S ministrom pravosuđa Ivanom Šimonović razgovarali smo jučer nakon što smo objavili da sutkinja Općinskog suda Vesna Žužić vodi postupak u kojem je stranka u postupku njezin suprug. Ministar komentira taj slučaj i govori o svemu što je poduzeo, ali i najavljuje što se sve učiniti oko topničkih dnevnika, kao i o rezultatima reforme pravosuđa.

Sutkinja Općinskog u Velikoj Gorici Vesna Žužić vodi spor svog supruga Željka Žužića. Što kažete na to? Je li to skandalozno?

- O ovom slučaju zatražio sam izvješće vršiteljice dužnosti predsjednice suda Irene Kvaternik, a u okvirima svojih ovlasti u kontaktu sam i s Županijskim i Vrhovnim sudom. Moje informacije trenutno nisu potpune, ali za sada se čini da sutkinja Žužić vodi spor u kojem Željko Žužić formalno doista nije stranka postupka, ali je posjednik spornog zemljišta. Prema dosadašnjim podacima kojima raspolažem slučaj ne djeluje ni malo dobro. 

Što ćete učiniti? Hoćete li smijeniti predsjednicu Suda u Velikoj Gorici?

- Do ponedjeljka moraju biti prikupljeni svi potrebni podaci i donijet ću odgovarajuće odluke. Moje reagiranje ovisit će i o tome kako će se postaviti Županijski sud i Vrhovni sud. Velika Gorica nema za sada predsjednicu suda, već je vršiteljica dužnosti Irena Kvaternik. Vršiteljica dužnosti odgovorna je za primjenu slova, ali i duha zakona  te poštivanja dobrih običaja. Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti predsjednika sudova u nadležnosti je ministra pravosuđa i takvu svoju ovlast koristit ću prema potrebi nakon što se potpuno utvrde sve relevantne činjenice. To neće biti kasnije od ponedjeljka. Pokretanje stegovnih postupaka prvenstveno je u nadležnosti predsjednika suda i predsjednika viših sudova, ali i ministra pravsouđa. I ovim ovlastima koristiti ću se po potrebi.

Budući da je žalba odbijena, i sutkinja Žužić i dalje ostaje u tom sporu hoćete li je Vi maknuti? Možete li to uopće učiniti?

- Ne, to nije u mojoj ovlasti. Ali ako je počinjena greška, uvijek postoji postupovni način da se to ispravi. 

Kako uopće kontrolirate suce kako bi se ovakvi slučajevi izbjegli? Naime, i slučaj maloljetnog Žužića prvotno je bio dodijeljen Sudu u Velikoj Gorici gdje radi njegova majka.

- Ministar pravosuđa ne može neposredno kontrolirati suce, jer bi to značilo da izvršna vlast kontrolira sudbenu. Ali, suce kontroliraju predsjednici sudova, viši sudovi, a tu je i Državno sudbeno vijeće pred kojim se vode stegovni postupci.

Ima li korupcije među sucima? Jeste li znali za neki slučaj korupcije i što ste učinili?

- Svugdje gdje ima ljudi koji odlučuju o drugim ljudima važnim pitanjima potencijalno ima i korupcije. Obzirom na ulogu suda, borba protiv korupcije u pravosuđu mora biti posebno oštra i beskompromisna. Nema nikakvih dvojbi što treba učiniti: treba obavijestiti USKOK, odnosno podnijeti kaznenu prijavu. U mojem mandatu do sada sam podnosio prijave USKOK-u vezane uz sumnju na korupciju u zatvorskom sustavu, ali ne bih nimalo oklijevao ni glede podnošenja prijava protiv sudaca. Nitko ne može biti iznad zakona. Uostalom, pritužbe građana na korupciju sudaca, koje djeluju ozbiljno, a provjera nije u mandatu ministarstva, rutinski se dostavljaju USKOK-u.

Glavna zadaća reforme pravosuđa je smanjiti broj neriješenih sudskih sporova. Što ste učinili u svom mandatu? Za koliko je smanjen broj neriješenih sporova?

- U ovih godinu dana broj neriješenih sporova smanjen je za 8 posto ali, poduzete su mjere i da se suđenja ubrzaju, te nastavi smanjivati broj neriješenih predmeta. Promijenjeni su zakoni o parničnom,  kaznenom i upravnom postupku, a mijenja se i Zakon o upravnim sporovima. Svi su oni promijenjeni ili će se mijenjati na način da se postupci ubrzaju.

O ispunjenju akcijskih planova za smanjenje broja neriješenih predmeta ovisit će i status predsjednika sudova. Koliko ste predsjednika sudova morali smijenit jer nisu provodili akcijski plan?

