Hrvatski pregovori s EU posve su zastali. Slovenija je prije tri dana blokirala još jedno pregovaračko poglavlje, a češko predsjedništvo EU otkazalo je međuvladinu konferenciju koja se trebala održati u petak. Hrvatski put prema članstvu u EU neizvjesniji je nego ikad dosad.
Ministre, koliko je Hrvatska poglavlja dosad otvorila, a koliko zatvorila u pregovorima s EU?
- Hrvatska je otvorila 22 poglavlja, a zatvorila ih je sedam.
Koliko je poglavlja sada blokirano?
- Blokirano je 13 poglavlja, od toga devet za otvaranje i četiri za zatvaranje.
Svoje ne damo
Kada je Hrvatska posljednji put otvorila ili zatvorila neko poglavlje?
- U prosincu 2008. Tijekom češkog predsjedanja nismo otvorili ili zatvorili nijedno poglavlje, što je slučaj bez presedana. Za to nije kriva Češka, nego je kriva slovenska blokada.
Zar ti podaci ne pokazuju to da su pregovori s EU posve zaustavljeni? Osjećate li se i vi odgovornim za tu situaciju?
- Hrvatska je u toj situaciji ne svojom krivnjom, nego isključivo zbog slovenske blokade. Pripremili smo devet poglavlja za otvaranje i četiri za zatvaranje, a do kraja ljetne stanke za zatvaranje će biti spremno još od tri do pet poglavlja. Hrvatska je učinila sve kako bi pratila predviđenu dinamiku reformi i ispunjavanja mjerila za otvaranje ili zatvaranje poglavlja. Naš je problem to što u EU ne postoje mehanizmi koji bi Sloveniju prisilili na deblokadu.
| I u uvjetima slovenske blokade nastavljamo sve unutarnje reforme. Slovenska nas blokada neće pokolebati u nastavku reformi |
Naš je problem i to što hrvatska diplomacija nije uvjerila ni EU ni Sloveniju da riješi problem blokade. A za to ste i vi odgovorni, zar ne?
- Čak 26 zemalja članica EU smatra da Hrvatska treba otvoriti ili zatvoriti poglavlja koja su spremna za to i što prije završiti pregovore o članstvu. I sve ocjene koje smo dobili od Europske komisije potvrđuju da Hrvatska uspješno svladava svoj put prema EU. Samo se Slovenija koristi jednim bilateralnim pitanjem da bi onemogućila pregovore i proces hrvatskog ulaska u EU. Jedini način na koji bismo mogli riješiti slovensku blokadu bilo bi to da Sloveniji dopustimo teritiorijalni kontakt s otvorenim morem. Ne želim preuzeti odgovornost za takvu odluku, i ne samo ja, nitko u hrvatskoj politici to ne želi učiniti. Između odgovornosti za davanje teritorijalnog ustupka Sloveniji i zastoja pregovora s EU, svakako ću uvijek biti na strani zaštite teritorijalne cjelovitosti Hrvatske. A kada bi problem bio u Ministarstvu vanjskih poslova, odmah bih otišao s ovog mjesta i omogućio da Hrvatska završi pregovore do kraja godine.
Koje je sve ustupke Hrvatska dosad napravila da bi došlo do dogovora sa Slovenijom?
- Još francusko predsjedništvo predložilo je da hrvatska i slovenska strana potpišu izjavu u kojoj kažu da niti jedan dokument u pregovaračkom procesu ne prejudicira granicu. Hrvatska je to prihvatila, Slovenija nije. Potom slijedi inicijativa povjerenika Ollija Rehna. Hrvatska je prihvatila njegov kompromisni prijedlog, pristali smo na to da graničnu crtu odredi aribražni sud umjesto Suda u Haagu te smo prihvatili stajalište da će se o režimu kontakta Slovenije s otvorenim morem odlučivati na temelju prava, pravičnosti i dobrosusjedskih odnosa. To su bili veliki hrvatski ustupci, ali ni to nije zadovoljilo Sloveniju. Slovenija ni ne vodi pregovore, želi nametnuti političko rješenje kojem je cilj osigurati teritorijalni kontakt s otvorenim morem.
