Damir Kajin |
|---|
 |
DAMIR KAJIN, POTPREDSJEDNIK IDS-a I SABORSKI ZASTUPNIK
Istarski građani mogu tolerirati socijalni trenutak u kojem se Hrvatska nalazi, ali teško da mogu prihvatiti političku dimenziju odnosa Zagreba prema nama. Ovdje se otvoreno i radikalno zahtijeva regionalizacija, uz bitnu preraspodjelu financijskih sredstava
“Tek sada nas se počinje daleko više cijeniti”
tekst
* Pitanje povratka IDS-a u Vladu otvoreno je ponudom Ivana Jakovčića, kojom je, kako kaže, želio odgovoriti na ofenzivu desnice. Nakon nedavne posjete Ivice Račana Istri taj povratak čini se još izvjesnijim. Zašto mu se vi protivite?
- Samo neodgovorna osoba mogla bi željeti neuspjeh Vlade i politike koju ona kreira, jer to bi značilo priželjkivati neuspjeh dominantnog dijela građana ove zemlje. Treba biti pošten i reći da je ova vlada učinila nekoliko značajnih koraka, ali prije svega “ideološke” prirode, u skladu sa dvadeset i jednom točkom zahtjeva Vijeća Europe. Ona je raskrstila s nacionalizmom, ne pokazujući pritom spremnost da se s njim i obračuna, a donijela je i set “manjinskog” zakonodavstva čime nas je približila Evropi. Istodobno, ona nije povukla dovoljno suštinskih, socijalnih ili gospodarskih mjera, i zato nije bitno pomogla pauperiziranom stanovništvu.
* Restrikcija socijalnih prava pritom tek dolazi na dnevni red.
- Rebalans proračuna značit će konačno triježnjenje ove vlade. Već u prvoj fazi bit će pogođeno gotovo milijun ljudi, koliko ih je u različitim kategorijama umirovljenika, korisnika socijalnih pomoći i invalidskih beneficija. U drugoj fazi, nakon 1. siječnja 2002. toj brojci pridodat će se još oko 700.000 umirovljenika, kojima će najvjerojatnije biti ukinuti dodaci na primanja. Vladajuća je koalicija predugo sama sebe varala, zavaravajući pritom i narod, kojemu je ljepše bilo slušati bajke o svođenju PDV-a preko noći na 17 posto, o usklađivanju mirovina i povratu umirovljeničkog duga u roku dvije godine, ili o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta. Narodu je odmah trebalo reći istinu, da će najmanje dvije do tri godine živjeti lošije nego 1999.
* Neki vam prigovaraju da je upravo ta surova stvarnost uzrok vaše nevoljkosti spram povratka u Vladu?
- Vidite, mi u IDS-u smo se istinski radovali ulasku u Vladu, tim više što je proces okupljanja koalicije započeo još u Poreču. Međutim, u Vladi nas se ubrzo počelo doživljavati kao “male”, štoviše, IDS je bio pretvoren u dežurnog krivca za sve. Nismo više mogli utjecati ni na šta, a odnos centralne vlasti spram Istre ostao je isti kao prije 3. siječnja. Nismo mogli utjecati na formiranje nadzorne strukture u istarskim poduzećima, poput aerodroma inače građenog sredstvima istarskih stanovnika, ili u školama. Ne inzistiramo da u nadzornim strukturama participiraju naši članovi, ali ipak smo se trudili da Vlada poštuje volju sindikata i zaposlenika, umjesto da u istarska poduzeća po političkim kriterijima ubacuje stranačke ljude. Lokalna tijela vlasti u Istri, jednako kao i ranijih godina, nisu mogla ostvariti apsolutno nikakav utjecaj na privatizacijske procese. Smetao nas je i način na koji se u državnom proračunu tretiraju investicije u Istru, do načina na koji se formiraju postizborne koalicije u lokalnim organima vlasti. Pored svega, za vrijeme izborne kampanje otvoreno nas se proglašavalo fašistima, i time nam je stavljeno na znanje da nismo poželjni. Rekao bih da nas se tek sada počinje daleko više cijeniti.
* Trzavice između Istre i vlasti u Zagrebu bile su vidljive još ranije, recimo za vrijeme krize Istarske banke?
- Imamo li u vidu Vladin model rješavanja stanja u poduzećima koja su se našla u problemima, ta bi financijska institucija, vitalna za istarski prostor, završila u stečaju da IDS nije participirao u Vladi. Zahvaljujući dijelom i našoj spremnosti da radikaliziramo odnose sa Zagrebom, Istarska se banka uspjela sačuvati, došavši do strateškog partnera koji ju je dokapitalizacijom u cijelosti konsolidirao. S druge strane, u slučaju stečaja Istarske banke, država bi morala isplatiti oko 800 milijuna kuna osigurane štednje, gospodarstvo i građani nepovratno bi izgubili 700 milijuna kuna, a banka bi za sobom povukla ukidanje skoro 3000 radnih mjesta. Spašavanje Istarske banke smatram najvećom stvari kojoj je IDS doprinjeo u vladajućoj koaliciji.
