I najsumnjičaviji sad priznaju da je premijerka Kosor sposobna i odlučna političarka

Josip Friščić

Friščić Josip

Datum:

10.10.2009

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Vjesnik

Objavi na:

Predsjednik HSS-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić ocjenjuje prvih 100 dana premijerke Jadranke Kosor uspješnima. »Gledajući ono što je predstavila kao svoj program rada, kako vodi Vladu i koordinacije unutar koalicije, premijerka se, kako vrijeme prolazi, pokazuje sve uspješnijom«, kaže Friščić, uvjeren da će Vlada i koalicija odraditi mandat do kraja. Šef HSS-a rodom je iz Koprivnice i tamo živi pa je i afera s Podravkom bila tema razgovora, kao i odnosi s ministrom Damirom Polančecom, također Koprivničancem.

• Tri su mjeseca otkako je Jadranka Kosor izabrana za premijerku. Mnogi su bili podozrivi predviđajući joj kratki vijek. Jeste li i vi bili među njima?
- Ni najmanje, jer sam znao da je Jadranka Kosor odlučna političarka, da ima snage i znanja voditi Vladu, što se proteklih mjeseci i potvrdilo. Priznaju joj to danas i oni najsumnjičaviji. Nitko ne može osporiti zasluge premijerke za slovensku deblokadu pregovora. Ne može joj se osporiti ni odlučnost koju je već pokazala u traženju odgovornosti svih na državnim poslovima, niti odlučnost u povlačenju i nepopularnih poteza, ali nužnih kako bi se izbjegao kaos u državi koji je mogao nastati da u proračunu nije bilo novca za plaće, mirovine, socijalu…

Kad bi se premijerka i ministri opterećivali rekonstrukcijom Vlade, onda ništa ne bi radili. A izabrani su i zaduženi da rade, dok oni drugi, sa strane, imaju pravo prigovarati i predlagati, kaže Friščić

