savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=42&koga-ne-boli-azbest=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=42&koga-ne-boli-azbest=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=42&koga-ne-boli-azbest=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=42&koga-ne-boli-azbest=

Mirela  Holy

../intervjui/intervjui.php?osoba=3430&mirela-holy

Holy Mirela
Datum:
06.06.2008
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

MIRELA HOLY, SABORSKA ZASTUPNICA SDP-a, O PROBLEMU SANACIJE AZBESTNOG OTPADA IZ VRANJIČKE TVORNICE "SALONIT", TE O ZERP-u I EKOFEMINIZMU

U SDP-u smatramo da je Ministarstvo zaštite okoliša, nakon što je dobilo rezultate mjerenja koncentracije azbestnih čestica u zraku Vranjica, sukladno načelu opreza moralo obavijestiti lokalno stanovništvo o opasnosti od mogućeg udisanja azbestnih čestica, odnosno uputiti stanovništvo kako da se zaštiti od takve potencijalne opasnosti. Smatramo da je nedopustivo to što je Ministarstvo odlučilo zanemariti ove rezultate kao netočne i ne reagirati sukladno propisima RH, posebno članku 69. Ustava
 


 "HDZ-ova birokracija nije sposobna da se izbori za stvarne interese države"
 
 "Hrvatska bi trebala strogo kontrolirati plovidbu brodova onečiščivaća, odnosno zabraniti plovidbu Jadranom rizičnim brodovima"
 
tekst
 
- Saborska ste zastupnica, ali ipak niste u Glavnom odboru SDP-a. Jeste li bili kandidirani?
- U Glavni odbor SDP-a nisam ni mogla biti izabrana jer nisam bila kandidatkinja za ovu, ili neku drugu stranačku funkciju. Svim saborskim zastupnicima i zastupnicama SDP-a koji su članovi SDP-a bila je ponuđena kandidatura za Glavni odbor koju smo mogli prihvatiti ili ne prihvatiti. Ja sam odlučila ne prihvatiti kandidaturu jer smatram da mi je kao saborskoj zastupnici već omogućeno aktivno sudjelovanje na sjednicama Glavnog odbora.
- Inicirali ste osnivanje istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi sa sanacijom azbestnog otpada iz tvornice Salonit...
- Klub SDP-a, a ne ja osobno, inicirao je osnivanje saborskog Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica u vezi sa sanacijom azbestnog otpada iz kruga vranjičke tvornice Salonit. S obzirom da sam bila aktivistica Zelene akcije te da sam radila u Ministarstvu zaštite okoliša bilo je logično da upravo ja u ime Kluba SDP-a pripremim i obrazložim javnosti prijedlog Odluke o ovom Istražnom povjerenstvu. Na ovaj smo se korak odlučili zbog cijelog niza okolnosti koje sugeriraju da je u postupanju, ali i nepostupanju tijela javne vlasti, posebice nadležnog Ministarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, došlo do brojnih propusta te kršenja cijelog niza zakona, međunarodnih konvencija, pa čak i samog Ustava RH.
U prvom redu smatramo da je Ministarstvo nakon što je dobilo rezultate mjerenja koncentracije azbestnih čestica u zraku Vranjica sukladno načelu opreza moralo obavijestiti lokalno stanovništvo o opasnosti od mogućeg udisanja azbestnih čestica, odnosno uputiti stanovništvo kako da se zaštiti od takve potencijalne opasnosti. Smatramo da je nedopustivo to što je Ministarstvo odlučilo zanemariti ove rezultate kao netočne i ne reagirati sukladno propisima RH, posebno članku 69. Ustava. Jedini razlog tome mogu pronaći u svijesti nadležnih iz Ministarstva da je u postupku sanacije azbestnog otpada iz kruga tvornice Salonit došlo do mnogih propusta.
 
Lažna dilema
Smatram da je ZERP potpuno pogrešno komuniciran u hrvatskoj javnosti – kao pitanje nacionalnog ponosa, a ne kao ono što stvarno jest: prvenstveno iznimno važno ekološko, a tek potom i vrlo važno gospodarsko pitanje. Smatram kako je jedino ispravno rješenje bilo u potpunosti zabraniti izlov ribe u ZERP-u u sljedećih dvije ili tri godine
 
