokumenti listu Republika, mogu reći samo ono što pouzdano znam. Kao što je ministar Lučin rekao da dokumenti nisu Republici dostavljeni iz MUP-a i Ureda predsjednika Republike, ja mogu reći da nisu dostavljeni ni iz Ministarstva pravosuđa, ni iz Vlade. Nadam se da ćemo odgovor na to pitanje koje za kriminalističku obradu i sudsku istragu nije od bitnog značenja dobiti kad cijela ta afera završi.
* Je li prikupljeno dovoljno dokaza da se istraga nastavi i sada nakon oslobađanja osumnjičenika?
- Da, kriminalistička istraga ide dalje. Kao što sam rekao, radi se o vrlo složenom predmetu, koji nije jednostavno preko noći obraditi, zbog razloga o kojima sam govorio. Pripremit će se sve što je potrebno da se pokrene i sudska istraga, a kad stvar bude zrela da se postavi zahtjev za otvaranje istrage pred sudom, onda će istražni sudac odlučiti je li osnovan zahtjev Državnog odvjetništva. Mislim da to nećemo tako dugo čekati. Razmjerno brzo će se vidjeti da li u ovoj stvari slijedi rasplet pred sudom.
 
 
Mi smo od Međunarodnog tribunala tražili da nam se specificiraju zločini. Tražiti opće podatke o Oluji, koji se odnose na cijelu operaciju, znači zapravo inkriminaciju čitave operacije, koja je sastavni dio vrijednosti Domovinskog rata i kojom je Hrvatska oslobodila dio svojega državnog teritorija. Oko toga smo se bili dogovorili, ali su unatoč tomu ponovno došli neki zahtjevi koji su bili prilično općenito formulirani. No mi u tome ne želimo popustiti
 
* Ministarstvo pravosuđa pripremilo je mini reformu pravosuđa, koja po odluci Ustavnog suda RH mora do konca ove godine proći zakonodavnu parlamentarnu proceduru. Koje promjene u pravosuđu Ministarstvo predlaže?
- Ministarstvo je Vladi uputilo, a potom će i Hrvatskom saboru uputiti tri zakonska prijedloga: prvi je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, drugi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i treći je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima sudova, koji u ovom paketu zakona i nije baš tako bitan. Prvim zakonom, kojim se predlažu izmjene u Zakonu o sudovima, institucionaliziraju se oblici sudačke samouprave kao glavnih sudionika u procesu i kandidiranja i ocjenjivanja sudaca. Izmjenama se, naime, predlaže osnivanje sudačkih vijeća u pravilu za područje županijskih sudova. Propisan je broj i sastav njihovih članova koji mora odražavati strukturu sudova na području konkretnog županijskog suda. Sudačka vijeća će igrati ključnu ulogu u predlaganju kandidata za predsjednike sudova na svim razinama. Ona će predlagati određeni broj kandidata između kojih će ministar pravosuđa imenovati predsjednike sudova. Prema tome, može se reći da je njihovim prijedlozima ministar pravosuđa limitiran. Osim toga, sudačka vijeća će sudjelovati u ocjenjivanju rada sudaca, davat će i mišljenja o sucima prilikom njihova reizbora na stalnu dužnost nakon što istekne rok od pet godina, uvjetno rečeno, njihova pokusnog rada. Sudačka vijeća će, dakle, nesumnjivo jačati autonomiju sudaca u definiranju osnovnih kadrovskih odluka koje se tiču pravosuđa. Mislim da je to veliki korak prema jačanju neovisnosti pravosuđa kao sustava.
 
RACIONALNI SUSTAV
 
* Zašto će, međutim, predsjednike sudova na koncu imenovati ministar pravosuđa?
- Odluku o imenovanju predsjednika sudova ipak će donositi ministar pravosuđa, jer se time realizira osnovna ideja izražena u odluci Ustavnog suda po kojoj predsjednici sudova nisu u funkciji suđenja, nego su zapravo rukovoditelji sudova, jer su odgovorni za takozvanu pravosudnu upravu - organiziranje, financiranje, raspored dobivanja predmeta i tako dalje. U velikim sudovima predsjednici sudova isključivo to rade, oni ne sude. Budući da je pravosudna uprava u odgovornosti Ministarstva pravosuđa, logično je da Ministarstvo ima utjecaja na rad predsjednika sudova kako bi cijeli sustav racionalno i ekonomično funkcionirao. To ne znači upletanje u suđenja i ne dira neovisnost sudbene vlasti, nego omogućuje da pravosuđe funkcionira kao racionalan i ekonomičan sustav.
 
* Koje bitne promjene predlažete u Zakonu o Državnom sudbenom vijeću?
- Promjene u Zakonu o DSV-u već su inicirane ustavnim promjenama. Broj članova DSV-a smanjuje se sa 15 na jedanaest. Određena je i struktura njegovih članova, tako da iz reda sudaca mora biti sedam članova DSV-a, a po dva iz redova odvjetnika i profesora pravnih fakulteta.
* Državnih odvjetnika više neće biti u DSV-u?
- Neće ih biti jer će u Zakonu o državnom odvjetništvu postojati posebno Državno odvjetničko vijeće koje će imenovati državne odvjetnike.
 
