savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=372&vladimir-seks-hebrang-i=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=372&vladimir-seks-hebrang-i=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=372&vladimir-seks-hebrang-i=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=372&vladimir-seks-hebrang-i=

Vladimir  Šeks

../intervjui/intervjui.php?osoba=330&vladimir-seks

Šeks Vladimir
Datum:
01.08.2009
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 

HDZ je za svojega predsjedničkog kandidata izabrao Andriju Hebranga. Na temelju čega vjerujete da on može pobijediti?

- Uvjeren sam da može. I Stipe Mesić kada je krenuo u kandidaturu 2000. imao je tri posto potpore javnog mnijenja, ali se ta potpora naglo prometnula u uvjerljivu potporu. Relativno niska potpora koju sada ima Hebrang ništa ne znači.

Koliku potporu sada ima Hebrang?

- Prvo istraživanje, obavljeno prije nego što ga je nominirao Središnji odbor, pokazalo je potporu od tri posto. A sada ima 17 posto prema istraživanju koje je naručio HNS. Kada počne kampanja, sve te prognoze postat će samo prognoze. Hrvatsko društvo je podijeljeno na lijevi i desni centar, birači će se opredjeljivati u najvećem dijelu između predsjedničkog kandidata ljevice, na kojoj postoje već tri kandidata, i desnice na kojoj isto ima više kandidata. Među njima najveće šanse ima Hebrang.

Koga vi vidite u drugom krugu?


- U drugi će krug ući Hebrang i Ivo Josipović. Pravo sudjelovanja na izborima imaju svi državljani Hrvatske, uključujući i one koji imaju prebivalište u BiH, Europi ili SAD-u, i upravo to biračko tijelo, izvan Hrvatske, moglo bi biti jako relevantno za ove predsjedničke izbore, kao što je bilo i za parlamentarne.

Uza sve uvažavanje Mesića, mislim da bi se on trebao suzdržavati od iskazivanja simpatija prema bilo kojem kandidatu. Nije realno da će on lijepo govoriti o Hebrangu.
Očekujete li da ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, dakle dijaspora, pomognu Hebrangu i izaberu predsjednika?

- Da, dijaspora bi itekako mogla presuditi. Hebrang računa na velik dio tog biračkog tijela i animirat će ga u kampanji.

Je li izbor Hebranga za predsjedničkog kandidata dokaz da je HDZ nakon Sanadera ozbiljno skrenuo udesno?

- HDZ je stranka desnog centra. Od pokreta desne orijentacije HDZ se transformirao u stranku s jasnim predznakom desnog centra. Predsjednik Tuđman nikada nije dopustio da krajnje desno krilo dobije važnost u stranci, a predsjednik Sanader stranku je usmjerio prema desnom centru, i to modernog desnog predznaka. Pojedinci ili skupine koji su bili radikalnije desno orijentirani nisu imali nikakav utjecaj u HDZ-u.

Ali upravo je Hebrang bio blizak s Ivićem Pašalićem koji je izbačen iz HDZ-a zbog radikalnih stavova. A s Miroslavom Tuđmanom je osnivao HIP.

- Hebrang nije ni ljevičar ni desničar. Po njegovim uvjerenjima u pogledu državnosti može ga se svrstati u desni centar, a po svojim socijalnim opredjeljenjima Hebrang spada u ljevicu. Njegova pozicija se temelji na izrazitom propagiranju antifašističkih i demokratskih vrijednosti pa on ne može biti desničar.

Hebrang propagira antifašizam otprije dva dana, otkako je objavio predsjedničku kandidaturu.

- Nije tako. Od samih početaka karijere Hebrang nikada nije zastupao ono što se smatra rigidnom desnicom. Zastupao je stavove čvrstog desnog centra.

Kako nije, pa prije mjesec dana je blagonaklono govorio o ustaškom zločincu Maksu Luburiću.

