savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=38  https://twitter.com/savjest_com?intervju=38  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=38  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=38

Karl  Gorinšek

../intervjui/intervjui.php?osoba=3031&karl-gorinsek

Gorinšek Karl
Datum:
05.04.1999
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

KARL GORINŠEK, UMIROVLJENI GENERAL HV-a, O DOSADAŠNJEM UČINKU I MOGUĆEM “TREĆEM ČINU” NATO-INTERVENCIJE U JUGOSLAVIJI
 
NATO, suočen s možda neočekivanim razmjerima sve brutalnijega etničkog čišćenja i nasilja na Kosovu, mora Miloševiću žurno dati jasan ultimatum i uvjeriti ga da će bez obzira na cijenu intervenirati kopnenim snagama. Ta je cijena nesumnjivo visoka – vojnici će ginuti na obje strane, humanitarna će se katastrofa dramatizirati, civilni život u Jugoslaviji bit će znatno otežan, a europski mir zbog uključenosti velikog broja zemalja još ozbiljnije potkopan * Nema razloga da Hrvatska ne dopusti intervenciju sa svojega teritorija * Dosadašnje djelovanje NATO-ovih snaga relativno je neuspješno

“Ako do kopnene intervencije ne dođe u sljedećih desetak dana, s Kosova će biti protjerano oko milijun ljudi, jer srpske snage sada nemaju nikakvih ograničenja”
 
TEKST:
 
* u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi proklamirani uoči zračne vojne intervencije NATO-a u SR Jugoslaviji, nakon tjedan dana njezina trajanja?
- Bitan politički cilj djelovanja NATO-pakta bio je postizanje sporazuma o Kosovu i prisiljavanje Miloševićeva režima da prihvati sporazum koji su potpisali predstavnici kosovskih Albanaca. Je li bilo i drugih ciljeva, poput promjene režima, vjerujem da to u prvoj fazi djelovanja nije bilo najbitnije. Sporazumom o Kosovu međunarodna zajednica želi zajamčiti kosovskim Albancima mir, sigurnost i opstojnost na tom prostoru, i to tako što SR Jugoslaviji pokušava nametnuti konfederalno uređenje, u kojemu bi bila uspostavljena Republika Kosovo, ali u sastavu SRJ, a ne Srbije.
Na takvo političko rješenje Milošević, razumije se, nije pristao i neće to učiniti, jer kao što hrvatsko vrhovništvo neprestano govori da su opstojnost hrvatske države, ali i režima, svetinje nacionalnih interesa, i Milošević sa svojim vodstvom čini isto. Zato Milošević nije mogao pristati na uvjete međunarodne zajednice i preostalo je samo da ga se na to prisili primjenom vojne sile, što se na koncu i dogodilo, i to u vrlo složenim južnoeuropskim uvjetima.
* Može li se i na koji način vojnim udarima NATO-a ostvariti temeljni politički cilj njegovog političkog vodstva?
- Vojnim udarima želi se, prije svega, oslabiti Vojska Jugoslavije. Taj temeljni vojni cilj želi se postići u nekoliko faza i realiziranjem nekoliko podciljeva. Prvi je podcilj da se masovnim zrakoplovno-raketnim udarima neutralizira protuzračna obrana Vojske Jugoslavije. Drugi planirani podcilj je izoliranje područja Kosova i omogućavanje zračnih borbenih djelovanja protiv kopnenih snaga VJ, konkretno 52. korpusa sa sjedištem u Prištini. Realizacija prvog podcilja trajala je četiri dana. Neutralizacija protuzračne obrane VJ u prvoj fazi počela je raketnim udarima, a odmah nakon njih uslijedili su i zrakoplovni udari, koje su potpomogle krstareće rakete, uglavnom upotrebljavane za uništavanje značajnih i površinski velikih ciljeva.
U toj prvoj fazi NATO-pakt je postigao određene početne efekte: nanijeli su gubitke zrakoplovnim snagama te promatračkoj službi i protuzračnoj obrani VJ, ponajprije uništenjem radara, i to više onih koji su stacionarni, a manje onih pokretnih. Procjenjujem da je raketiranjem i bombardiranjem uništeno 35 do 40 posto stacionarnih sustava motrenja i protuzračne obrane VJ, jer nisu uništeni podzemni objekti tih sustava.
 