- Za razliku od većine kolega iz SDP-a, glasali ste protiv obustave primjene ZERP-a...
- Kolega Ivica Pančić i ja glasali smo protiv obustave primjene ZERP-a za zemlje članice EU dok su drugi iz Kluba SDP-a bili suzdržani. Razlog zbog kojeg sam glasala protiv suspenzije ZERP-a za zemlje EU jest taj što smatram da Hrvatska ne smije odustati od jednog nacionalnog interesa kako bi ostvarila drugi. Navodnu dilemu ili ZERP ili EU smatram lažnom jer su i jedno i drugo nacionalni interesi Hrvatske. Za razliku od kolega iz HDZ-a, ulazak Hrvatske u EU ne smatram ciljem, već sredstvom, sredstvom koje će nam pomoći da postanemo društvo civilnih vrijednosti i visokih demokratskih standarda. Naš interes nije da uđemo u EU navrat nanos, za par mjeseci ili godinu dana, već da što prije postanemo onakvo društvo o kojem sam govorila u prethodnoj rečenici. Ne vidim na koji se to način približavamo ostvarenju tog cilja žrtvovanjem ZERP-a.
Mislim da se i u ovom slučaju, kao i u mnogima drugima, radi o nesposobnosti HDZ-ove birokracije da se izbori za stvarne interese države. Smatram da je ZERP potpuno pogrešno komuniciran u hrvatskoj javnosti – kao pitanje nacionalnog ponosa, a ne kao ono što stvarno jest: prvenstveno iznimno važno ekološko, a tek potom i vrlo važno gospodarsko pitanje. Smatram kako je jedino ispravno rješenje bilo u potpunosti zabraniti izlov ribe u ZERP-u u sljedećih dvije ili tri godine, znači zabraniti izlov ribe i hrvatskim i talijanskim i slovenskim ribarima, te strogo kontrolirati plovidbu brodova onečiščivaća, odnosno zabraniti plovidbu rizičnim brodovima, prvenstveno u cilju zaštite biološke raznolikosti i bogatstva Jadrana.
Hrvatska država bi u tom slučaju nužno morala obeštetiti one domaće ribare koji love u području ZERP-a, a uglavnom se radi o lovcima na inćune kojih je oko 15 posto od ukupnog broja hrvatskih ribara.
 
Zaštita okoliša
Ekofeminizam mogu najlakše opisati kao čudnovatog kljunaša: ni feminizam, ni ekologizam, s druge strane i feminizam i ekologizam. Kao što sam naziv ovog pokreta, koji se razvija od 80-ih godina prošlog stoljeća, govori ekofeminizam je pokret koji se temelji na razmišljanju o podudarnosti središnjih teza ekologizma i feminizma, odnosno suprotstavljanju dominaciji nad prirodom i dominaciji nad ženama
 
- Deklarirate se kao ekofeministkinja. U nas je ekofeminizam još dosta nepoznat, pa vas molim da objasnite na koji način se povezuju ekologizam i feminizam, u čemu je njegova subverzivnost u odnosu na patrijarhat?
- Doktorirala sam na ekofeminizmu te objavila knjigu o mitskim aspektima ekofeminizma, ali se ne smatram ekofeministkinjom iako podržavam mnoge ideje koje zastupa ekofeminizam. Ekofeminizam mogu najlakše opisati kao čudnovatog kljunaša: ni feminizam, ni ekologizam, s druge strane i feminizam i ekologizam. Kao što sam naziv ovog pokreta koji se razvija od 80-ih godina prošlog stoljeća govori ekofeminizam je pokret koji se temelji na razmišljanju o podudarnosti središnjih teza ekologizma i feminizma, odnosno suprotstavljanju dominaciji nad prirodom i dominaciji nad ženama.
- Prošle godine objavljena vam je knjiga "Mitski aspekti ekofeminizma". U njoj pišete o razlikama konzervativnog i androcentričnog i modernog i biocentričnog pristupa zaštiti okoliša. Koje su temeljne razlike?
- Danas globalno utjecajni pokreti zaštite okoliša, i to utjecajni ne samo u smislu kreiranja politika zaštite okoliša, već i politika općenito, razvijali su se u nekoliko faza. Prema filozofu zaštite okoliša Johnu Rodmanu razvoj ekološke svijesti išao je od faze očuvanja prirodnih resursa, zaštite divljine, pružanja moralne skrbi do faze tzv. ekološke osjetljivosti. Za prve tri faze razvoja ekološke svijesti karakterističan je antropocentričan pristup okolišu, odnosno, isticanje potrebe za očuvanjem okoliša zbog potreba generacija koje dolaze, očuvanja prirode ne zbog nje same, već zbog estetskih poriva čovjeka koji želi uživati u "netaknutoj" prirodi, ili pak skrbi za pojedine biljne i životinjske vrste o kojima čovjek poput uzvišenog arbitra odlučuje tko ili što ima pravo na našu skrb.
Četvrta i posljednja faza razvoja ekološke svijesti je ekološka osjetljivost koju zagovaraju dubinska ekologija i ekofeminizam. I dubinsku ekologiju i ekofeminizam određuje ideja tzv. bioetičkog egalitarizma koja podrazumijeva promišljanje čovjeka kao samo jedne od mnogobrojnih vrsta na planeti Zemlji, vrste koja nema ni više, ali ni manje prava na život od drugih vrsta s kojima dijelimo ovu našu planetu.
- U knjizi spominjete i djelovanje poznate ekofeministice Vandane Shive. Njezin položaj u UN-u je značajan. Na koji način UN i druge institucije daju podršku projektima koji povezuju zaštitu okoliša i promicanje ženskih prava?
- Projekti koji objedinjuju problematiku zaštite okoliša s problematikom promicanja ženskih prava danas su moderni pa se može čak reći da su i u trendu. UN i druge organizacije, posebice one iz bogatih zemalja zapadnog svijeta, rado financiraju projekte koji na interdisciplinaran način realiziraju ciljeve vezane uz zaštitu okoliša i promicanje ženskih prava. To se može najbolje argumentirati spomenom kenijske aktivistkinje Wangari Maathai utemeljiteljice pokreta Green Belt koja je upravo za taj projekt 2005. godine dobila Nobelovu nagradu za mir u svijetu. A upravo Green Belt, baš kao i pokret Chipko koji je utemeljila najpoznatija indijska ekofeministkinja Vandana Shiva, povezuje problematiku zaštite okoliša, ovdje konkretno pošumljavanje i borbu protiv dezertifikacije Kenije, s promicanjem ženskih prava, odnosno edukacijom i osvješćivanjem žena iz ruralnih područja.
 