• Je li se mnogo toga promijenilo u radu Vlade i koalicije otkako je Jadranka Kosor postala premijerka i predsjednica HDZ-a?
- HSS i HDZ vrlo su korektno surađivali dok je Vladu i HDZ vodio Ivo Sanader. Nismo ni pomišljali na to da se miješamo u unutarnje stvari HDZ-a, ali nije nam bilo nevažno tko će nakon njega doći na čelo najjačeg koalicijskog partnera i Vlade. Jadranka Kosor je u kratko vrijeme pokazala da ima sposobnosti i nadasve odlučnosti u provođenju najvažnijeg zadatka, a to je izvlačenje iz krize koja je zapljusnula i Hrvatsku. Ali, nije kod nas sve posljedica svjetske krize, tu su i brojni naši promašaji. Od svih u Vladi premijerka traži predanost i odgovornost, u čemu ima moju potporu.
• Ima li promjena u prioritetima Vlade premijerke Kosor?
- Nema većih zaokreta. Još brže treba ići u brojne reforme kako bi se, nakon što je Slovenija ukinula blokadu, što uspješnije nastavili pregovori s Europskom unijom. I u vrijeme blokade premijerka je tražila da pregovarački timovi rade, da se obave sve potrebne pripreme. Zahvaljujući tome i mogli smo nedavno otvoriti i zatvoriti ukupno 11 poglavlja. Uz takav tempo, vjerujem da do sredine iduće godine možemo i zaključiti pregovore.
Neposredno nam predstoji donošenje proračuna za 2010. koji ne smije biti veći od ovogodišnjeg i ne smije biti većeg zaduživanja. Naprotiv, cilj je da se ta stavka smanji.
• Je li moguće u tim okvirima namiriti sve koji su na državnom proračunu i istodobno dati malo vjetra u leđa gospodarstvu?
- Neće biti nimalo jednostavno skrojiti novi proračun, jer je puno toga zadano, od onoga što dolazi na naplatu a trošilo se prošlih godina, do kolektivnih ugovora i prava što iz njih proizlaze. Kad je riječ o prihodima, nisu mogući novi nameti, niti se razmišlja o povećanju bilo koje stope. Naprotiv, razmišlja se kako smanjiti neka opterećenja za gospodarstvo i pojedine proizvodne grane. Proizvodnja i prerada hrane te njezin plasman kroz turizam neće biti gurnuti u drugi plan. Turizam u cjelini i njegova promocija trebaju dodatna ulaganja, jer je i ovogodišnja sezona pokazala koliko je to važno.
• Jeste li upoznati s detaljima budućeg arbitražnog sporazuma sa Slovenijom? Iz oporbe stižu optužbe da se trgovalo teritorijem kako bi Slovenci deblokirali pregovore.
- Ne znam je li nam to nacionalna karakteristika, ali mi Hrvati volimo »čitati« ono što nije napisano ni potpisano. Možda je to i zato što je ono napisano dostupno svima, pa nije zanimljivo, a s nezanimljivim ne možeš na naslovnice. Razgovarao sam s premijerkom nakon povratka iz Ljubljane i rekla mi je: Evo, to je pismo što smo ga Pahor i ja pročitali i što sam ga poslala Švedskoj kao predsjedateljici EU. I, to je sve! Ništa iz pisma nije ispalo, niti je naknadno dopisano. Nema trgovanja teritorijem. Niti bi premijerka to učinila, niti bi itko u Hrvatskoj to prihvatio. Nikakav sporazum o granici nije dogovoren ispod stola. Tek slijedi dogovor o tome hoće li pitanje granice dvije države riješiti same, ili će se ići na arbitražni sud, čija se odluka mora temeljiti na međunarodnom pravu.
• Što je u pozadini slučaja Podravke?
- To čemu danas svjedočimo nije od jučer, nego je »proizvod« netransparentnog rada i odnosa između uprave i nadzornog odbora tvrtke. Vuče se to još od 2007. kad su se malo pomiješali lončići i kad je Podravkina uprava, umjesto da vodi poslovanje, počela brinuti o vlasničkoj strukturi i smišljati modele dioničarstva, a da nadzorni odbor za to nije znao. A u NO-u sjede predstavnici države koja je s 25 posto dionica najveći pojedinačni vlasnik kompanije.
• Članovi nadzornog odbora za to nisu znali, ili ih nije bilo briga?
- Nisu znali. O tome nije bilo ni riječi na njihovim sjednicama. Ne može nitko iz uprave krenuti u preuzimanje više od 10 posto dionica, a da nadzorni odbor o tome nema pojma. Je li neki član nadzornog odbora za to znao, o tome ne želim suditi. To je posao nekih drugih službi, ali ono što je sigurno, to je da Podravka zbog tog skandala već trpi štetu. Zato što prije sve treba raščistiti, a potrebne su i promjene u nadzornom odboru i na njegovu čelu. Podravka je tvrtka od nacionalnog interesa. Zato država i nije prodavala svoje dionice, pa ni onda kad je time mogla zakrpati velike rupe u proračunu. Bila je Podravka više puta od 1991. izložena riziku da ju se pokuša preuzeti, u cjelini ili u dijelovima. Pamtim 2002. kad su neki ministri iz tadašnje Vlade, znajući da se na tržištu može postići jako dobra cijena, razmišljali o izdvajanju i prodaji Belupa. Srećom, sve je ostalo na razmišljanju.
• Jesu li zbog Podravke uzdrmani odnosi između HDZ-a i HSS-a? Tvrdi se da su loši odnosi između vas i potpredsjednika Vlade Damira Polančeca izazvali dodatnu buru oko Podravke?
- Niti sam s Polančecom u lošim odnosima, niti ga želim rušiti, niti želim preuzeti nadzor nad Podravkom, za što me se optužuje. Ali, ma tko sjedio u upravi i nadzornom odboru, nikad neću zatvarati oči pred onim što nije dobro za Podravku, njene vlasnike i cijelu Podravinu. Neću šutjeti o lošim potezima, ma o kome da je riječ i ma iz koje stranke dolazio. Je, ne radi to stranka, uvijek to rade pojedinci. Svatko u upravi i nadzornom odboru ima ime i prezime, pa, molim, neka snosi odgovornost.
• Je li političko kadroviranje u Podravci, kao i u javnim poduzećima, glavni razlog lošega gospodarenja?
- U vrijeme kad se u Podravci najviše politički kadroviralo, o tome se nije govorilo kao o problemu. A kad smo lanjskog proljeća Polančec i ja rekli »stop« praksi da netko u Podravku dovede čovjeka i kaže: »Evo, to je novi predsjednik uprave«, a taj čovjek nikad dotad nije prošao kroz Podravkina vrata, baš su tada zaredale optužbe o političkom kadroviranju. Ljudi koji su danas u upravi, sve su to djeca Podravke, visoko obrazovani mladi ljudi. Za razliku od drugih kompanija, Podravka je uvijek ulagala u obrazovanje kadrova i gradila svoj menadžment.
• Nisu li u tu aferu i te kako uključena i »djeca Podravke«?
- Tek ćemo vidjeti tko je sve i na koji način upetljan.
• Hoćete reći da se Podravci o glavi radilo izvan kompanije?
- Uvijek je Podravka bila najzanimljivija onima koji su je mjerkali sa strane i koji su je možda i bolje znali procijeniti od nas koji tamo živimo, pa i od ljudi koji u njoj rade.
• Jeste li s premijerkom razgovarali o rekonstrukciji Vlade? O tome se naveliko nagađa, o tome govori i predsjednik Stjepan Mesić, a posebno su promjene u Vladi zanimljive nekim ekonomistima.
- Kad bi se premijerka i njezini ministri time opterećivali, kad bi samo slušali sugestije nekih očito i osobno zainteresiranih, onda ništa ne bi radili. A izabrani su i zaduženi da rade, dok oni drugi, sa strane, imaju pravo prigovarati i predlagati. Nisam s premijerkom o tome razgovarao, a i ne vidim u ovom trenutku nikakve razloge za promjene u Vladi. Uostalom, Vlada je rekonstruirana prije godinu dana kad su na čelo vrlo važnih resora došli nestranački ljudi.
• Treba li nezastarijevanje pretvorbenog kriminala unositi u Ustav?
- To je ponajprije političko pitanje, jer se godinama, naročito prije izbora, stvara fama o HDZ-ovu strahu da se to unese u Ustav. Postane li to ustavna odredba, HDZ će pokazati da tog straha nema, ali bojim se da se time ništa neće riješiti. Zastara se mogla ukinuti i izmjenom postojećih zakona, mogle su to učiniti i neke bivše vlade, pa nisu. I dalje će to biti više političko, a manje pravosudno pitanje. Procesi tajkunizacije sežu još u vrijeme Ante Markovića, a i tada je, kao i kasnije, politička ili stranačka pripadnost bila slaba prepreka pri »sklapanju poslova«. Koalicijskoj vlasti s početka 2000. glavno je obećanje bilo bespoštedna borba protiv kriminala u pretvorbi, a ništa nije učinila.
• Hoće li HSS na iduće izbore u sklopu tzv. trećeg bloka, čemu se nadaju neki u oporbi?
- Neki su očito već danas jako nestrpljivi, ali ne i HSS. Nama je važno da stranka jača, da se učlanjuju novi ljudi, da budemo utjecajni u svim krajevima Hrvatske. Taj treći blok, o kojem neki toliko govore, uopće i ne vidim. Za iduće izbore složit će se dva jaka bloka, lijevi i desni, kao i u većini europskih zemalja. Zna se gdje je HSS-u mjesto. Čvrsto smo pozicionirani kao demokršćanska stranka desnog centra, pa što bismo onda u koaliciju s HNS-om i IDS-om, strankama ljevice ili lijevog centra, koje bi navodno bile u tom trećem bloku?
• Jeste li o tome razgovarali s nekim u oporbi?
- Niti me je itko zvao, niti bih se takvom pozivu odazvao. HSS je u Vladi i dio je parlamentarne većine, u koaliciji smo s HDZ-om i dosad smo bili korektan partner. Tako će biti i nadalje.