STEGOVNI TRETMAN
 
* Hoće li i ubuduće, kao prijašnjih godina, izvršna vlast moći u DSV instalirati podobne i poslušne članove, koji će zarad njezinih interesa kreirati kadrovsku politiku u sudbenoj vlasti?
- Kako bi se to izbjeglo pri izboru članova DSV-a predložen je mehanizam kandidiranja u kojemu mora biti predloženo najmanje tri puta više kandidata od broja koji se bira. Pri kandidiranju članova DSV-a iz reda sudaca značajnu ulogu igra Opća sjednica Vrhovnog suda RH, Odvjetnička komora kad je riječ o kandidatima iz reda odvjetnika, a Kolegij dekana pravnih fakulteta kad se radi o kandidatima iz reda profesora prava. Naravno, ostavljena je mogućnost i da ministar pravosuđa također predloži neke od kandidata. O kandidatima će potom raspraviti nadležni saborski odbor, a Zastupnički dom Hrvatskog sabora će na koncu izabrati članove DSV-a. Dosadašnje funkcije DSV-a uglavnom su zadržane u istom opsegu, što znači da će ono odlučivati o imenovanju sudaca, pa i o reimenovanju nakon petogodišnjeg razdoblja na koje će suci biti imenovani kad prvi put stupaju na sudačke dužnosti. Pri reimenovanju se neće raspisivati natječaj, nego će se ocjenjivati rad kandidata za stalnu sudačku dužnost, na koju će biti imenovan ako dobije zadovoljavajuću ocjenu.
* Hoće li i suci koje je DSV u proteklom razdoblju imenovao na stalnu sudačku dužnost proći proceduru reizbora?
- Neće i nemojte me pitati za komentar.
 
* Valjda će se i na njih moći primjenjivati stegovni postupak?
- Naravno, stegovna odgovornost je regulirana i pretpostavljam da će u novom sastavu DSV-a i kraj ovako imenovanih predsjednika sudova funkcionirati u onoj mjeri da izrazito loše predstavnike sudbene vlasti stegovno tretira, kao što će se, s druge strane, rad sudaca ocjenjivati, i po logici uspješnosti će moći napredovati od općinskih sudova, preko županijskih, do Vrhovnog suda RH. Ako ta dva mehanizma budu djelotvornija nego dosad, dobit ćemo sustav koji će sam korigirati vlastite greške i koji će motivirati suce da savjesno i odgovorno rade svoj posao.
* Zašto ste predložili da ubuduće predsjednici sudova ne odlučuju o tome kome će sucu pripasti pojedini predmet?
- Praksa je pokazala da su se predsjednici sudova obilato koristili mogućnošću da radi iznimnih razloga povjeravaju rješavanje nekih predmeta samo nekim sucima. Time je stvoreno stanje u kojemu se zna da su neki suci beneficirani, da im se više vjeruje, a drugima manje, a da se ne zna logika i razlozi za takve podjele. Zato treba naprosto slijediti logiku sudskog poslovnika po kojemu se predmeti dodjeljuju abecednim redom, dakle procedurom po kojoj se ne može arbitrarno, po nečijoj volji, dati jedan predmet ovome, a ne onome sucu.
 
DEMONIZACIJA HAAGA
 
* Osim promjena u sastavu DSV-a predlažete i skraćivanje mandata njegovim članovima, s mogućnošću izbora na dva puta po četiri godine. Znači li to da će nakon usvajanja predloženih promjena odmah uslijediti izbor novih članova DSV-a?
- Ustavnim promjenama je utvrđena obveza drukčijeg zakonskog reguliranja DSV-a i nakon što Hrvatski sabor donese nove zakonske norme birat će se novo Državno sudbeno vijeće. Ovo sadašnje zapravo i nema legitimitet da obavlja svoje dužnosti. Neke kategorije članova DSV-a više nisu zastupljene u njegovu sastavu, a i broj članova mu je sa 15 pao na devet, tako da funkcionira na granici kvoruma.
* Zašto ste, međutim, takvom nelegitimnom i krnjem DSV-u dopustili da odlučuje o izboru i imenovanju sudaca?
- Ja sam do lipnja ove godine bio zabranio i obustavio sve prijedloge prema DSV-u. Onda su mi kolege u Ministarstvu koji su zaduženi za pravosuđe došli s opravdanim zahtjevima da moramo dopustiti pojedine natječaje za izbor sudaca u nekim sudovima jer se predmeti u njima gomilaju jer nemaju dovoljno sudaca. I popustio sam. Od tada je sadašnji sastav DSV-a proveo nekoliko izbora. Kakvi su to izbori, nije moje da komentiram i da ih ocjenjujem, ali moram priznati da sam se s tim suglasio, s osjećajem da ne radim dobru stvar. Mislio sam da će se ustavne i zakonske promjene brže obaviti i da ćemo već tijekom jeseni provesti i praktične promjene u pravosuđu. No, sad i to ide kraju i nadam se da ćemo već od prvih dana sljedeće godine pristupiti realizaciji predloženih promjena u pravosuđu.
 