Kriminalni milje
 
- Djelovali ste i u nevladinim organizacijama, radili ste u Ministarstvu zaštite okoliša. Zašto postoji percepcija kako je djelovanje u visokoj politici neka vrsta oportunizma?
- Činjenica jest da visoka politika ima vrlo loš imidž u Hrvatskoj. Razlozi tome su mnogobrojni, a posebice važan razlog jest široko rašireno uvjerenje o sprezi centara političke moći s onima iz kriminalnog miljea. Smatram, ipak, da političari predstavljaju prosjek i presjek hrvatskog društva u cjelini. Kao i drugdje, i među političarima ima ovakvih i onakvih ljudi, i poštenih i nepoštenih, i sposobnih i nesposobnih. S obzirom da se političari bave javnim poslovima koji se financiraju iz budžeta izloženi su pomnijoj analizi i kritici javnosti no, primjerice, pojedinci koji djeluju iz civilnog sektora što je, smatram, i logično.
Mišljenja sam, ipak, da bi se pod istim fokusom i istim objektivom koji se koristi za promatranje političara i koža mnogih drugih pojedinaca, pa i onih koji dolaze iz nevladinog sektora, vidjela kao znatno nesavršenija no što se danas možda čini. Drugim riječima, mnogi koji insistiraju na odgovornosti i besprijekornosti političara nisu tako revni u provedbi istih standarda ponašanja na vlastitom primjeru.
- Voditeljica ste Eko foruma SDP-a. Koje su vaše iduće aktivnosti, na koje ćete ekološke probleme u Hrvatskoj ukazivati ubuduće?
- Eko forum ubuduće će djelovati kao Savjet za zaštitu okoliša, jedan od savjeta okupljenih u Središnji savjet SDP-a, političkog savjetodavnog tijela zaduženog za stvaranje i predlaganje politika stranke. U tom smislu će Eko forum ili Savjet za zaštitu okoliša nastaviti servisirati stranku s podlogama i prijedlozima stranačkih politika u području zaštite okoliša koje ćemo, u slučaju da budemo u prilici upravljati državom, realizirati kao projekte Vlade. Cilj djelovanja Eko foruma jest okupljanje stranačkih, ali i vanstranačkih stručnjaka i aktivista za zaštitu okoliša kako bismo kroz dijalog i razmjenu mišljenja došli do najboljih i najkvalitetnijih rješenja u području zaštite okoliša. Zaštita okoliša je područje u kojem presudnu ulogu ima edukacija svih dionika, a posebice političkih elita, pa ćemo i u budućnosti veliki prostor davati upravo obrazovanju stranačkih kolega i kolegica za ova pitanja.
 
autor
Darija Žilić

 

 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


17.05.1986  Vulić Dario
17.05.1983  Samaržija Filip
17.05.1963  Koharović Nebojša
17.05.1961  Katić Leo
17.05.1960  Sanader Ante
17.05.1960  Vlahušić Andro
17.05.1959  Miletić Edmond
17.05.1958  Antić Teodor
17.05.1949  Mateša Zlatko
17.05.1947  Gabrić Frane