PREBUKIRANOST ORUŽJEM
Procjenjujem da je raketiranjem i bombardiranjem uništeno 35 do 40 posto stacioniranih sustava motrenja i protuzračne obrane Vojske Jugoslavije, jer nisu uništeni podzemni objekti tih sustava. Što se tiče uništenja borbenih zrakoplova, postignuti su manji efekti. Po nekim podacima, eliminirano je oko 30 posto MIG-ova 29, vjerojatno puno manje MIG-ova 21, jastrebova i sličnih zrakoplova, jer ih je jugoslavenska vojska sklonila ne samo u posebna skloništa, nego je mnoge rastavila i sakrila na posve neočekivanim mjestima
 
* Jesu li uništeni sustavi definitivno izbačeni iz upotrebe?
- U svakom slučaju, Vojska Jugoslavije ima rezervne dijelove kojima može u relativno kratkom vremenu zamijeniti one oštećene u dosadašnjim udarima, ali siguran sam da neće ići na tu soluciju jer znaju da ih snage NATO-pakta mogu neprestano uništavati. Opredijelit će se, po mojemu mišljenju, za očuvanje pokretnih sustava motrenja i protuzračne obrane, kako bi mogli parirati NATO-snagama u slučaju nastavka djelovanja iz zraka.
Što se tiče uništenja borbenih zrakoplova VJ, postignuti su manji efekti. Po nekim podacima uništeno je oko 30 posto MIG-ova 29, a vjerojatno je puno manje uništeno MIG-ova 21, jastrebova i sličnih zrakoplova, jer ih je VJ disperzirala i prikrila, ne samo u posebnim skloništima, nego je mnoge rastavila i sakrila na posve neočekivanim mjestima. Uz uništavanje sustava motrenja i protuzračne obrane NATO-snage su odmah pristupile i uništavanju vojne infrastrukture – aerodroma, skladišta municije, skladišta rezervnih dijelova, vojarni...
Koliko se može saznati, bilo je i pokušaja bombardiranja tvornica oružja, poput onih u Kragujevcu, Čačku i još nekih. U prvim danima zračnih napada nisam čuo da su bombardirane tvornice oružja u Kruševcu ili Užicu, u kojem su velike podzemne tvornice oružja, koje se jako teško uništavaju. Srbija je, da tako kažem, prebukirana vojnom proizvodnjom, koja se počela razvijati još za vrijeme Kraljevine Srbije i koju će biti teško uništiti. Nemamo informacija jesu li snage NATO-a pokušale uništiti zapovjedne centre zapovjedništava armija, korpusa i brigada.
* Kolikim snagama trenutno raspolaže Vojska Jugoslavije?
- Vojska Jugoslavije ima tri armije, koje u mirnodopskom stanju broje 120 tisuća pripadnika. Vojska je stavljena u punu borbenu spremnost, a to znači da su u potpunosti angažirali svoj mirnodopski sastav i pridodali mu značajne resurse rezervnog sastava svih mogućih specijalnosti. Po mom sudu, podigli su Vojsku Jugoslavije na oko pola milijuna naoružanih ljudi. To su učinili, prije svega, na prostoru Srbije i Kosova, ali dijelom i na područje Crne Gore.
 
