Stjepan Mesić: Dajte mi ugovor s Mađarima! Neće oni sami drmati Inom

Stjepan Mesić

Mesić Stjepan

Datum:

03.10.2009

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Jutarnji.hr

Objavi na:

Jeste li upoznati sa sadržajem pregovora između premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora? Ako jeste, možete li nam iznijeti neke detalje budući da se o njima dosta spekulira?

- Upoznat sam sa sadržajem tih pregovora i znam da su vrlo korektno vođeni. Naravno, i dalje su podložni različitim interpretacijama, ali najbitnije je da se hrvatske pregovore s Europskom komisijom odvojilo od bilateralnog pitanja graničnog spora između Slovenije i Hrvatske. Mislim da su pregovori sa Slovenijom uspješno privedeni kraju, na temelju čega su Slovenci deblokirali poglavlja u našim pregovorima s EU.

Nekoliko poglavlja Slovenija i dalje blokira. Znači li to da ne odustaje od vezivanja granične problematike s našim ulaskom u EU?

- Istina je da oni i dalje blokiraju neka poglavlja, ali najvažnija su ipak deblokirali. To je bitno promijenjena situacija u odnosu na prijašnje neuspjehe u pregovorima.

Smatrate li da je riječ o diplomatskom uspjehu premijerke Kosor?

- To je nesumnjivo njezin politički uspjeh i važan iskorak, pogotovo ako znamo da u njezinu fokusu dosad nije bila vanjska politika. Ako i dalje bude razumijevanja sa slovenske strane, možemo očekivati i deblokiranje drugih poglavlja te ulazak Hrvatske u EU 2011. godine.

Vrijeme radi za progresivne, vjerujem da će se
HDZ transformirati i riješiti korupcije i skandala

Ključ u pregovorima s EU drži i haaški tužitelj Brammertz. Ovaj tjedan razgovarali ste s njim. Kakav je vaš dojam, je li on zadovoljan našom suradnjom?

- Trebalo bi, prije svega, razbiti predrasude o tome da Haaško tužiteljstvo nešto radi protiv našeg interesa. U fokusu svakog tužiteljstva, pa i haaškog, jest zastupanje interesa žrtava, a ne država ili institucija. Brammertz želi posao koji je preuzeo dovesti do kraja, a za to je potrebna puna suradnja država koje su se na to obvezale. Mi smo se obvezali da će se svi naši građani koji budu pozvani na sud i odazvati. Najveći broj njih se odazvao. Jedan naš građanin nije se odazvao, pa su ga priveli. Isto je i s dokumentacijom koju traži Haaško tužiteljstvo.

Rekao sam Sanaderu da mi dovede ljude iz Uprave Ine. Naravno, nije ih doveo. Odgovorio mi je: ‘Ne brini se, sve to vodi Polančec’

To nas opet vodi do onoga građanina koji se nije odazivao Haagu. Zašto nitko od hrvatskih dužnosnika ne želi javno reći da je dokumentaciju koja nedostaje otuđila obrana generala Gotovine?

- Koliko znam, protiv nekih osoba već se vodi sudski postupak, a jedna je već i osuđena zbog otuđivanja i uništavanja dijela tzv. topničkih dnevnika.

Sve osobe koje se procesuiraju, Tužiteljstvo vezuje uz obranu umirovljenoga generala Ante Gotovine. Optužen je njegov odvjetnik Marin Ivanović koji je na sudu priznao da je traženu dokumentaciju dao drugom Gotovininu odvjetniku Luki Mišetiću...

- Sve dok se ti postupci ne završe, ne mogu ih komentirati. No, svakako sam protiv toga da se vojna dokumentacija otuđuje ili uništava u bilo čijem privatnom interesu. To na kraju šteti i onima koji to rade, a državu stavlja u nezavidan položaj. Mislim da je Tužiteljstvo zauzelo ispravan stav kako se takva djela moraju procesuirati, a što će dalje biti, treba vidjeti. Za nas je važno da kao država nastojimo pronaći dokumentaciju koju Haag traži. Ako nje nema, onda je treba rekonstruirati koliko se to može, uz pomoć svjedoka, dok one koji su je uništavali treba sankcionirati. Ja sam od prvog dana tražio da se utvrdi činjenično stanje.

