Držim licemjernim da upravo oni predstavnici oporbe koji su dok su bili na vlasti grubim kršenjem prava hrvatskih branitelja ozbiljno narušili njihov dignitet pa time i dignitet Domovinskog rata u cjelini, danas liju krokodilske suze nad navodno povrijeđenim braniteljskim pravima, kaže ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

Vlada je prošlog tjedna odlučila predložiti izmjene Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, prema kojima sudionici rata koji nisu regulirali svoj braniteljski status to više neće moći učiniti. Zakon postrožuje i uvjete za stjecanje braniteljske i invalidske mirovine te donosi još neke novine, o kojima u razgovoru za Vjesnik govori ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić. Komentirao je i ostala pitanja iz svog resora kao i utjecaj koji na njih ima gospodarska kriza.

• Zašto je Vlada upravo sada odlučila povući crtu na popis hrvatskih branitelja?
- Poznato je da je obrana suvereniteta Republike Hrvatske okončana 30. lipnja 1996., dakle prije nešto više od 13 godina i da su svi koji su sudjelovali u obrani suvereniteta imali na raspolaganju dugo razdoblje u kojem su mogli podnijeti zahtjev za priznavanje statusa. Nakon proteka 13 godina od prestanka obrane suvereniteta Hrvatske i skoro pet godina od stupanja na snagu važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, više ne postoje razlozi za pružanje mogućnosti priznavanja statusa hrvatskog branitelja. Ovakav zaključak ne odnosi se na izdavanje potvrda o priznatom statusu hrvatskog branitelja za sve osobe koje se vode u službenim evidencijama Oružanih snaga i Ministarstva unutarnjih poslova u razdoblju trajanja Domovinskog rata.
• U registru branitelja ima ih gotovo pola milijuna. Koliko branitelja trenutno dobiva mirovinu, invalidsku ili najnižu?
- Pravo na tzv. braniteljsku mirovinu ostvaruje 50.136 korisnika invalidske mirovine koji su uslijed rata ostali trajni invalidi i nesposobni su za rad, te 12.192 korisnika obiteljske mirovine koju ostvaruju roditelji, djeca i udovice smrtno stradalih hrvatskih branitelja. Osim invalida i članova obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja, najnižu braniteljsku mirovinu ostvaruje još 228 hrvatskih branitelja u dobi od 60 (žene), odnosno 65 ili više godina (muškarci) koji tijekom svog radnog vijeka nisu ostvarili pravo na starosnu mirovinu. Prosječna najniža mirovina iznosi 2244,11 kuna. Iz navedenih podataka razvidno je da golema većina od više od 400.000 hrvatskih branitelja ne ostvaruje niti traži pravo na prijevremenu mirovinu, već daje svoj doprinos društvu radeći kao i većina radno sposobnih građana Hrvatske. Vrijedi navesti i podatak po kojem je na dan 31. srpnja 2009. na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno svega 8,5 posto hrvatskih branitelja u odnosu na ukupni broj nezaposlenih, što je znatno manje od relativne zastupljenosti hrvatskih branitelja u radno sposobnoj populaciji Hrvatske.
• Imate li podataka koliki je broj branitelja koji će nakon zakonskih promjena moći ostvariti pravo na mirovinu?
- Svi hrvatski branitelji kojima je u tijeku postupak priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), moći će nakon okončanja tog postupka i donošenja pozitivnog rješenja podnijeti zahtjev za invalidsku mirovinu. Drugim riječima, predloženim zakonskim izmjenama neće se promijeniti prava onim braniteljima koji imaju priznati status HRVI-a ili su u postupku priznavanja. Takvih je danas još oko 3000. Pravo na najnižu braniteljsku mirovinu imat će svi hrvatski branitelji koji su u Domovinskom ratu sudjelovali sto i više dana u borbenom sektoru, a s navršenih 60 (žene), odnosno 65 godina (muškarci) nisu ispunili uvjete iz mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Do sada je na snazi bila zakonska odredba po kojoj su hrvatski branitelji koji su u Domovinskom ratu sudjelovali makar samo jedan dan u borbenom ili neborbenom sektoru, s navršenih 60, odnosno 65 godina stjecali pravo na najnižu braniteljsku mirovinu i to je u prijedlogu zakonskih izmjena postroženo, premda vrijedi naglasiti da je broj dosadašnjih korisnika najniže braniteljske mirovine razmjerno vrlo mali.
• Iz oporbe Vladi predbacuju da je ranije odbijala model da samo branitelji sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida imaju pravo na invadinsku mirovinu, a da je sada pristala na to zbog gospodarske krize. Što kažete na to?
