Stjepan Mesić, predsjednik Republike, postao je prije i nakon posljednjih parlamentarnih izbora središnja ličnost našeg političkog života. Njegov angažman i izjave koje su prethodile izborima naglašavale su važnost zalaganja za poštivanje zakona i volje građana. Predsjednik je prve rezultate izbora dočekao mirno i dao veoma jasne poruke. U razgovoru za PULS iznosi neka od svojih gledišta prema pobjedničkom HDZ-u, novoj Vladi, vanjskopolitičkim problemima i ulozi Crkve u hrvatskom društvu.

Nakon što je HDZ ponovno dobio mogućnost da sastavi Vladu hvata li Vas nostalgija za vremenom u kojem ste i Vi bili dio te stranke?
Ne hvata me nikakva nostalgija. Naime, uvijek sam donosio odluke koje su bile u skladu sa mojom savjesti. Kad sam smatrao da HDZ može mobilizirati Hrvatsku za obranu, kada sam smatrao da će ta stranka poduzeti sve da uspostavimo demokratsko društvo, da izborimo slobodu čovjeka, ja sam bio onda u vrhu stranke i organizirao tu stranku. A kada sam vidio da se neki procesi ne odvijaju u skladu s onim što bih ja želio, ja sam se s tom strankom razišao. Nisam se slagao s modelom privatizacije, sa selektivnom primjenom zakona i sa politikom prema BiH.

Mislite li da se današnji HDZ promijenio i da je učinio reforme?
HDZ se riješio mnogih kadrova koji su pridonijeli onoj politici HDZ-a s kojom sam se ja sukobljavao. Sada HDZ daje druge poruke. Ta je retorika europska. Ja očekujem da će to biti i djelatno a ne samo retorički. 

Naime, kada ste izabrani za predsjednika desnica je bila izrazito nezadovoljna: prozivali su Vas radi odavanja državnih tajni, ustupanja dokumenata Haaškom sudu, tajnih svjedočenja pred sudom, govorili su da ste za Jugoslaviju...
Ovi prigovori su bili besmislice. Tko me može optuživati za Jugoslaviju, kada sam ja za vrijeme Jugoslavije išao u zatvor jer sam se borio za interese Hrvatske. A optužuju me oni koji su bili manji od makovog zrna. Ne znam radi čega bi me optuživali da sam bio tajni svjedok. Ja sam pozvan na svjedočenje i prema hrvatskom zakonu bio sam se dužan odazvati. Tu nema nikakve tajnovitosti. Optuživali su me da sam čak samoinicijativno išao. To je sve besmislica! Što se dokumenata tiče, to su podvale nekih ljudi iz HDZ-a kojima je interes bio da me diskreditiraju pred hrvatskom javnošću. Ovaj ured je dao samo one dokumente koje je tražio Ured za suradnju s Haaškim sudom. Nikakva tajna nije izdana u mome uredu.

Znamo da je i Račanova Vlada imala ogromnih poteškoća u stvaranju pozitivnog imidža naše zemlje u inozemstvu. Kako očekivati od nove Vlade pomake u odnosima prema Londonu, prema Haagu, prema pitanjima vezanim uz Jadransko more... Mislite li da će HDZ-ova Vlada imati bolje startne pozicije u diplomaciji?
Hrvatska je definitivno izašla iz izolacije. Hrvatska je svjesna da je europsko udruživanje naša sudbina, da nitko ne može ostati otok. Ali Hrvatska je želja da postignemo europske standarde a to možemo samo svojom djelatnošću. Kojom brzinom ćemo ići u EU to ovisi o nama i o tome da nas EU prepozna. Tu sad Vlada ima velike šanse jer Hrvatska više nije izolirana zemlja. Sada moramo provoditi svoje međunarodno preuzete obveze i moramo pokrenuti svoju privredu. Moramo omogućiti svojim građanima da bolje žive. U tom slučaju će ova Vlada ispuniti zadatak.

Hoće li Vaša uloga u vanjskoj politici ostati ista ili mislite nešto mijenjati?
Bez obzira tko bio ministar vanjskih poslova on će provoditi politiku koja Hrvatsku vodi u Europu, koja Hrvatskoj daje poziciju subjekta u međunarodnim odnosima. I u tom slučaju će moja suradnja biti nastavljena. Ja sam na ovo mjesto došao ne voljom cijele bivše koalicije, nego samo jednog njenog dijela. Kandidat SDP-a i HSLS-a je bio Dražen Budiša. Tako da sam ja u prvo vrijeme imao kohabitaciju.

Znači da je ovo druga kohabitacija?
Ovo nije kohabitacija jer ja nisam član ni jedne stranke. Dakle, meni je sada mnogo lakše surađivati. S obzirom na mogućosti političkih trgovina na kraju postaje moguće da svi sa svima koaliraju.

Je li to sa etičkog stanovišta i odnosa prema građanima nekorektno i mislite li da je dopuštena baš svaka trgovina među strankama?
Ja to ne bih nazvao trgovinom. Onaj tko ima relativnu većinu mora naći partnera da bi ostvario svoj program i u tom smislu se vrše i pregovori. Ali ono što su ovi izbori pokazali, po prvi puta od kad je Hrvatska slobodna, to je, da se stranke između sebe nisu proglašavale neprijateljskima. Bilo je iznimaka, ali one samo potvrđuju pravilo. Stranka koja je u Hrvatskoj registrirana, kojoj je odobren program, je hrvatska stranka. Jedna se u svom programu više zalaže za socijalu, druga za proizvodnju, treća za otvaranje prema svijetu...