Nužni potezi

Nitko ne može osporiti zasluge premijerke za slovensku deblokadu pregovora. Ne može joj se osporiti ni odlučnost koju je već pokazala u traženju odgovornosti svih na državnim poslovima, niti odlučnost u povlačenju i nepopularnih poteza, ali nužnih kako bi se izbjegao kaos u državi

Zamagljuju Bozanićeve poruke

• Kako komentirate odlazak kardinala Josipa Bozanića u Jasenovac? Neki mu zamjeraju što je tamo osudio i komunističke zločine.
- Jasenovac je mjesto užasnog zločina i nitko normalan ne može to negirati. Diljem zemlje, međutim, ima mjesta gdje su također likvidirani ljudi za čija se imena još ne zna, a za mnoga se i neće saznati, jer se nakon Drugog svjetskog rata zločincima nije sudilo. Ta mjesta treba primjereno obilježiti i izraziti sućut za sve žrtve. Odlazak kardinala Bozanića u Jasenovac veliki je iskorak u normalizaciji života u Hrvatskoj. Jasno je osudio ustaške zločine i zato mi se ne sviđa što mu oni, koji su ga do jučer kritizirali jer nije otišao u Jasenovac, izvlače riječi iz konteksta. Zamagljuju time njegove temeljne poruke o ljubavi, istini i praštanju, obezvređujući i ideju koja je njega i 400 svećenika vodila u Jasenovac.

Ivka Bačić