* Ali time sami sebe demantirate: zašto ste protiv ulaska u Vladu, kad u njoj možete efikasnije zastupati interese Istre?
- Doista, ima u vrhu IDS-a onih koji smatraju da apstinencijom od sudjelovanja u vlasti nećemo uspjeti izgraditi bolnicu u Puli, obnoviti ceste, riješiti status pojedinih vojnih objekata ili privatizirati poduzeća. S takvom se tezom ne mogu složiti, jer pretpostavlja da se ova vlast rukovodi logikom identičnom HDZ-ovoj: “Ako nisi s nama, protiv nas si”. Logično bi bilo da su izvršne vlasti na svakoj razini upućene jedna na drugu, da surađuju, te da nitko ne bude kažnjen zato što je na razini države u opoziciji. To implicira i da bi Istra od države trebala biti korektno tretirana, premda ona to nije. U gospodarskom smo smislu najmanje pet godina ispred Hrvatske, naš BDP je gotovo 50 posto veći, od 1997. do danas svake se godine otvara 5 posto novih radnih mjesta, a gospodarstvo nam je, pored nekoliko velikih neriješenih problema, gotovo sanirano. Za razliku od ostatka Hrvatske, čiji je izvoz 0,6 posto, a uvoz gotovo dvostruko veći, Istra ima pokrivenost uvoza izvozom u odnosu 1 naprema 1,2. Kad bismo tome pribrojili i turističke rezultate, omjer bi bio četiri ili pet puta veći u korist izvoza. Istra u hrvatskom BDP-u sudjeluje s 15 posto, mada ima samo 4,2 posto stanovnika, i stoga bi se korektan odnos vlasti prema Istri trebao ticati prije svega njezina gospodarstva, kojem treba omogućiti da cjelokupno hrvatsko gospodarstvo povuče prema rastu. Istarski građani mogu tolerirati socijalni trenutak u kojem se Hrvatska nalazi, ali teško da mogu prihvatiti političku dimenziju odnosa Zagreba prema nama. Ovdje se otvoreno i radikalno zahtijeva regionalizacija, uz bitnu preraspodjelu financijskih sredstava.
* Neposredan povod za istupanje IDS-a iz Vlade bio je odnos koalicionih partnera prema Statutu Istarske županije. Ima li razgovor o povratku u Vladu smisla dok Ustavni sud ne donese odluku o njegovim spornim dijelovima?
- IDS je na Statutu dobio izbore, i zato ne namjeravamo samoinicijativno mijenjati njegov duh. Uskoro ćemo pred Ustavnim sudom pokrenuti zahtjeve za ocjenu usklađenosti nekoliko zakona s višim propisima, na temelju kojih nam Vlada ukida pojedine statutarne norme. To se prvenstveno odnosi na Zakon o područjima općina, gradova i županija, po kojem nam se ne dopušta da pojedina mjesta, u kojima dominantno živi talijanska zajednica, imaju dvojezične nazive. To nije u skladu s međunarodnim ugovorima koje je još FNRJ potpisala s Italijom, a koje su u svoj pravni poredak preuzele Hrvatska i Slovenija. IDS mora za strateški cilj imati ulazak u Vladu, ali tek nakon narednih parlamentarnih izbora.
* Na početku razgovora rekli ste da je Račanova vlast raskrstila s nacionalizmom. Mnogi njezini postupci, od navodnog straha od talijanizacije Istre, preko tretiranja izbjeglica i stava prema ratnim zločinima, do ponavljanja tuđmanovskih ideja izgradnje spomenika Domovini, ukazuju upravo na suprotno?
- Odnos prema Talijanima, kao i pripadnicima drugih manjina u Istri, za nas je stvar univerzalnih vrijednosti, i ne namjeravamo ga mijenjati. Vlast se očito nije namjeravala suprotstaviti tuđmanovskom nacionalizmu i ksenofobiji. Nažalost, ponekad je i nesvjesno koketirala s eksponentima takve politike, i to bi je moglo stajati uspjeha na narednim izborima. Vlada je otpočetka svima stavila na znanje da namjerava poštovati Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. Nažalost, u ovih 18 mjeseci nisu procesuirane tamne strane Domovinskog rata, niti se pokazalo spremnost za sankcioniranje pojedinaca zbog njihovih nedjela, koja nisu mogla biti počinjena u ime vlasti, države ili naroda. General Ademi pristao je na ekstradikciju u Haag, Norac se “dobrovoljno” pojavio pred istražnim sudom u Rijeci – i to je uglavnom sve što se od 3. siječnja dogodilo u vezi s tim pitanjem. Ništa radikalno nije učinjeno, što bi moglo potvrditi da je hrvatska vlast odlučila početi ispisivati novu stranicu u pogledu zbivanja nakon Oluje.
Autor: Toni GABRIĆ
|
|||