 
* U posljednje vrijeme zaoštrili su se i odnosi Vlade s Haaškim sudom. Zamjenik premijera Goran Granić čak je najavio i da Vlada po cijenu uvođenja sankcija neće udovoljiti nekim zahtjevima Haaškoga suda. Koji su razlozi zaoštravanja tih odnosa?
- Između hrvatske vlade i Haaškoga tribunala u dugom razdoblju bilo je velikih nesporazuma. U domaćoj javnosti Haaški sud je proglašen crnim vragom, o njemu smo i ovih dana mogli čitati da su najveća tri zla današnjeg svijeta sida, kravlje ludilo i Haaški sud. Dakle, na jednoj strani je potpuno odbijanje Haaškoga suda kao institucije koja funkcionira u interesu pravde, što je krivo, jer je Tribunal ponajprije stvoren da uspostavi mjere pravde u odnosu na ratne zločine koji su počinjeni na području bivše Jugoslavije. Može se raspravljati o tome koliko on to uspješno radi, ali to je njegova osnovna zadaća. No, na drugoj strani, pritom mislim na Tužiteljstvo Haaškoga suda, a ne na sam Tribunal, postoji jedna količina frustracije zbog takvog u dugom razdoblju odbijajućeg stava hrvatske vlade. Godinama su oni tražili nešto, a nisu dobivali ništa. Iz te frustracije proizlazi i njihovo veliko nestrpljenje.
* U čemu je spor sa sadašnjom hrvatskom vladom?
- Ilustrirat ću vam to na jednom primjeru. Mi smo Haaškom tužiteljstvu stavili na raspolaganje sve naše arhive. Arhiva koja je bila u HIS-u prenesena je u Državni arhiv i oni mogu iz te arhive uzeti što god žele. Isto je i s arhivom MORH-a koja se odnosi na angažman u BiH. Gotovo je i sva arhiva iz splitske Lore prenesena u Državni arhiv, jer je u njoj bio pohranjen jedan dio dokumenata u kojima je SIS obradio događaje u BiH. Dakle, u odnosu na procese koji se tiču bosanskohercegovačkih sukoba, čitava im je dokumentacija na raspolaganju. Tužiteljstvo bi, međutim, htjelo da ih mi i obrađujemo za njih. Oni bi htjeli, primjerice, da im mi odgovorimo na neka pitanja koja su takva da bi mi trebali mjesecima istraživati da dođemo do konkretnih odgovora, a mi kraj svih problema koje imamo ne možemo odvojiti jednu posebnu ekipu ljudi koja bi morala udovoljiti apetitima koje Tužiteljstvo ima.

SLUŽBENA TAJNA
 
* Postoje li sukobi oko haaških istraga o zločinima počinjenim u Hrvatskoj?
- I u tom dijelu davali smo ono što su od nas tražili, premda tu postoje, ne bih rekao sukobi, nego nesporazumi, poput zakašnjenja, za koje mislim da nisu nekakav veliki problem.
* Ima li, međutim, sukoba oko procesuiranja zločina počinjenih tijekom i poslije Bljeska i Oluje?
- Tu smo na onim razlozima zbog kojih smo mi zauzeli nešto tvrđi stav prema Tribunalu, posebno prema Tužiteljstvu. Prvo, mi smo tražili da nam se specificiraju zločini, da se kaže tko je počinitelj, kad je zločin počinjen, na kojemu mjestu, s kojim karakteristikama zločina, jer želimo individualizirati krivnju. Tražiti opće podatke o Oluji, koji se odnose na cijelu operaciju, znači zapravo inkriminaciju čitave operacije, koja je sastavni dio vrijednosti Domovinskog rata i kojom je Hrvatska oslobodila dio svojega državnog teritorija. Oko toga smo se bili dogovorili, ali su unatoč tomu ponovno došli neki zahtjevi koji su bili prilično općenito formulirani. No, mi u tome ne želimo popustiti.
* Ima li i drugih problema?
- Prihvativši nadležnost Haaškoga suda, mi smo nastojali s njegovim tužiteljstvom uspostaviti partnerski odnos, u kojemu bismo mi pomagali njima, ali i oni nama, kako ne bismo bili u pukom odnosu subordinacije. To se, međutim, baš nije uvijek događalo. Mi smo, primjerice, od njih zatražili pomoć u procesu koji vodimo oko zločina u Ahmićima. A što smo dobili? Dobili smo englesku verziju fotokopije zapisnika sa suđenja Blaškiću na 30 tisuća stranica, u kojoj možda možemo naći tek nekoliko stvari koje nam mogu pomoći, no kako se radi o dokumentu s oznakom službene tajne i to se ne može u postupku uzeti kao dokazno sredstvo. Druge dokaze nam nisu željeli dati, tako da o suradnji ne možemo govoriti. I posljednje naše neslaganje odnosi se na redoslijed kojim se provode postupci za počinjene ratne zločine.

 

 

Zoran Daskalović

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo