Davorko Vidović |
|---|
 |
DAVORKO VIDOVIĆ, MINISTAR RADA I SOCIJALNE SKRBI
Moramo izbjeći mogućnost da socijala bude privlačnija od rada, što znači da se na osnovama socijalnih primanja ne mogu dodjeljivati prava koja višestruko premašuju prosječnu plaću. Imali smo ekstremnih primjera, u kojima su socijalna primanja dosezala brojku višu od 20 tisuća kuna
"Priznanje braniteljima ne može uključivati nagomilavanje beneficija, privilegija i drugih oblika materijalnih i novčanih nagrada"
"Dio spekulacija koje su se o socijalnoj reformi pojavile u medijima bio je posve neutemeljen"
tekst
* Vlada je prije nekoliko tjedana najavljivala sužavanje socijalnih prava, što bi snažno pogodilo, procjenjivalo se, oko milijun ljudi. Ono s čime se danas izlazi u javnost, znatno je ublažena verzija prvotnih najava. To ukazuje na lutanja vaše socijalne politike, ali i na neodgovoran odnos prema građanima, koji su se od početka rasprave o njezinim promjenama s pravom osjećali ugroženima.
- Prije bih rekao da se radi o našem nastojanju da budemo transparentni, posebno u donošenju mjera koje pogađaju velik broj ljudi. Do sada nam se prigovaralo zbog donošenja odluka u zatvorenom krugu, a sada se, eto, problem vidi u tome što smo u javnost išli od početka. Dio spekulacija koje su se o socijalnoj reformi pojavile u medijima bio je posve neutemeljen, poput one da Vlada na godinu dana odustaje od povrata duga umirovljenicima. O tome ni u jednom trenutku uopće nije bilo govora. Kalkulirali smo s mogućnošću smanjenja neoporezivog dijela mirovina sa 2500 kuna na približno polovicu prosječne plaće, ali analize su pokazale da bi to donijelo vrlo male uštede, te da bi kod većeg broja umirovljenika izazvalo dodatni pad standarda. Sve drugo što smo najavljivali ostalo je u igri, i mislim da smo postigli dosta visoku razinu socijalne suglasnosti.
* Bit reforme koju se spremate provesti svođenje je svih kategorija korisnika socijalne pomoći pod iste kriterije, uz određivanje jasnog limita za visinu ukupne socijalne pomoći...
- Opredijelili smo se za utvrđivanje jasnih načela za provođenje socijalne politike. Socijalna su prava prijašnjih godina bila ekstenzivno dodjeljivana, ovisno o političkim procjenama kojim bi se društvenim skupinama bilo oportuno dodvoriti. Zbog političke oportunosti išlo se u ekstenzivnu dodjelu prava braniteljima. Akumulacijom različitih prava došlo se daleko iznad fiskalnih mogućnosti njihove realizacije, ali i ispod moralnih kriterija. Priznanje braniteljima ne može uključivati nagomilavanje beneficija, privilegija i drugih oblika materijalnih i novčanih nagrada, nego se iskazuje i simbolički, dodjelom odgovarajućih odlikovanja i pažnjom društva koju ti ljudi zaslužuju za doprinose koje su dali u stvaranju države. Društvo je, pritom, dužno voditi sustavnu brigu za one među njima koji se nalaze u stanju socijalne ugroženosti.
Još uvijek su deseci tisuća branitelja bez posla, a ozbiljna društvena briga značila bi stvaranje uvjeta za njihovo zapošljavanje i zdravstvenu sigurnost. Pripremamo sada temeljiti preokret socijalne politike sukladno promjenama i tendencijama i u drugim europskim zemljama. Smjer tih promjena označava povećavanje udjela lokalne zajednice, obitelji, susjedstva, nevladinih udruga i samoga pojedinca u stvaranju veće socijalne sigurnosti. To je značajna promjena u odnosu na ono što smo poznavali u socijalizmu, i u proteklih deset godina. Moramo svakome tko nije sposoban iz bilo kojeg razloga skrbiti o sebi osigurati osnove za egzistenciju, ali i izbjeći da socijala bude privlačnija od rada, što znači da se na osnovama socijalnih primanja ne mogu dodjeljivati prava koja višestruko premašuju prosječnu plaću. Imali smo ekstremnih primjera, u kojima su socijalna primanja dosezala brojku višu od 20.000 kuna.
* Maksimum socijalnih primanja, računajući i privilegirane mirovine, trebao bi sada iznositi 8000 kuna. To je opet iznos nekoliko puta veći od plaće većine radnika.