Neću reći tko je kriv
Šest mjeseci pregovora potrošeno je uzalud. Jesu li lokalni izbori u Hrvatskoj i europski u Sloveniji jedan od razloga što se proces oduljio?
- Odbacujem takve ocjene. Ako je nekome odgovaralo odugovlačenje, onda je to Slovenija, što je potvrdio i slovenski premijer koji je rekao da se dosadašnja slovenska politika - isplatila. Tvrdim da se nikome nije isplatila jer nismo riješili granično pitanje, nismo odblokirali pregovore, a pokvarili smo svoje bilateralne odnose. Slovenija je pokvarila i svoj ugled u EU. Jedino dobro što je postignuto u tih šest mjeseci jest to što smo uspjeli senzibilizirati zemlje EU kako bi shvatile koliko je to složen problem te što smo uspjeli afirmirati svoje stajalište da granični spor treba riješiti u skladu s međunarodnim pravom.
Tko je kriv za propast Rehnova plana?
- Neću govoriti tko je kriv jer sada optuživati bilo koga nije politički korisno. Hrvatska je učinila sve što je mogla.
Je li krivac Slovenija?
- Ako ste tako zaključili, čestitam vam na tome.
Dakle, Slovenija je kriva?
- Neću govoriti tko je kriv.
Jesu li Slovenija i Hrvatska još prijateljske zemlje?
- Naši su odnosi stoljećima bili prijateljski i sve ovo što se sada događa u meni izaziva osjećaj žaljenja, pa i ljutnje. Teško je u ovom trenutku naše odnose ocijeniti kao prijateljske jer je Slovenija onemogućila Hrvatsku u ostvarivanju glavnog vanjskopolitičkog cilja, a to je ulazak u EU.
Nema odustajanja od EU
Europska komisija povukla se iz rješavanja spora. Što će Hrvatska sada učiniti?
I da sam dobio supersedmicu,
ostao bih ministar. Ne radim ovaj posao zbog novca, nego zbog izazova. Ali da mi se posrećilo na lotu, bilo bi mi lakše biti ex-ministar |
- Premijer Sanader već je ponudio dva alternativna prijedloga. Prvi je zajednička izjava o tome da dokumenti nastali nakon 25. lipnja 1991. ne prejudiciraju granicu. Drugi je da pravne službe Europske komisije i Europskog vijeća utvrde je li uopće moguće prejudicirati granicu pregovaračkim dokumentima. Ako pravnici utvrde da je to moguće i ako se pronađu dokumenti kojima se prejudicira granica, Hrvatska će ih biti spremna povući.
Euforija zbog skorog ulaska u EU posve je nestala. Je li i Vlada odustala od skorog uvođenja RH u EU?
- Ni u jednom trenutku nitko iz Vlade nije pomislio odustati od ulaska Hrvatske u EU. O tome postoji konsenzus svih relevantnih političkih snaga.
Hrvatska je poželjna
Ali sada je upitno kada će to biti.
- Htjeli bismo što prije postati članica EU. I u uvjetima slovenske blokade nastavljamo sa svim unutrašnjim reformama za koje dobivamo pozitivne ocjene iz Bruxellesa. Slovenska nas blokada neće pokolebati u nastavku reformi.
Smjenu ravnatelja policije Vladimira Fabera mnogi su protumačili kao zaustavljanje reformi važnih za pregovore o pravosuđu. Jesu li europski diplomati zbog toga kritizirali Hrvatsku?
- Smjena ili imenovanje ravnatelja policije unutrašnje je pitanje Hrvatske. Diplomate može zanimati dinamika ispunjavanja kriterija za ulazak u EU, ali o tome nema spora jer nastavljamo s reformama.
Jesu li veleposlanik Bradtke i predstavnik EU Degert tražili sastanak s vama?
- Nisu, ni veleposlanik SAD-a ni predstavnik EK, a nisu ni drugi veleposlanici akreditirani u RH.
Je li Hrvatska spremna na to da bi pregovori s EU mogli posve propasti?
- Nastavak pregovora i članstvo u EU Hrvatska ne može plaćati teritorijem. Vjerujem da nitko u Hrvatskoj ne bi pristao na to. Hrvatska u ovom slučaju brani načela na kojima su utemeljeni i EU i međunarodni poredak.