Hoće li Brammertz biti time zadovoljan?

- Vidjet ćemo. Tijekom našeg posljednjeg susreta, na kojem je bio i Mladen Bajić, Brammertz je hvalio rad našeg glavnog tužitelja.

Jeste li vi zadovoljni radom Mladena Bajića? Nedavno ste, u povodu Dana policije, govorili o uspjesima MUP-a u borbi protiv kriminala, ali i o neuspjesima drugih državnih institucija. Neki su to shvatili kao kritiku Bajića.

- Naprotiv. Mogu reći da sam zadovoljan radom glavnog državnog odvjetnika, ali ono što Bajić uspije pokrenuti zajedno s dijelovima sustava koji su zainteresirani za borbu protiv kriminala i korupcije, to se u drugim dijelovima sustava uspije usporiti i otupiti.

Posredovali ste između Srđana Mladinića, vlasnika SMS-a, i Uprave Podravke kako bi se spasila triljska industrija. Jeste li iznenađeni raspletom slučaja Podravka?

- Ja sam doista htio da se pomogne Mladiniću i SMS-u jer je njegova industrija pokazivala ambicije izlaska na strana tržišta, bila je okrenuta izvozu i moderna. Trebao je zajam, a ja sam ga prvo uputio na HBOR, no on je tamo već bio zadužen, pa sam mu predložio zajam kod Podravke budući da je s njom već imao stratešku suradnju. Odgovorio mi je: ‘Pa ja sam kod njih već uzeo 65 milijuna’. Ne znam što se događalo iza kulisa, ali dosad su u javnosti već objavljene činjenice koje bude sumnju u nelegalne aktivnosti u Podravki.

Je li vam poznat ugovor između Ine i MOL-a?

- Ne. To su me prije nekoliko dana pitali novinari pa kad sam im odgovorio da ja taj ugovor nisam vidio, skoro su me optužili da lažem. A stvarno ga nisam vidio.

To izjavljuje i premijerka Kosor, i doista je teško povjerovati da čelni ljudi države o tome ne znaju ništa?

- Jest malo čudno. Meni je neshvatljivo da je MOL nekada s 25 posto udjela u Ini imao male vlasničke, ali velike upravljačke ovlasti, dok mi sada u sličnoj poziciji imamo bitno manje upravljačke ovlasti. Kakav je to ugovor? Jednom prilikom predložio sam Sanaderu da o zbivanjima u Ini i oko nje razgovara s članovima Uprave.

Htio sam da se pokušaju raščistiti neki odnosi koji su vodili ovakvoj situaciji. Načelno se složio oko sastanka, obećao da će pozvati članove Uprave na razgovor, a onda ih, naravno, nije pozvao. Kada sam ga nakon nekog vremena pitao zašto ne obavi taj razgovor, odgovorio mi je: ‘Nije potrebno, ništa se ti ne brini. O svemu brine Polančec’.

Kako komentirate sukob Bebića i premijerke Kosor oko istraga u HEP-u? Hoće li to rezultirati novom reformom stranke?

- Dobro je da se mijenja praksa upravljanja u javnim tvrtkama gdje vlada duga tradicija političkog kadroviranja i korupcije u javnoj nabavi. Ako premijerka bude na tome inzistirala, to će biti važan sistemski pomak, ali neće proći bez otpora onih struktura koje će se osjetiti ugrožene.

Dobro poznajete HDZ-ove mijene. Tko će pobijediti ovaj put: stranački barbe ili premijerka?

- Nadam se da će se HDZ transformirati u stranku iza koje ne stoje repovi korupcijskih afera i skandali koje javnost osuđuje. To bi bilo važno za njih, ali i za cijelu političku scenu.

Gdje na političkoj sceni vidite tzv. treći blok, sastavljen od manjih centrumaških stranaka, uz kojega vas mediji sve češće vezuju?

- Toj ću se temi posvetiti nakon predsjedničkih izbora.

Koga ćete podržati u predsjedničkoj utrci?

- To ću odlučiti u drugom krugu. Isto me jednom pitao i Sanader. Odgovorio sam mu ‘budi siguran da to neće biti Hebrang’. Za državu ne bi bilo dobro da je on predsjednik.