- U kategoriji privilegiranih mirovina imamo 10 skupina: Hrvatska domovinska vojska, bivši zaposlenici MUP-a, saborski zastupnici, dužnosnici Izvršnog vijeća Sabora SRH, bivši politički zatvorenici, bivši pripadnici JNA, članovi HAZU, borci NOR-a, pripadnici HV-a i branitelji Domovinskog rata. Skala distribucije sredstava tim skupinama ukazuje na niz zanimljivosti: u najnižoj kategoriji, od 2500 do 3000 kuna primanja, nema nijednog saborskog zastupnika, a najzastupljeniji su borci NOR-a, bivši pripadnici MUP-a i JNA. U najvišoj, pak, skupini, onoj iznad 5000 kuna primanja, nalaze se 94 bivša pripadnika MUP-a, 209 saborskih zastupnika, bivših je političkih zatvorenika 267, 596 je pripadnika HV-a, dok je samo jedan pripadnik Hrvatske domovinske vojske; iz Izvršnog vijeća Sabora SRH i iz JNA nema nikoga, iz HAZU je samo jedan, od boraca NOR-a samo jedan. No, u toj je kategoriji čak 18.648 sudionika Domovinskog rata.
Između povlaštenih skupina postoje velike razlike u primanjima, a limitiranje gornjeg iznosa, vjerojatno na 8500 kuna, ipak bi pogodilo samo manji dio primalaca povlaštenih mirovina. U svemu je bitno da se povlastice jasno odvoje od zarađenih mirovina, kako bi bilo vidljivo o kakvoj se kategoriji primanja radi, odnosno da društvo, poštujući nečiji doprinos, nagrađuje određenu osobu privilegiranom mirovinom.
* Premda u globalu prihvaća reformu socijalnih prava, SSSH je iznio niz primjedaba i kritika. Hoće li one biti uzete u obzir?
- Jedan njihov dio je na tragu onoga što i sami namjeravamo, dok je dio neutemeljen. SSSH želi spuštanje životne dobi radi oslobađanja od plaćanja zdravstvene participacije na 65 godina, ali to je neutemeljeno jer se protivi osnovnom načelu koje zastupamo: participacije se ne oslobađa s obzirom na životnu dob, već s obzirom na socijalni status i financijsku sposobnost osiguranika. Neosnovan je, recimo, i zahtjev SSSH da se pravo na mirovinu ostvaruje nakon 35, odnosno 40 godina radnog staža, bez uvjeta životne dobi, ili da mirovina za puni radni staž ne bude niža od 60 posto iznosa prosječne plaće. Ostvarenje takvog zahtjeva značilo bi podizanje sadašnje razine mirovina za 20 posto, a to je neizvedivo.
* Imate li ikakvih procjena o tome koliko još ljudi, po različitim osnovama, neopravdano prima socijalnu pomoć i koliko se novaca na taj način odlijeva?
- Nemamo takvih podataka, ali raspolažemo ozbiljnim sumnjama, poput slučaja u kojem smo na jednoj adresi imali prijavljenih 50 žena koje primaju dječji doplatak. Postoje prijedlozi da se ubuduće ide u rigorozno kažnjavanje onih koji zloupotrebljavaju prava, što bi, primjerice, značilo da se zloupotreba kažnjava onemogućavanjem ostvarivanja bilo kojeg socijalnog prava u sljedećih šest godina. Istodobno, korisnike bi trebalo osloboditi silnih birokratskih zapreka. Za ostvarivanje dječjeg doplatka potrebno je, primjerice, ispuniti četrnaest različitih formulara, a umjesto toga išlo bi se samo na izjavu budućeg korisnika o vlastitom imovinskom stanju, pod punom krivičnom i materijalnom odgovornošću.
* Što će država učiniti kako bi amortizirala novi udar nezaposlenosti, koji se očekuje nakon završetka sezonskih turističkih poslova? Pokazuje se, naime, da je trend pada nezaposlenosti, kojim se Vlada brže-bolje počela hvaliti, bio kratkog daha...
- I dalje stojim na stajalištu da nezaposlenost u Hrvatskoj pada. Ove godine zaposleno je 54.000 ljudi više nego prošle, a neznatno povećanje nezaposlenosti u srpnju posljedica je manjeg broja upisa na fakultete u odnosu na lanjsku godinu. Mislim da se u Hrvatskoj radi o preokretu trenda nezaposlenosti, koji je još uvijek stidljiv i javlja se u naznakama. Ali treba biti realan, proces otvaranja radnih mjesta bit će polagan i bez velikih skokova. Bitan je preokret trenda.
* Mislite tako, premda je u srpnju ove godine 6 posto više nezaposlenih u odnosu na srpanj prošle godine?
- Unatoč tome, trend je smanjenja nezaposlenosti. Da se nastavio trend nezaposlenosti koji je postojao 1999. godine, danas bismo imali prijavljeno preko 500.000 nezaposlenih. Naslijedili smo oko 180.000 radnika koji nisu primali plaće, a danas ih je oko 80.000. K tome, u odnosu na HDZ-ovo vrijeme, značajno je smanjen i trend odlazaka u mirovine. Danas imamo 368.000 nezaposlenih, a 3. siječnja naslijedili smo ih 357.000. Vjerujem da će do apsolutnog smanjenja broja nezaposlenih doći već početkom iduće godine, i da će ubrzo potom uslijediti i smanjenje njihova apsolutnog broja u odnosu na stanje koje smo naslijedili.
AUTOR: Toni GABRIĆ |
|||