- Takve primjedbe u potpunosti odbacujem, štoviše, držim licemjernim da upravo oni predstavnici oporbe koji su dok su bili na vlasti grubim kršenjem prava hrvatskih branitelja ozbiljno narušili njihov dignitet pa time i dignitet Domovinskog rata u cjelini, danas liju krokodilske suze nad navodno povrijeđenim braniteljskim pravima. U konkretnom slučaju, pravo na stjecanje invalidske mirovine bez statusa HRVI-a bilo je na snazi od donošenja sadašnjeg Zakona u prosincu 2004. do danas, dakle skoro pet godina, i svi hrvatski branitelji kojima je uslijed sudjelovanja u ratu zdravlje trajno narušeno mogli su podnijeti zahtjev i nakon pozitivne ocjene liječničkih povjerenstava dobiti invalidsku mirovinu. Kako je od sudjelovanja u obrani suvereniteta proteklo 13 do 18 godina, danas nije više moguće utvrditi uzročno-posljedičnu svezu između oštećenja organizma hrvatskih branitelja i njihova sudjelovanja u Domovinskom ratu, odnosno i najteže bolesti od kojih danas obolijevaju hrvatski branitelji mogu biti prouzročene nekim drugim, neratnim okolnostima.
• Što kažete na komentare da je izmjenama Zakona Vlada napokon odlučila riješiti problem lažnih branitelja?
- Predloženim zakonskim izmjenama ne predviđa se nikakva revizija već stečenih prava hrvatskih branitelja. Pritom želim naglasiti da svi oni koji su na bilo koji način eventualno ostvarili status koji im ne pripada, kao i oni koji su im u tome pomogli zaslužuju biti tretirani kao lopovi i prevaranti, pa prema tome rigorozno sankcionirani i osuđeni, jer osim što su počinili kažnjivo djelo, narušili su ugled cijele braniteljske populacije. Sve zaprimljene dojave o nečasnim radnjama pojedinaca, potpisane ali i anonimne, iz Ministarstva smo uvijek prosljeđivali nadležnim službama, a tako ćemo postupati i ubuduće. To je uostalom i zakonska obveza svakog pojedinca koji ima bilo kakve spoznaje o nečasnim radnjama. No, jednako tako, treba se kloniti paušalnih i neutemeljenih ocjena i prosudbi koje se često pojavljuju u javnosti o navodnim »lažnim« braniteljima ili »lažnim« invalidima, jer se time posve neopravdano proziva i sumnjiči sve hrvatske branitelje, što je nedopustivo.
• Kako su braniteljske udruge reagirale kad ste im najavili izmjene Zakona o pravima braniteljima?
- Mogu slobodno reći da su gotovo bez iznimke sve braniteljske udruge podržale predložene zakonske izmjene. Štoviše, pojedine prijedloge izmjena koje su u saborskoj proceduri, dali su upravo sami hrvatski branitelji, odnosno čelnici braniteljskih udruga.
• Tijekom posljednja dva rebalansa proračuna je li bilo smanjenja u stavkama za branitelje? Kakvo će biti stanje u proračunu za 2010.?
- Ministarstvo, obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti znatno je pridonijelo provedbi štednje proračunskih sredstava, te je proračun Ministarstva kroz dva rebalansa smanjen za oko 230 milijuna kuna u odnosu na planirana sredstva u 2009. Uštede su provedene najviše smanjenjem tzv. materijalnih troškova (troškovi opremanja, reprezentacije i slično), kao i sredstava za realizaciju pojedinih programskih aktivnosti. Tako su sredstva predviđena za financiranje programa udruga proisteklih iz Domovinskog rata smanjena za deset posto. Kao što znate, mjerama Vlade smanjene su i invalidske mirovine hrvatskih branitelja za dva odnosno četiri posto, kao i svim umirovljenicima i zaposlenicima u Hrvatskoj.
Unatoč nužnosti štednje na svim razinama, želim naglasiti da Zakonom propisana prava hrvatskih branitelja nisu umanjena, tako da će i u ovoj i u narednoj godini invalidnine ratnim vojnim invalidima i obiteljima smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja biti redovito isplaćivane, a jednako vrijedi za opskrbnine, ortopedska pomagala itd. U 2009. osigurali smo sredstva i dodijelit ćemo osobne automobile svim stopostotnim hrvatskim ratnim vojnim invalidima prve skupine koji u tekućoj godini prema Zakonu ostvaruju to pravo, a osiguran je novac i za besplatne udžbenike za djecu smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja i djecu HRVI-a. I u proračunu za 2010. bit će osigurana dostatna sredstva za realizaciju svih prava hrvatskih branitelja. Držim da na taj način šaljemo jasnu poruku kako i u kriznim vremenima skrbimo o onima koji su u ratu pružili najviše za slobodnu i neovisnu Hrvatsku i ne zaboravljamo ih.
• S obzirom na krizu, traže li branitelji ipak neki poseban status za sebe što se tiče izdvajanja za njih, ili su svjesni situacije u zemlji?
- Podsjetit ću da su upravo hrvatski branitelji prvi pružili punu podršku predsjednici Vlade Jadranki Kosor za uvođenje inače nepopularnih kriznih mjera, štoviše, izrazili su spremnost i za veća izdvajanja iz invalidskih mirovina od dva odnosno četiri posto koliko ona danas iznose. Mislim da i taj primjer jasno svjedoči o visokoj svijesti hrvatskih branitelja i njihovoj spremnosti na žrtvu za opće dobro svih hrvatskih građana i danas, toliko godina nakon Domovinskog rata.