- Ma nije. Čovjek se mora čuvati kada govori o povijesti, da ne ostavlja nikakve dvojbe. Hebrang je u najboljoj namjeri želio istaknuti da se je i jedan od najvećih ustaških krvoloka, Maks Luburić, borio za neku svoju viziju Hrvatske. Ali tu je nastao tragičan raskorak jer se dopustila sama mogućnost teze da se Luburić borio za Hrvatsku.

Zar ni vama nije sporno što se uopće dopušta mogućnost takve teze?

- Hebrang je želio reći da se Luburić borio za neku svoju viziju Hrvatske. Kao što su svi kvislinzi imali svoje vizije država, tako je i on imao viziju. Ali Hebrang je jasno osudio Luburića.

Kojem Hebrangu vi vjerujete: Hebrangu antifašistu ili Hebrangu koji tvrdi da je Tito bio najveći zločinac hrvatskog naroda?

- Morate razumjeti Hebranga. On je uvjeren da je Tito odgovoran za tragediju njegove obitelji, za smrt njegova oca, da je naredio ili odobrio likvidaciju njegova oca. S takvim traumama, ne znam što bi čovjek drugo mogao misliti.

Može li Hebrang kroz prizmu svoje osobne tragedije kreirati i državnu politiku?

- Svaki političar koji dođe u poziciju odlučivanja mora se riješiti svojih osobnih trauma. Mnogi političari koji su doživjeli osobne traume prevladavaju ih, iako je to teško. Uvjeren sam da Hebrangu kao predsjedniku Republike, a uvjeren sam da će to biti, traumatsko iskustvo neće biti vodilja te da će moći razdvojiti svoje traume od predsjedničke dužnosti.

Očekujete li da će Hebrang revidirati i svoje stavove o Titu?

- Pretpostavljam da ih neće mijenjati.

Kako HDZ može dobiti predsjednika ako računa samo na birače desnog centra?

- Centar, desni centar i narodnjački dio biračkog tijela može izabrati predsjednika. Iako je Hrvatska duboko podijeljena, ipak u toj podjeli nešto manji dio birača pripada ljevici. Osim toga, ta podjela nije odrezana kao skalpelom. Siguran sam da su za Milana Bandića glasali i pristaše desnog centra.

Ali teško je očekivati da će za Hebranga glasati birači lijevog centra.

- Ni to nije isključeno. I u lijevim krugovima postoji sjećanje na Andriju Hebranga starijega koje se proteže i na Hebranga mlađega.

Poznajete li ijednog ljevičara koji bi glasao za Hebranga?

- To će se testirati na izborima.

Koliko HDZ-u sada šteti ponašanje predsjednika Stjepana Mesića koji kategorički kaže da bi izbor Hebranga za predsjednika bila prava katastrofa za Hrvatsku?

- Ne šteti. Biračko tijelo će se određivati po srcu, osjećajima i razumu. HDZ je vrlo disciplinirana vojska, a birači HDZ-a se neće osvrtati na stavove aktualnog predsjednika.

Gotovo svi predsjednički kandidati nadaju se podršci predsjednika Mesića. Zašto HDZ-ov kandidat ne želi njegovu podršku?

- Ne isključujem da bi intimno i Andriji Hebrangu bilo drago, a i HDZ-u, da predsjednik Mesić izrazi određene simpatije i za našeg predsjedničkog kandidata, s obzirom na to da je to učinio za mnoge druge. Činjenica je da između Hebranga i Mesića postoji izravna konfrontacija pa od njegove potpore HDZ-ovu kandidatu sigurno neće biti ništa.

Zamjerate li Mesiću što otvoreno lobira protiv HDZ-ova kandidata Hebranga?

- Uz sve uvažavanje predsjednika Republike, mislim da se Mesić trebao suzdržati od iskazivanja svojih simpatija prema bilo kojem predsjedničkom kandidatu. U finišu svoje predsjedničke karijere Mesić je trebao ostati neutralan. Bilo bi iluzorno sada od njega tražiti neutralnost kada se već jasno očitovao što misli o kandidaturi Andrije Hebranga.