Europski čelnici sve se manje bave Hrvatskom. Je li EU digao ruke od Hrvatske?
- Hrvatska je poželjna u EU i bit će 28. članica. Možda postoji netko u EU tko ima drukčije želje i vizije, ali službena politika EU jasno kaže da želi RH u svojem članstvu. Nisam upoznao nijednog važnog europskog dužnosnika koji bi bio protiv našeg članstva. Ali i ljudi koji donose odluke u EU, i oni su političari, i oni osluškuju bilo svojih birača. Ako u nekim zemljama postoji euroskepticizam, jasno je da će i oni voditi politiku u skladu s takvim ozračjem. No to nije usmjereno protiv Hrvatske, nema nikakvih urota ili skrivenih planova, ali postoji politički kontekst u kojem se odvija naše približavanje EU: Lisabonski ugovor još nije ratificiran, došlo je do velike gospodarske krize, u nekim članicama građani se protive daljnjem proširenju. Sve to utječe na trenutačnu poziciju Hrvatske.
Osim Slovenije, Hrvatsku blokiraju i druge države zbog tzv. topničkih dnevnika. Zašto nije riješen ni taj problem?
- Provedena je istraga, dio je dokumenata pronađen, a utvrđen je tijek kolanja dokumenata koji nisu pronađeni. Hrvatska je učinila sve što je mogla da bi te dokumente dostavila Haagu i da bi utvrdila tko ih je zadnji posjedovao.
Je li utvrđeno tko je otuđio te dokumente i je li netko kažnjen zbog toga?
- Utvrđeno je i Haaški sud je dobio izvješće o tome. Protiv određenih ljudi podnesene su i kaznene prijave. Hrvatska je time sa svoje strane učinila sve.
Ali nitko još nije kažnjen zbog otuđivanja važnih dokumenata?
- O tome ne bih govorio, to je u domeni Državnog odvjetništva i pravosuđa.
Slučaj Jurica
Vaše ministarstvo podnijelo je kaznenu prijavu protiv veleposlanika Nevena Jurice zbog pronevjere državnog novca. Zašto ga prije niste povukli s dužnosti kad se već dugo sumnjalo u njegove postupke?
| Dobro sam baždaren kada su u pitanju sitne provokacije. S kolegicom Matkoviž izvrsno surađujem, ona je osoba u koju imam puno povjerenje. Svatko ima svoju dužnost i jako dobro se nadopunjujemo. |
- Taj slučaj, kao i prethodni slučajevi, pokazuje da smo počeli rješavati nagomilane probleme u Ministarstvu i diplomaciji. Čim sam došao na ovu dužnost, odlučio sam uvesti sustav koji će sam reagirati na nepravilnosti u funkcioniranju službe vanjskih poslova. Ključno je bilo uspostaviti sustav. Kada sam dobio prve potvrde o tome da veleposlanik Jurica nepravilno obavlja svoj posao, reagirao sam.
Kada ste dobili prve potvrde?
- Ne bih komentirao pojedinosti jer je slučaj u nadležnosti Državnog odvjetništva. Čim smo dobili potvrde nadležnih službi, izvijestili smo o tome Odvjetništvo.
Predsjednik Mesić još je lani upozoravao na to da Jurica troši previše novca. Vlada i vi ste ga branili. Zašto?
- Branili smo ga jer je sve diplomatsko-političke poslove obavljao kvalitetno. I dalje mislim da je on u Vijeću sigurnosti zastupao interese Hrvatske najbolje moguće. Nisam mogao reagirati prije nego što sam dobio dokaze.
Smatrate da je odlično radio svoj posao. Niste čuli kako je više vremena provodio u kockanju nego na poslu?
- Takvu informaciju nisam dobio.
Imate li sada informacije o tome da je veleposlanik bio strastveni kockar?
- Taj je predmet na Državnom odvjetništvu.
Je li istraga unutrašnje kontrole utvrdila da je Jurica državni novac trošio i na kocku?
- Ne mogu komentirati ono što je predmet istrage.
‘Preskačem pitanje’
Što vam je Jurica rekao kada ste ga pozvali na konzultacije?
- Informirao sam ga o tome što su otkrile nadležne službe Ministarstva i to je bilo to.