Želim naglasiti da hrvatski branitelji nikad nisu tražili poseban status ili privilegije, već samo prava za one koji su stradali u ratu kao i moralnu satisfakciju i jasno priznavanje činjenice da su u golemoj većini časno sudjelovali u obrani domovine.
• Izdvajanja za dječje doplatke i rodiljne naknade nisu se smanjivala rebalansima. Hoće li tako biti i u proračunu za 2010.?
- Vlada čvrsto zastupa stajalište da su doplatak za djecu i rodiljna naknada vrlo važni oblici državnih potpora usmjerenih prema obitelji i pomlađivanju hrvatskog stanovništva koje je jedno od najstarijih u svijetu. Te potpore dio su populacijske politike kojom se želi zaustaviti daljnji pad broja novorođene djece i time zaustaviti daljnja vrlo zabrinjavajuća demografska kretanja. Kako je riječ o strateškom nacionalnom pitanju, Vlada će poduzeti sve da se dječji doplatak i rodiljne naknade osiguraju u nesmanjenom opsegu i u 2010.
• Nedavno ste se pohvalili pozitivnim rezultatima populacijske politike za 2008. Imate li neke procjene hoće li kriza utjecati na smanjenje nataliteta, ili možda obratno?
- Bez daljnjega, mjere populacijske politike koje Vlada provodi od 2004. vrlo su ohrabrujuće u pogledu broja novorođene djece. Primjerice, 2003. rođeno je 39.668 djece, a 2008. godine njih 43.753, što je porast od 4085 novorođenčadi ili gotovo 10 posto. Kad je u pitanju nastavak tog pozitivnog trenda, svakako da nas zanimaju pokazatelji o mogućem utjecaju ekonomske krize na natalitet. Odgovor koji se ogleda u broju novorođene djece ima svoju širu poruku svima nama, kako u pogledu povezanosti socijalne sigurnosti i nataliteta, tako i u smislu promjene vrijednosnih stavova i prioriteta mladih koji se odlučuju na stvaranje potomstva. Prvi privremeni rezultati za razdoblje od siječnja do srpnja 2009. pokazuju da je rođeno 25.076 djece, a u istom razdoblju 2008. rođeno je 24.659 djece. Dakle, riječ je o porastu za otprilike dva posto. Na osnovi tih pokazatelja moguće je zaključiti da ekonomska kriza, barem zasad, nije negativno utjecala na broj novorođene djece.
Isto tako, uvjereni smo da će odlučnost Vlade i premijerke Jadranke Kosor i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da ustraju na mjerama populacijske politike i potporama obitelji biti ohrabrenje mnogima za odlučivanje o stvaranju brojnijeg potomstva.
• Utječe li kriza na nastavak stambenog zbrinjavanja branitelja? Koliko je do sada branitelja zbrinuto, a koliko ih je još preostalo?
- Pravo na stambeno zbrinjavanje prema Zakonu ostvaruju članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi s trajnim invaliditetom. Stambeno zbrinjavanje uključuje dodjelu stana ili stambenog kredita temeljem liste prvenstva koja se u Ministarstvu utvrđuje za svaku kalendarsku godinu. Od 1998. do danas Ministarstvo je stambeno zbrinulo 13.717 osoba, među kojima je njih 5832 dobilo stan, a 7885 osoba stambeni kredit, za što je ukupno utrošeno 4,07 milijardi kuna. Iako u manjem opsegu od planiranog, stambeno zbrinjavanje nastavljeno je i u 2009. u kojoj je stambeno zbrinuto 484 osoba, od toga njih 174 dodjelom stana i 310 dodjelom stambenog kredita, za što je utrošeno 141,5 milijuna kuna. U ovom trenutku u izgradnji je 35 stanova u Crikvenici i Ogulinu, a u pripremi je gradnja novih 658 stanova na 12 različitih lokacija. Dakle, možemo reći da se stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja koji ostvaruju to pravo, provodi unatoč recesiji.
• Utječe li kriza negativno na druge projekte Ministarstva, primjerice na otvaranje dnevnih boravaka za starije?
- Kriza usporava ugovaranje ili otpočinjanje novih programa međugeneracijske solidarnosti »Pomoć u kući starijim osobama« i »Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama«, ali oni se još uvijek ugovaraju tempom većim negoli je planirano Vladinim Programom razvoja usluga za starije osobe u sustavu međugeneracijske solidarnosti od 2008. do 2011. Prema njemu, svake godine bi se trebalo u Hrvatskoj pokrenuti najmanje pet novih programa (tri pomoći u kući starijima i dva dnevna boravka i pomoć u kući). Lani je pokrenuto 30 novih programa, što je znatno više od planiranog u Vladinom programu. Proračun za 2010. tek se radi, te ćemo vidjeti koliko će biti raspoloživih sredstava u idućoj godini. Do sada je ugovoreno i radi 75 programa u 20 županija, od toga 27 dnevnih boravaka i pomoći u kući i svi rade. U sklopu tih usluga za starije država skrbi o 14.050 korisnika, a na programima rade 923 nezaposlena.
 

Marijan Lipovac