Je li Hebrang jedini u HDZ-u bio zainteresiran za predsjedničku kandidaturu?

- Još prije godinu dana u vrhu HDZ-a je donesena čvrsta odluka da se ne razmišlja i ne razgovara o kandidatima za predsjednika. Sanader je tada rekao: uđemo li u rasprave tko će biti kandidat, to će nas uvući u... unutarstranačke rasprave.

Ivo Sanader se bojao sukoba u stranci i frakcijskih borbi?


- Ne. Sigurno ne. Ali već tada je vladao predosjećaj da je Hebrang jedini koji ima ambicija biti kandidat.

Sanader nije imao ambicija biti predsjednički kandidat?


- Ne. Znam da nije. Sanadera su mnogi u HDZ-u priželjkivali i očekivali da bude kandidat, uz prognozu da će biti sigurni pobjednik. Ali Ivo Sanader je čovjek operative, stalnog dinamizma. Ovlasti predsjednika Republike vrlo brzo se konzumiraju, to je uglavnom imenovanje veleposlanika i šefova sigurnosnih službi u suradnji s Vladom te sukreiranje vanjske politike. To njega nije zanimalo.

Hoće li ga zanimati predsjednička kandidatura za dva ili tri mjeseca?

- Sto posto sam siguran da neće. Kada je objavio ostavku, Sanader je najprije rekao - neću se kandidirati za predsjednika. Donio je definitivnu odluku, to je njegova neopoziva odluka.

Vi podržavate tu njegovu odluku?


- Da. Kada je u nedjelju uvečer, 28. lipnja, nas nekolicinu Sanader pozvao k sebi, pretpostavljao sam da će biti govora o njegovoj predsjedničkoj kandidaturi i smišljao sam kako da mu obrazložim razloge zašto mislim da se ne treba kandidirati za predsjednika.

Planirali ste ga nagovarati da odustane od kandidature?

- Da, htio sam ga odgovoriti od kandidature u slučaju da to planira učiniti.

Koje argumente protiv njegove kandidature ste mu mislili navesti te večeri?

- Prvi razlog je taj što sam smatrao da mjesto predsjednika Republike nije po njegovoj mjeri, da je to za njega previše mirna luka.

Pa valjda on najbolje zna što ga zanima i što je po njegovoj mjeri.

- To je bio ključni razlog.

A koji su drugi razlozi protiv njegove kandidature?


- Ostale razloge zadržat ću za sebe.

Kako ste te večeri reagirali na njegovu odluku da se povuče iz politike?

- Bili smo svi u šoku, nitko od nas nije to očekivao. Kada je to rekao, to je bila konsternacija. Spremao sam se za razgovor o njegovoj kandidaturi, ali sam putem imao maglovitu slutnju da će još nešto biti.

Što vam je točno rekao?


- Rekao nam je: ‘Moja je odluka duboko promišljena, dugo sam je slagao u sebi, to je moja neopoziva odluka. Molim da je respektirate i poštujete. Neću s vama raspravljati o svojoj odluci da se ne kandidiram i da se povučem sa svih dužnosti.’


I vi ste njegovu odluku odlučili poštovati bez dodatnih objašnjenja?


- Upozorio sam ga kakva će se sve kanonada optužbi sručiti i na njega i na nas. Odgovorio je: ‘Svjestan sam toga, morat ću se nositi s time, a i svi vi skupa sa mnom.’ I onda smo odmah prešli na razgovor o novim kadrovskim rješenjima u stranci i Vladi. Sanader je bio i ostao neporeciv autoritet u stranci, autoritet koji je stvoren zahvaljujući tome što je nakon rasapa 2000. stranku digao s margina i uspio je transformirati u najjaču hrvatsku stranku. Zahvaljujući njemu HDZ se riješio svoje negativne političke prtljage i profilirao se u konzervativnu centrističku stranku. Taj njegov neosprni ugled i prestiž bio je razlog što smo svi mi prihvatili njegove kadrovske prijedloge.