MILOŠEVIĆEVA METLA
Ako izostane sporazum s Miloševićem, širenje humanitarne krize može se pokušati zaustaviti jedino kopnenom intervencijom iz Albanije i Makedonije. Po momu sudu, to neće biti dovoljno, i Vojsku Jugoslavije morat će se ugroziti i iz Mađarske, možda i iz Bosne i Hercegovine, a ne vidim razloga da se i Hrvatska ne uključi, vjerojatno ne sa svojom vojskom, nego dopuštanjem intervencije sa svojega teritorija
 
* Konstatirali ste da planirani ciljevi iz prve faze NATO-ovih zračnih udara nisu u potpunosti ostvareni, a već je otpočela druga faza napada. Zbog čega?
- Premda planirano uništavanje protuzračne obrane i ratne infrastrukture nije ostvareno, zbog dramatičnog rasplamsavanja humanitarne krize na Kosovu NATO je bio prisiljen krenuti u realizaciju druge faze udara, čiji je cilj uništavanje kopnenih snaga VJ, prije svega onih na Kosovu i oko njega. Međutim, taj je cilj puno kompliciraniji, s većim opasnostima, jer zrakoplovne snage moraju smanjiti visinu i brzinu letova, moraju se približiti ciljevima koje trebaju uništiti, a radi se o pojedinačnim tenkovima, oklopnim transporterima, pojedinim skupinama vojnika, kolonama motornih vozila koje obavljaju logističku potporu i slično... Ta druga faza može, po mojim procjenama, potrajati i dva mjeseca, a da se ništa značajnije ne postigne. Zato se i postavlja pitanje može li se humanitarna kriza zaustaviti samo zračnim udarima.
* Zašto se onda uoči zračnih napada tvrdilo da se njima, osim prisiljavanja Miloševića da potpiše sporazum iz Rambouilleta i bitnog smanjenja potencijala Vojske Jugoslavije, želi zaustaviti humanitarna kriza na Kosovu kad to nije moguće bez kopnene intervencije? Je li kopnena intervencija bila prikriveni cilj, premda Clinton i drugi zapadni lideri još uvijek tvrde da je neće biti?
- Mislim da to nije bio cilj NATO-pakta, ali su Milošević i njegovo vodstvo svakako planirali da u slučaju intervencije pojačaju borbena djelovanja s ciljem etničkog čišćenja Kosova. To se, zapravo, događalo pod svim nacionalističkim režimima nakon raspada bivše Jugoslavije. Recidivi se i danas vide u novoosnovanim državama na prostoru bivše Jugoslavije. Nisam siguran da je NATO htio zračnim udarima izazvati Miloševića da pojača etničko čišćenje kako bi onda intervenirao kopnenim snagama i definitivno ga vojno porazio. Oni sigurno nisu neiskusni i neuki, imaju stravična iskustva s etničkim čišćenjem na Balkanu, ali i iz drugih dijelova svijeta, tako da su sigurno predmnijevali da će doći do izbjegličke krize, ali nisu znali koje će razmjere ona poprimiti. Možda nisu očekivali da će Milošević nastaviti s etničkim čišćenjem.
Međutim, Podujevo i njegova okolica već su ispražnjeni, što pokazuje da je Miloševićev režim, pod kišom NATO-ovih zračnih snaga, počeo sustavno sa sjeveroistoka etnički čistiti Kosovo, kako bi Albance satjerao ne samo u Albaniju i Makedoniju nego i na područje Metohije, s ciljem da se, ako drukčije ne ide, Kosovo podijeli. Miloševiću je prioritetni cilj da Srbiju i SR Jugoslaviju u cijelosti održi na okupu. Međutim, ako NATO nastavi s borbenim djelovanjima, a vjerojatno hoće, onda će se srpski ratni potencijali bitno smanjiti i morat će pristati na kompromise. Jedan od njih je i podjela Kosova, nakon koje bi Metohija, možda i dio Drenice, bili pripojeni Albaniji.
 