Je li Jurica negirao optužbe ili ih je priznao?
- Nismo ulazili u detalje. To i nije moj posao, moj je posao da o svemu izvijestim Državno odvjetništvo, što sam odmah i učinio.
Dugo poznajete Juricu. Je li vas razočarao, s obzirom na to da ste mu i vi i premijer ukazali veliko povjerenje?
- Preskočio bih ovo pitanje.
Hoće li Jurica dobiti otkaz u Ministarstvu?
- O tome će odlučiti naša pravna služba nakon što završi istraga Državnog odvjetništva.
Tvrdite da je u MVP-u uspostavljen sustav kontrole. Kakve su još nepravilnosti otkrivene?
- Upravo zbog toga što je uspostavljen takav sustav, o tome ne želim javno govoriti.
Predsjednik Mesić više je puta javno upozorio i na nepravilnosti u radu Sedme uprave, koja se bavi sigurnošću. Kada ćete uvesti reda u toj službi?
- Prije osam mjeseci na čelo te uprave došao je Dinko Barbarić i u posljednje vrijeme nema pritužbi na njezin rad. To je služba koja se bavi fizičko-tehničkom zaštitom naših predstavništava...
Mesić je tvrdio da se bavi i špijuniranjem pojedinih veleposlanika.
- Za mojeg mandata Sedma uprava nije se bavila špijuniranjem nikoga.
‘Mesić je krivo informiran’
Kažete da Mesić ne govori istinu?
- Kada je to govorio, vjerojatno je imao krive informacije.
Tko zapravo vodi MVP? Vi ili državna tajnica Bianca Matković?
- Dobro sam baždaren kada su u pitanju sitne provokacije. S kolegicom Matković izvrsno surađujem, ona je osoba u koju imam puno povjerenje. Svatko ima svoju dužnost i jako dobro se nadopunjujemo.
U vođenju vanjske politike često ste u sjeni premijera Sanadera. Zašto ste to dopustili?
- Sukreatori vanjske politike su i predsjednik države i premijer, a ja sam zadovoljan time što je dr. Sanader educiran i vješt u vanjskoj politici. Za Hrvatsku je velika prednost to što ima takvu osobu, koja je prihvaćena i priznata u europskim krugovima. Ne osjećam nikakvu nelagodu zbog toga što on operativno sudjeluje u vođenju vanjske politike, dapače, to mi olakšava posao.
Je li Sanader bolji diplomat od vas?
- Iznimno cijenim premijera Sanadera i smatram da je najbolji političar kojeg Hrvatska sada ima.
Treba li se Sanader kandidirati za predsjednika?
- Premijer Sanader bio bi sigurno najbolji predsjednik kojeg Hrvatska može imati.
I supruga putuje
Treba se kandidirati?
- Bio predsjednik Vlade ili države, Ivo Sanader obavljat će te funkcije najbolje moguće.
Gradite kuću u Zagrebu. Što vam nedostaje u Bjelovaru?
- Bjelovar volim i žao mi je što ću od jeseni živjeti u Zagrebu. Kao ministar, često sam na putu, živim odvojeno od obitelji i to mi smeta. Ne želimo više živjeti odvojeno.
Može li se politikom tako dobro zarađivati?
- Podigao sam kredit, imao sam ušteđevinu i prodat ću kuću u Bjelovaru. Imam novac kojim mogu pokriti gradnju stana u kući.
Igrate loto, ali nije vam se posrećilo. No supersedmica je otišla u Bjelovar. Da ste dobili supersedmicu, biste li ostali ministar?
- Nisam bio taj sretnik, ali da sam i dobio taj novac, ostao bih ministar. Ovaj posao ne radim zbog novca, nego mi je to izazov. Ali da sam dobio supersedmicu, bilo bi mi lakše biti ministar, a pogotovo ex-ministar.
Zašto je supruga bila s vama u državnom posjetu Vatikanu? Tko je platio njezin put?
- Njezinu avionsku kartu i smještaj platio sam svojim novcem, nije putovala na račun poreznih obveznika. Supruga je išla sa mnom jer to nije bio običan državni posjet, posjet Papi ima i vjerski značaj.
Piše: Nikola Jelić |