Hoćete reći da su sve promjene u HDZ-u i Vladi isključivo njegova odluka?


- Da. On je predložio Jadranku za predsjednicu stranke i Vlade, Darka za potpredsjednika stranke, Andriju za predsjedničkog kandidata.

I nitko nije ni riječ rekao što misli o njegovim prijedlozima?

- Svatko je mogao reći svoje mišljenje, ali svi smo to prihvatili. Prihvatili smo zato što je on bio snažni autoritet kojem se vjerovalo. Stranka je vjerovala Sanaderu jer je on bio glavni faktor koji je stranku doveo do pobjede na svim izborima i reinkarnacije HDZ-a. Sanader je bio uspješan političar, jamac naše političke pobjede. On je stranku doveo do svih uspjeha. A uspjeh pokriva sve moguće greške, dok neuspjeh sve razotkriva.

Koje Sanaderove greške su pokrivene uspjehom?


- Svatko ima grešaka, bilo da su one posljedica pogrešnih procjena, objektivne odgovornosti ili izostanka rezultata. Ali greške se gube u vrijeme pobjede, sve se greške pokrivaju prolaskom kroz slavoluk pobjede. Sanaderove greške ne bi bilo korektno sada raspravljati, u stvari ne bih ih nazivao greškama nego neispunjenim obećanjima. Pitanje je zašto nije ispunjen strateški cilj - završetak pristupnih pregovora s EU. Ne krivim Sanadera za to. Sanader je s gorčinom osjećao da je nepravedno što su pregovori blokirani. U njegovoj svijesti i podsvijesti to je bio i dio mehanizma koji ga je ponukao na ostavku da dramatično upozori Europu.

Ništa se nije promijenilo nakon njegove ostavke, blokada je ostala. To je bio pucanj u prazno.

- Nije točno. Brojni europski državnici su bili konsternirani njegovom odlukom. Europa nije dovoljno shvaćala hrvatske apele da presiječe tu blokadu i tek nakon što je Sanader demisionirao, njemačka kancelarka i neki drugi europski državnici rekli su mu da su shvatili što im je želio poručiti još mjesec dana prije toga, na skupu europskih pučana kada je oštro upozorio na blokadu. Siguran sam da će njegova ostavka otrežnjavajuće djelovati na ključne europske političare, da shvate da su Hrvatskoj učinili nepravdu, te da će ih motivirati da se ubrzano krene u rješavanje te blokade.

Na koji način će se riješiti blokada pregovora s EU?


- Vrlo brzo ćemo to vidjeti nakon ratifikacije Lisabonskog sporazuma. Ta će ratifikacija presjeći spone koje omogućavaju blokadu Hrvatske. Lisabonski sporazum treba spriječiti mogućnost da jedna zemlja blokira pristup neke druge zemlje, mehanizam odlučivanja u EU će biti takav da se eliminira takva blokada.

Vjerujete da će doći do deblokade pregovora i bez rješavanja graničnog spora sa Slovenijom?


- Nije isključeno. U Sloveniji će sazrijeti stav da je blokada štetna i za Sloveniju, i za cijelu regiju, a ne samo za Hrvatsku.

Zašto Sanader ne dolazi na sastanke vodstva HDZ-a, a počasni je predsjednik stranke? Niste ga uspjeli locirati, identificirati i privesti u središnjicu ili ga niste ni zvali?

- Nije bilo nikakve potrebe da dolazi. Kada je Andrija dobio nalaze da je posve zdrav, nazvao je Jadranku i mene, rekao nam je da je sve savršeno u redu te su se predsjednica stranke i on dogovorili da se konačno završi priča o predsjedničkom kandidatu i da se zaustave spekulacije o tome tko će biti naš kandidat. Pojavila se i spekulacija da će HDZ podržati Nadana Vidoševića i to samo zato što je premijerka u Vladi primila predsjednika HGK kako bi čula njegovo mišljenje o gospodarskoj situaciji. Odatle je krenula priča...