- Za sada se predsjednici uglavnom drže planova. Ipak, ima i nekoliko žutih svjetala koja bi mogla završiti u crvenom.

Kontrolirate li provođenje akcijskog plana svakih šest mjeseci kao  što se najavili?

- Zahvaljujući uvođenju informatike, kretanje stanja predmeta se provodi gotovo na dnevnoj osnovi, a u tome je vrlo angažiran i Vrhovni sud. S predsjednikom Hrvatinom redovito se sastajem, analiziramo situaciju i dogovaramo poteze.

Koliko se sada prosječno čeka na donošenje presude? Naime, neki čekaju 10 godina. Koliko je smanjeno čekanje na presudu u vašem mandatu?

- Najstariji predmet na našim sudovima mojih je godina. Posebna pažnja posvećuje se rješavanju upravo starih predmeta, dakle onih starijih od tri godine. Najgora je situacija na zagrebačkom i splitskom općinskom sudu. Zato smo za ova dva suda razvili posebne akcijske planove koji uključuju i promjene u ustrojstvu i upravljanju da bi se povećala učinkovitost. Predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin i ja predstaviti ćemo ih uskoro sucima ovih sudova. U 2008. godini na općinskim sudovima otprilike dvije trećine kaznenih predmeta bilo je riješeno za manje od godinu dana, te oko polovina parničnih predmeta. Na trgovačkim sudovima također je oko dvije trećine predmeta prvostupanjski riješeno za manje od godinu dana. Naravno, neki su se predmeti rješavali u žalbenim postupcima, što je onda i produljilo donošenje konačne odluke. Stanje je poboljšano u odnosu na 2007. godinu, a za 2009. godinu očekujem još bolje rezultate.

Jesu li topnički dnevnici jedina prepreka za otvaranje poglavlja pravosuđa i temeljna ljudska prava?

- Imam razloga vjerovati da jesu. Europska komisija je državama članicama  preporučila otvaranje poglavlja, a jedino na što su neke države ukazivale kao na problem su Brammertzove ocjene o nepotpunoj suradnji u dostavi dokumenata vezanih uz topničko djelovanje prilikom „Oluje“.

Što ćemo sad učiniti oko topničkih dnevnika? Koji je plan “komisije”?

- Tužitelj Brammertz dao je primjedbe na provedenu administrativnu istragu i njezine rezultate te iznio neke prijedloge o tome što bi još trebalo poduzeti. Trenutno se na tome radi. Istodobno se države koje se protive otvaranju poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima obavještava o hrvatskim naporima.

Mislite li da netko skriva te dnevnike?

- Neki dokumenti nisu nikada bili sačinjeni, ali neki su prema rezultatima administrativne istrage bili protupravno uništeni ili otuđeni. Temeljem administrativne istrage do sada je podneseno šest optužnih prijedloga i donesena jedna prvostupanjska presuda.

Jeste li nizozemskog ministra pravosuđa uvjerili da RH ne skriva te dnevnike i što ćete u ponedjeljak reći britanskom kolegi?

- Činim što mogu, ali bit ću zadovoljan tek kad poglavlje 23. bude napokon otvoreno. Da li zato što će Brammertz dati povoljniju ocjenu, što će države koje ga blokiraju odustati od blokade, manje je važno. Bolje bi bilo da se problem riješi prije odluke raspravnog vijeća o tome da li je Hrvatska izvršila naloge suda, ali je i ta opcija otvorena.

Kako napreduje usklađivanje zakonodavstva s EU?

- S tim sam zadovoljan. Kada, nadam se još ovog mjeseca, bude usvojen veliki zakonski paket koji uključuje Izmjene i dopune Zakona o sudovima, Zakon o državnom odvjetništvu, Izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Zakon o Pravosudnoj akademiji, pasti će mi veliki kamen sa srca. Ovim se zakonima jača neovisnost sudske vlasti, unaprjeđuje obrazovanje, te uvode objektivni i transparentni kriteriji odabira te napredovanja sudaca i državnih odvjetnika.

Kako ide uskočka vertikala? Jeste li zadovoljni?

- Prilično sam zadovoljan. Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala napokon je u potpunosti ustrojen. Državno odvjetništvo zadovoljno je svojom novom ulogom koju od 01. srpnja ima u Uskočkim predmetima i smatra da može djelovati učinkovitije, a posebna sudska vijeća za korupciju i organizirani kriminal već su riješila oko 50 posto više slučajeva u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naravno ima još prostora za daljnji napredak i uhodavanje ovog novog i potencijalno vrlo moćnog mehanizma za suprotstavljanje korupciji i organiziranom kriminalu.