Znači moguće su sve koalicije?
Da. To su sve hrvatske stranke. Moramo se naviknuti da smo demokratsko društvo. Da o različitim problemima različito razmišljamo, ali da smo svi za Hrvatsku, svi za demokraciju, svi za slobodnog čovjeka, svi za građanske slobode, za udruženu Europu. To je veliki napredak koji je Hrvatska učinila.

Bojite li se nemira ako dođu nove haške optužnice?
Ne bojim se jer je Hrvatska prevladala otpor prema Haaškom sudu. Nemamo ni jednog Hrvata iz Hrvatske u Haagu. Svi svjedoci koji su bili pozvani, uključujući i mene, odazvali su se na poziv Suda. Svi osumnjičeni odazvali su se na poziv.

A što je s Gotovinom?
On se nije odazvao na poziv Suda. Tvrdim da hrvatske vlasti ne znaju gdje je on. Ali on je dao intervju u kojem je rekao da priznaje institut Haaškog suda, da priznaje institucije hrvatske države, ali da mu bivša vlast nije dopustila razgovor sa istražiteljima.

Vrijedi li još uvijek Vaš poziv da general dođe kod Vas na razgovor ili će sada Sanader pruzeti tu ulogu?
Meni je sasvim svejedno kome će se on odazvati. Pošto je svima bilo omogućeno da razgovaraju sa istražiteljima prije optužbe smatrao sam da to moramo omogućiti i generalu Gotovini. On je rekao da želi razgovarati i ako haški istražitelji ne budu zadovoljni, on je spreman dobrovoljno otići pred Sud. On je napravio veliki korak. Ali, umjesto da Haaški sud bude fleksibilan i da mu omogući razgovore u Zagrebu dobili smo poruku kako ga treba odmah uhititi. I jasno, on se onda nije pojavio.

Mislite li da Haag u tom slučaju ne postupa korektno?
Smatram da nije korektno postupio. Jer ako svi drugi mogu razgovarati, onda treba to omogućiti i generalu Gotovini. A ako se on dobrovoljno prijavi on prestaje biti bjegunac. Ako se on dobrovoljno pojavi pred svojim vrhovnim zapovjednikom on prestaje biti bjegunac. I treba ga na taj način treitrati. Druga je stvar ako ga privede neka policija. Onda je teško očekivati da mu Sud omogući obranu sa slobode. Ali, ako se on sam odazove onda je sasvim logično da ćemo se zalagati da se brani sa slobode. To sad ovisi o njemu.

Hoće li sadašnja Vlada više slušati Vaše savjete u gospodarstvu?
Volio bih da se to dogodi. Prema prvim razgovorima koje sam imao s dr. Sanaderom mislim da ćemo tu dobro surađivati. Predlagao sam da se prije svega omogući otvaranje slobodnih zona. U slobodnim zonama dobijemo novi kapital i nove tehnologije i nova radna mjesta. Istina tu ne dobijemo PDV ali dobijemo plaće onih koji rade.

Kako gledate danas na ulogu Katoličke Crkve u Hrvatskoj? Da li se Crkva distancirala od društvenih problema?
Ne mislim da se distancirala niti da se može distancirati. Druga je stvar da se Crkva ne bavi strančarenjem. U društvenom životu Crkva mora biti prisutna i radi velikog broja katolika. Crkva se mora biti moralni autoritet, mora biti uključena karitativno. U jednom slobodnom društvu teško je zamisliti Crkvu isključenu iz društvenog života.

Kako Crkva djeluje na integracijske procese u nas?
Crkvi je to interes. U razgovoru sa Svetim Ocem i s kardinalom Sodanom čuo sam kako su oni za europsko integriranje, jer ono isključuje rat kao političko sredstvo. Udružena Europa omogućava da ona postane partner Americi, Japanu, Kini... Upravo europsko udruživanje omogućava da se oni koji su dosad zaostajali u privrednom razvoju brže razviju. Kad se jednom otvore granice svaki će narod živjeti u svom ukupnom kulturnom korpusu. Hrvatima to posebno odgovara jer Hrvati ne žive samo u Hrvatskoj. Svi agresori koji su bili u Europi uvijek su tobože štitili svoju nacionalnu manjinu, sve do Miloševića. Štitili su nacionalnu manjinu a najbrutalnije su osvajali tuđi teritorij. Zato se i Crkva zalaže za udruženu Europu.

Da smo dio EU, kako biste ragirali na europski ustav? Da li biste se zalagali da se u ustav unese kršćanstvo, Bog i sl.?
Ja sam za to da se to u ustavu spomene, jer je to civilizacijsko dostignuće.

Hoćete li sudjelovati na središnjoj proslavi Srednjoeuropskog katoličkog dana u Marianzellu?
Imam poziv. Za sada smo pozitivno odgovorili.

Hoćete li se ponovno kandidirati za predsjednika?
Ovisi o više faktora. Ako bih ostao u istoj kondiciji i ako bih imao podršku ljudi i stranaka. Ne bih išao u kandidaturu kada bi većina stranaka bila protiv toga.

Kako sad stvari stoje?
Postoji velika šansa da se kandidiram. Obavljajući ovu funkciju dokazao sam da sam faktor sigurnosti jer je predsjednik čvrsta točka sistema. Kada je bila kriza Vlade ja sam sve učinio da ne dođemo u krizno stanje. Predsjednik mora voditi računa o svim segmentima društva i u njega građani moraju imati povjerenje. A ja mislim da sam u tom smislu uspio.