Jeste li vi u Zadru razgovarali s Nadanom Vidoševićem o mogućnosti da on bude kandidat HDZ-a?


- Na koncert u Zadar došao sam sa suprugom desetak minuta prije početka koncerta. Par stolica dalje od nas sjedio je Nadan Vidošević i rekao sam mu samo dvije rečenice. Rekao sam mu: ‘Ne možeš očekivati podršku HDZ-a za svoju kandidaturu jer si nekoliko dana ranije žestoko kritizirao Sanadera, to ti je jako loša reputacija za kandidaturu, težak minus u očima HDZ-a.’ Rekao sam mu još: ‘Ti znaš da po Statutu HDZ-a nije dopušteno kandidiranje za bilo koju dužnost bez izričitog dopuštenja stranke i da to povlači automatsko brisanje iz članstva stranke.’

I to je bilo sve?

- To je bilo sve. Nakon koncerta zadržao sam se tamo još desetak minuta, potom smo gradonačelnik Zadra i ja sa suprugama sjeli pola sata na Forumu, popili piće i otišli. Nikakve večere nije bilo. Netko je želio izazvati pomutnju između Hebranga i mene, da Hebrang pomisli kako mu ja radim iza leđa. Ali nije se uspjelo u tome. Na Predsjedništvu stranke u srijedu samo smo potvrdili raniju odluku da će Hebrang biti kandidat HDZ-a nakon što dobije nalaze.

Sudjeluje li Sanader u donošenju važnih stranačkih odluka? Pitate li ga uopće za mišljenje?

- Predsjednica stranke je imala konzultacije s njim.

A vi ne komunicirate s njime?

- Kako ne, razgovarali smo u nekoliko navrata.

Znate li gdje je sada Sanader? Je li još na jahti?

- Znam gdje je, ali više nije na jahti.

Je li uopće trebao ići na luksuznu jahtu dok Vlada povećava poreze, smanjuje plaće, uzima od mirovina?


- Zašto ne bi išao? Sanader je šest godina krvavo radio, sada se povukao iz aktivne politike i zašto bi bila hereza to što se išao odmoriti?

Pitao sam je li se morao odmarati na luksuznoj jahti?


- Što bi se trebao odmarati na trampolinu? I Sanader, kao štićena osoba još šest mjeseci, ima pravo na to, ima pravo odmoriti se na jednoj od tisuća i tisuća sličnih jahti.

I država mu treba taj odmor plaćati mjesečno po 22 tisuće kuna još pola godine?

- Ako na to ima pravo po zakonu, a ima, onda se korištenje zakonskog prava ne treba mistificirati.

Treba li mijenjati zakon koji dužnosnicima daje takva prava?

- Ne treba mijenjati zakon. A siguran sam da se ni predsjednik Mesić neće odreći svojih prava po zakonu kada mu istekne mandat.

Mislite li da bi se Mesić trebao odreći toga?


- Ne bi trebao.

O čemu ste razgovarali sa Sanaderom kad ste se čuli?


- Molim vas lijepo...

Jeste li razgovarali o stranci, politici?


- Razgovarali smo i o politici. Ali iznenadit ćete se što je bila tema nekoliko naših razgovora u posljednje vrijeme. Sanader se brinuo i raspitivao o tome jesu li konačno riješeni svi problemi vezani uz financijsku konsolidaciju PPK Valpovo i Vupika.

S jahte vas je zvao i raspitivao se što je s Vupikom?


- Ne znam je li bio na jahti ili na kopnu, ali o tome smo razgovarali i raspitivao se o svim mogućim detaljima. Razgovarali smo i o drugim aktualnim temama.