OKLOP DOBIJA RAT
Premda planirano uništavanje jugoslavenske ratne infrastrukture nije ostvareno, NATO je zbog rasplamsavanja humanitarne krize na Kosovu bio prisiljen krenuti u drugu fazu udara, čiji je cilj uništavanje kopnenih snaga. Taj je cilj, međutim, mnogo kompliciraniji, sa znatno većim opasnostima, i ta druga faza može, po mojoj procjeni, potrajati i dva mjeseca, a da se ništa značajnije ne postigne
 
* Humanitarna kriza, međutim, traje i poprima katastrofalne razmjere. Sve je raširenije uvjerenje kako je se može zaustaviti jedino kopnenom intervencijom NATO-a. Hoće li se ona dogoditi i je li moguća u dogledno vrijeme?
- NATO je sigurno pripremao i kopnenu intervenciju, jer je ona uvijek sastavni dio svakoga ratnog plana. Na koncu, rat se dobiva kopnenom vojskom, prije svega oklopno-mehaniziranim postrojbama. Pitanje je samo vremena kada će ona biti poduzeta. NATO-u bi u svakom slučaju više odgovaralo da Milošević popusti i da pristane na političko rješenje sukoba na Kosovu. Pretpostavljam da NATO nije očekivao da će doći do tako masovnog egzodusa izbjeglica i trenutno nema pravo rješenje da ga spriječi, osim da postigne sporazum s Miloševićem kako bi prestao s progonima, te povukao vojsku i policiju, a osobito paravojne postrojbe, izvan Kosova ili u vojarne.
Ako sporazum s Miloševićem izostane, širenje humanitarne krize može se zaustaviti jedino kopnenom intervencijom iz Albanije i Makedonije. Po mojem sudu, međutim, ni to neće biti dovoljno, već se snage Vojske Jugoslavije moraju ugroziti i iz Mađarske, kao nove članice NATO-a. Može se dogoditi da se i prostor Bosne i Hercegovine iskoristi za kopnenu intervenciju, a ne vidim razloga da se i Hrvatska u nju ne uključi, vjerojatno ne sa svojom vojskom, ali dopuštanjem intervencije sa svojega teritorija. Ako do kopnene intervencije ne dođe u sljedećih desetak dana, s Kosova će biti protjerano oko milijun ljudi, jer srpske snage sada nemaju nikakvih ograničenja. Njihovi zapovjednici na čelu s Miloševićem svjesni su, naime, da su već do sada počinili ratni zločin i da će zbog toga morati biti izvedeni pred Međunarodni sud za ratne zločine. Relativni neuspjeh dosadašnjeg djelovanja NATO-a, jer u desetak dana nije prisilio Miloševića na potpisivanje sporazuma, može pod pritiskom novih izbjeglica dovesti do potpunog kolapsa Albanije i Makedonije, a vjerojatno će se bitno pogoršati stanje u i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, i šire, što je sve skupa, zbog uključenja velikog broja zemalja, već potkopalo europski mir i sigurnost.
* Jesu li sastanci zemalja članica NATO-a s predstavnicima zemalja iz susjedstva SR Jugoslavije znak da će uskoro biti poduzeta kopnena intervencija?
- NATO će morati dati jasan ultimatum Miloševiću i Vladi SR Jugoslavije da će, ako u roku od dan-dva ne prestanu s etničkim čišćenjem Kosova i odmah ne pristanu na političke sporazume, bez obzira na cijenu, ići na intervenciju kopnenih snaga. Ultimatum mora sadržavati i najavu da će se kao uvod u kopnenu intervenciju poduzeti potpuno uništenje prometne infrastrukture i svih objekata koji služe logističkoj potpori Vojske Jugoslavije, čime će se bitno otežati civilni život u SRJ.
 
AUTOR: Zoran Daskalović - 707

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


07.06.1976  Petin Ana-Marija
07.06.1973  Tolj Perica
07.06.1965  Grubišić Vinko
07.06.1965  Primorac Dragan
07.06.1959  Bačić Branko
07.06.1956  Lozić Ivo
07.06.1956  Martinec Mira
07.06.1953  Lalić Ljubica
07.06.1953  Kancijan Nikola
07.06.1943  Kostović Ivica
07.06.1941  Medo Mato-Matko
07.06.1935  Bjelobaba Dane