Hoću da se s istragom o HEP-u ne oteže kao s kamionima

Istraga o HEP-u zasad je proizvela jednu kaznenu prijavu zbog nezakonitog zapošljavanja Rade Buljubašića. Istodobno se šteta nastala radom smijenjene Uprave HEP-a mjeri u stotinama milijuna kuna, a možda i u milijardama. Može li itko time biti zadovoljan?

- Naravno da ne može. S druge strane, javne tvrtke dosad nitko nije niti istraživao. Očekujem da će istrage koje se vode o HEP-u i drugim javnim poduzećima odgovoriti na dva pitanja. Prvo je u čijim je džepovima završio novac poreznih obveznika, a drugo je trebamo li promijeniti sustav upravljanja javnim resursima, i to na svim razinama. U prvom slučaju očekujem od nadležnih tijela da otkriju je li se novac iz javnih tvrtki odlijevao u džepove tzv. kooperanata, a radi se o iznosima koji nisu mali. To je jedna od tema koju želim otvoriti s premijerkom Kosor. Očekujem i da se s istragom ne oteže, kao u slučaju kamioni koji je trajao punih šest godina iako je sve bilo jasno od prvoga dana. Ako MORH poništi jedan natječaj jer navodno nema novca za plaćanje, a onda se nabrzinu nagodi i plati avansno, to treba ispitati.

No, čak i najučinkovitije istrage ne mogu popraviti loš sustav javne nabave, netransparentno zapošljavanje, političko kadroviranje... To bi trebalo mijenjati iz temelja i pritom ne mislim samo na HDZ. Svi su na svoj način tome pridonijeli.

Ipak, nekako se izdvaja slučaj barba Luke Bebića.

- Taj je slučaj javnost prepoznala i osudila. Nažalost, ne radi se samo o tome da su se na najviša mjesta u javnim tvrtkama zapošljavali rođaci, zemljaci i prijatelji, nego ih se guralo i na niže funkcije, zapravo svuda!

Predsjednik Obama mi je rekao da smo prijatelji

Jeste li posjetom Kubi zapravo podržali Castrov nedemokratski režim i kako je prošao vaš susret s njegovim bratom Raulom?

- Moj odlazak na Kubu imao je drugi karakter, namjera mi je bila da potaknem gospodarsku suradnju između dviju država, a ne da izražavam ili ne izražavam potporu bilo kome. Smatram da se komunicirati i poslovati može i bez deklaracija za i protiv bilo koga. No, moram reći da sam protiv svake izolacije, pa tako i one u kojoj se već dugo nalazi Kuba.

Izolacija uvijek koristi onom režimu koji je izoliran; pogledajte primjere Sadama Huseina i Kim Jong Ila koje je izolacija samo ojačala. Zašto bi zbog jednog režima trpio čitav narod? Raul Castro ima namjeru postupno transformirati Kubu budući da tamo još uvijek vlada planska privreda u kojoj je Jugoslavija bila 50-ih godina.

Izrazio je želju za suradnjom s Hrvatskom u cijelom nizu gospodarskih područja, od gradnje ophodnih i ribarskih brodova do cesta, hidrocentrala i transformatora, koje su i prije rata gradile naše tvrtke. Za nas bi bilo važno da preko kubanskog tržišta dođemo do Bolivije, Venezuele i drugih država s kojima Kuba surađuje.

Nakratko ste se u New Yorku sreli i s američkim predsjednikom Barackom Obamom. Kakav je odnos nove američke administracije prema Hrvatskoj?

- S predsjednikom Obamom sreo sam se na prijemu koji je organizirao poslije sjednice Vijeća sigurnosti na kojoj smo obojica govorili. Iako su neki krugovi kod nas bili skeptični u pogledu smjene američke administracije, pokazalo se da administracija Baracka Obame želi suradnju s Hrvatskom. Štoviše, predsjednik Obama na tom je prijemu jasno rekao da su naše dvije države veliki prijatelji u NATO-u i da sam mu ja prijatelj. Mislim da možemo očekivati samo potporu SAD-a u našim nastojanjima da uđemo u Europsku Uniju.

Piše: Gordan Malić