Zanima li ga kako funkcionira Vlada bez njega?

- Sanader nastoji da se autoritet i prestiž Jadranke Kosor neprekidno nadograđuje, to je tražio od svih nas. Tražio je da svi djelujemo u tom pravcu. I rekao je da će on doći na sastanak Predsjedništva HDZ-a ako to bude potrebno, ako mi zatražimo da dođe. Ali on neće da se stvori dojam ili sumnja kako predsjednica stranke i Vlade nije samostalna ili da netko pomisli da je ona tek marioneta. Rekao nam je da želi da predsjednica bude samostalna.

I zato ne dolazi u stranku?

- Ne dolazi na Predsjedništvo stranke ili na sastanke s koalicijskim partnerima jer ne želi da se stekne dojam kako on i dalje upravlja strankom.

Je li Sanader komentirao odluku Vlade o povećanju poreza? Prije godinu i pol on je obećao da HDZ neće povećavati poreze.


- Nije to komentirao. Istina je da je 2007. jedna od glavnih HDZ-ovih deviza bila poruka - nećemo uvoditi nove poreze. Ali prilike su se stubokom promijenile, sada je 2009. i logično je da se u skladu s prilikama mijenjaju i porezi. Recesija i kriza uvjetuju promjene i na prihodovnoj strani proračuna. No, u prvim razgovorima s koalicijskim partnerima nije bilo planirano povećanje stope PDV-a, niti uvođenje kriznog poreza. To nije bio plan HDZ-a, to je došlo na inicijativu sindikata.

Kako nije, pa potpredsjednik Damir Polančec je predlagao povećanje PDV-a i svadio se zbog toga s ministrom (Ivanom) Šukerom?

- To je bila zamisao i razmišljanje jednog člana Vlade, ali Vlada u cijelosti i Predsjedništvo HDZ-a su zaključili da ne treba povećavati PDV, a tome se priklonio i Polančec.

Svi ste bili protiv, ali PDV je ipak povećan. Kako to?


- Nakon političkog stajališta vrha stranke razgovarali smo s koalicijskim partnerima i socijalnim partnerima koji su iznosili razne prijedloge. Ti su prijedlozi svako malo izlazili u javnost i stvaralo se uvjerenje da Vlada stalno mijenja svoje odluke. Na kraju su postignuti kompromisi sa sindikatima oko uvođenja kriznog poreza. Dio koalicijskih partnera je zahtijevao povećanje stope PDV-a. Milorad Pupovac je glasovanje za rebalans uvjetovao i uvođenjem poreza na imovinu i dividendu, te razmatranje oporezivanja kapitalne dobiti.

Sada vam je prihvatljiv i porez na kapitalnu dobit?

- Politika se mora gledati pod pretpostavkom koja glasi - kako stvari sada stoje. Kako se prilike i okolnosti mijenjaju, mora se mijenjati i politika.

Zbog novih okolnosti, točnije poreza, počela se raspadati vladajuća koalicija. HSU je već napustio koaliciju, SDSS i HSLS svoju podršku Vladi uvjetuju prihvaćanjem njihovih prijedloga. Hoće li biti prijevremenih izbora?

- Ne rastače se koalicija. Svaka koalicija je interesna kategorija. Politika nije ništa drugo nego harmoniziranje, ukrštavanje i rješavanje konflikata i interesa.

Hoćete reći trgovanje?

- Politika je interesna kategorija, to ne znači trgovina. Svaka stranka, svaka interesna i socijalna grupacija kreira i zastupa određene interese. Nema političkog organizma koji u svom programu ne predviđa i zadovoljavanje određenih interesa članstva. Bila bi najveća hipokrizija da postoje beskonfliktne koalicije. Uvjeren sam da će HDZ održati sadašnju koaliciju.

Uz koju cijenu?