Jesu li u borbi protiv korupcije i dalje zaštićeni najviši dužnosnici?  

- Uvijek i svuda je najteža borba protiv korupcije na najvišim razinama, ali mislim da se u Hrvatskoj danas nitko više ne može osjećati zaštićenim od progona svojim položajem.

Zašto građani u svim anketama i dalje smatraju da je u Hrvatskoj i dalje visoka  razina korupcije, a vlasti se nerijetko hvale da u toj borbi postižemo izvanredno dobre rezultate?

- U Hrvatskoj se odlučnije krenulo u borbu protiv korupcije. Istodobno se u društvu stvorila atmosfera u kojoj se na korupciju snažno reagira od građana pa do medija. Pod utjecajem svega toga, slučajevi korupcije se razotkrivaju i bolje je se vidi. Trebat će vremena i dodatnih praktičnih uspjeha u borbi protiv korupcije da javnost promijeni percepciju o raširenosti korupcije u Hrvatskoj.

Je li Ministarstvo pravosuđa kod žalbe zbog puštanja na slobodu Kapetana Dragana zakasnilo? Priznajete li tu svoju krivicu ili taj slučaj još nije izgubljen?

- Ne samo da Ministarstvo nije zakasnilo, već je djelovalo brzo i pravovremeno. Isti dan kada je donesena odluka o neizručenju i puštanju iz pritvora Dragana Vasiljkovića, sastalo se interresorsko povjerenstvo i započelo s prikupljanjem dokumenata i uobličavanjem pravnih argumenata za žalbu. Već sutradan, dakle potpuno pravovremeno i u roku po više kanala poslani su odgovarajući materijali u Australiju. Ali prema australskim propisima o izručenju, odluku o tome žaliti se ili ne, donosi australsko Državno odvjetništvo koje predstavlja Republiku Hrvatsku u postupku. Australsko Državno odvjetništvo ocijenilo je da prema australskim zakonima nema osnova za žalbu na puštanje iz pritvora, ali je uložilo žalbu na odluku o neizručenju. Hrvatski dokumenti i argumentacija u tom su smislu ocijenjeni kao vrlo korisni.

Možemo li očekivati da će Vasiljković ikad biti izručen Hrvatskoj?

- Očekujemo odluku Vrhovnog suda Australije o tome da li će dopustiti žalbu. Vrhovni sud Australije rijetko dopušta žalbe na odluku Saveznog suda, ali mislim da je naša argumentacija vrlo čvrsta. Čak i ako Vasiljković neće biti izručen, smatram da ne može izbjeći kazneni postupak u Australiji. Državno odvjetništvo Australije dobro je upoznato s ozbiljnošću zločina koji se Vasiljković stavljaju na teret kao i raspoloživim dokazima.

Kada će biti donesen novi Kazneni zakon i koje će biti najvažnije novine u tom zakonu?

- Kazneni zakon nema obvezujućeg roka do kada treba biti donesen, ali nadam se da će biti upućen u proceduru prije ljeta. Glavne novine odnose se na suvremenije i potpunije reguliranje kažnjavanja za gospodarski kriminal, širenje lepeze kazni te bolje usklađivanje njihove težine. Radna skupina uskoro će uputiti na usvajanje Vladi prijedlog smjernica za najvažnija nova rješenja.

Predstojnik Vladina ureda za droge  traži da se dekriminalizira posjedovanje  lakih droga za vlastite potrebe. Što kao resorni ministar mislite o tome? Biste li podržali da takvo rješenje uđe u novi kazneni zakon?

- Činjenica je da je trenutno previše ljudi u zatvorima za lakša kaznena djela vezana uz drogu. Ali, dekriminalizacija nije jedini način da se ovaj problem riješi. U tijeku je usvajanje Zakona o probaciji koji će omogućiti kaznu pojačanog nadzora na slobodi. Ne želim prejudicirati odluku Vlade te ishod javne rasprave o ovom pitanju. Umjesto toga, pozivam zainteresirane da se i sami uključe u raspravu. Već sada, tijekom rada Radne skupina, moguće je vidjeti trenutno stanje razmišljanja Radne skupine na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa  .

Špekuliralo se da u svojoj imovinskoj kartici niste unijeli izuzetno vrijedne pašnjake na Hvaru. Je li to točno?

- Imam zemlju na Hvaru daleko od vode, struje i mora na preko 400 metara nadmorske visine. Ta zemlja je u cijelosti upisana na mojoj imovinskoj kartici. Ako netko misli da je vrijednija od deklarirane vrijednosti, rado ću mu je prodati po višoj cijeni.