- Nekoliko razloga je zašto sam uvjeren u to. Interes koalicijskih partnera je da budu u vlasti i da mogu zadovoljiti svoje interese. A to mogu samo tako da participiraju u vlasti. Partnerima nije u interesu da napuste vlast.

HSU je napustio vlast.

- Silvano Hrelja je bio vezan stavovima svoje stranke i umirovljeničkih udruga. Rekao nam je da bi on možda i prihvatio neke prijedloge, ali to nije mogao zbog odluke stranke. A indikativno je i to što je potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Slobodan Uzelac u razgovoru sa mnom i predsjednicom Vlade rekao da je uvjeren da će ova koalicija opstati. Koalicija će biti podložna strahovitim udarima, ali interesi većine članova koalicije bit će brana koja neće popustiti pred zahtjevima za prijevremenim izborima.

SDP formalno zaziva prijevremene izbore, ali kada razgovaram s nekim članovima SDP-a u četiri oka, oni mi govore: ‘Ne daj Bože da nam se to dogodi, ne daj Bože da Vlada podnese ostavku i da mi sada moramo uskočiti i formirati vladu.’ To govore zato što vrlo dobro znaju da bi bilo koja vlada koja bi sada došla morala rješavati situaciju na isti način na koji to sada čini ova vlada.

SDP nudi svoje mjere koje su bitno drugačije od Vladinih.

- Radikalne mjere koje predlaže SDP nemaju realnog pokrića, već služe samo za javnost.

Jeste li zadovoljni Jadrankom Kosor?

- Jadranka Kosor je u ovih nekoliko tjedana pokazala iznimnu mirnoću i hladnokrvnost, vrlo brzo ulaženje u srž problema. Pokazala je da zna pažljivo slušati i da ima vještinu harmoniziranja različitih mišljenja. Vrlo je brzo uspjela učvrstiti svoj autoritet koji se temelji na demokratskom, civiliziranom i odlučnom ponašanju. Mi, stariji kolege u stranci dajemo joj potporu svjesni da njezin autoritet treba još učvršćivati, jer to znači i učvršćivanje autoriteta cijele kompozicije, cijele Vlade i cijelog vrha HDZ-a.

Usprkos njezinu autoritetu, u Vladi je posljednjih tjedana došlo do otvorenih sukoba između Polančeca i Šukera. Hoće li biti novih promjena u Vladi?

- Nemam informacija koje bi ukazivale na bilo kakve rekonstrukcije u Vladi. Ne može se govoriti ni o sukobu u Vladi. Šuker i Polančec su dvije različite škole mišljenja. Ponekad imaju različite poglede koji proizlaze iz različitih škola mišljenja. Ali to nisu sukobi. To su različita mišljenja i dobro je da se ona ne guraju pod tepih.

Kao što su se gurala pod tepih dok je Sanader vodio Vladu?


- Nisu se ni tada prikrivala različita mišljenja. Nijedna vlada nije beskonfliktna i korisno je da se ne zatomljuju različita mišljenja. I u Sanaderovim vladama je bilo različitih mišljenja, samo što iz Vlade nisu izlazili nikakvi šumovi.

Hoće li Jadranka Kosor uspjeti stvoriti autoritet u HDZ-u i Vladi kakav je imao Sanader?


- Sanader je imao posebnu vrstu autoriteta i još ga ima. Jadranka Kosor će imati drugu vrstu autoriteta, sa snažnim demokratskim legitimitetom. Jedan je Sanader. Različite su oni osobe, imaju različite stilove. Ali uvjeren sam da će ona postići respektabilan autoritet.

 

Piše: Nikola Jelić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


13.04.1981  Turk Kristina
13.04.1974  Belošević Damir
13.04.1962  Bošnjak Rudolf
13.04.1961  Zlatar Violić Andrea
13.04.1959  Mileta Marin
13.04.1959  Broz Žarko
13.04.1952  Grujić Ivan
13.04.1952  Čačić Ivan
13.04.1950  Plantak Ksenija