savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=437&karakas-igh-je-privatna-tvrtka=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=437&karakas-igh-je-privatna-tvrtka=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=437&karakas-igh-je-privatna-tvrtka=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=437&karakas-igh-je-privatna-tvrtka=

Zdenko  Karakaš

../intervjui/intervjui.php?osoba=6401&zdenko-karakas

Karakaš Zdenko
Datum:
09.10.2007
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Diplomirani inženjer građevinarstva Zdenko Karakaš više od dvije godine direktor je Udruge poslodavca graditeljstva Hrvatske koja, kao članica Hrvatske udruge poslodavaca, okuplja 160 aktivnih članova. Karijeru je započeo u privredi, nastavio na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, prošao je mjesta pomoćnika ministra za graditeljstvo, bio je i ministar graditeljstva u Vladi Hrvoja Šarinića te je deset godina proveo u diplomaciji. Zdenko Karakaš na početku razgovora ističe kako se Udruga poslodavaca graditeljstva i on osobno izuzetno zalažu za mala i srednja poduzeća u graditeljstvu jer su ona nosioci razvoja i imaju 95 posto zaposlenih u građevinarstvu koje je pak jedan od najpropulzivnijih sektora u Hrvatskoj. U razgovoru za Poslovni dnevnik govori o tome zašto je loš “pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja”, prednostima i manama novog zakona o gradnji, te upozorava na nužnost osnivanja nezavisnog instituta u građevinarstvu koji bi preuzeo velik dio IGH-ovih sadašnjih poslova.

 

 Zašto se Udruga pobunila protiv pravilnika o ‘licenciranju’ u graditeljstvu?
Udruga nije protiv pravilnika i licencija, ali jest protiv njegovih odredbi o klasifikaciji građevina i kvantifikaciji radnika.
Da ne bude zabune, ovaj pravilnik ima svoje ishodište u Zakonu o gradnji iz 2003. godine, koji je propisao licenciranje, i Udruga se zalagala za uvođenje reda. Udruga je 2004. godine napravila prijedlog pravilnika koji je bio po uzoru na europske zemlje.
Interes za kvalifikacijom i klasifikacijom postoji u većini europskih zemalja i vezan je prvenstveno uz javne radove. Zasad 19 zemalja Europske unije ima pravilnike.

U čemu su glavne razlike vašeg prijedloga i postojećeg pravilnika o licenciranju?
Naš prijedlog je bio napravljen prema europskim normama i prema tri kriterija: admistrativno-pravnom, ekonomskom i tehničkom. Prijedlog je u potpunosti odbijen od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ostao je samo tehnički dio koji se tiče zaposlenih i koji su prebrojavani prema klasifikacijama. Po europskim kriterijima prebrojava se samo visokostručna građevinska snaga, a za sve ostale koje rade u građevinskim tvrtkama pretpostavlja se da su sposobni za obavljanje svoje djelatnosti.

Možete li biti konkretniji? Znači li to da vi preferirate iskustvo radnika više od njegove stručne spreme?
Naglasak stavljamo na sposobnost radnika, dok pravilnik propisuje minimalan broj radnika sa srednjom stručnom spremom. Nakon godinu dana jasno je da pravilnik treba popravke. Kompromis bi bio odgađanje pravilnika za još godinu dana, dakle do 1. travnja 2009. i priznanje dodatnog obrazovanja. Već smo pokrenuli proces dodatnog obrazovanja koje bi uz iskustvo, koje radnik već ima, trebalo biti dovoljno za rad. Ministrica Marina Matulović-Dropulić odbila nam je mogućnost produžetka uz tvrdnju da smo sudjelovali u izradi. Mi smo sudjelovali tako što smo sjedili i predlagali, ali cijeli pravilnik je rezultat proizvoljnih odluka ministrice i njezinih suradnika. Nitko nije u Ministarstvu napravio analizu o tome koliko tvrtki ima, koje su veličine i što će on donijeti tržištu. Neprirodna je i kvalifikacija objekata. Tehnički zahtjevna građevina je ona koja podliježe reviziji statike, toplinske zaštite i buke. Tehnološki zahtjevna građevina mora udovoljavati kriterijima zaštite od požara, zaštite na radu i ekološkoj održivosti. Pazite, ako imate kriterije tehničke zahtjevnosti i jedan od tehnoloških, onda je ona tehničko-tehnološki zahtjevna gređevina i za nju morate imati najmanje 300 zaposlenih radnika. Jedan most ili cesta po tim kriterijima ne spada ni u jednu skupinu i može ga izvoditi svatko jer nema revizije toplinske zaštite. Ako idete dograditi jednu školu za 800 kvadrata, onda je po tim kriterijima to tehničko-tehnološki zahtjevna građevina! To je strašno. Takvu kategorizaciju objekata svijet ne poznaje!

Na koji je onda način kategorizacija objekata riješena u ostalim zemljama?
Investicijskom vrijednošću objekta. Bit pravilnika u zapadnim zemljama je omogućiti kvalitetne izvođače u javnim radovima i lakši dolazak do posla. U Njemačkoj postoji šest biroa koji rade licenciranje. Kada dobijete licenciju, ne trebate na svaki natječaj nositi hrpu papira. Zna se da ste vi sposobni obaviti posao iz tražene kategorije. Ako žele, privatni investitori mogu birati s te liste. Na tom tragu naš prijedlog sadrži da gornja granica za vrijednost radova bude 75 milijuna kuna, uz dodatno razdjeljenje u sedam kategorija. Broj zaposlenih bi umjesto sadašnjih 500 i 300 bio maksimalno 200, dok bi donja granica bila dva radnika. Svaka tvrtka bi trebala imati, ovisno o broju zaposlenih, određeni broj srednjeg menadžmenta visoke stručne spreme, što bi osiguralo određeni broj inženjera u svakoj tvrtki. Dodatni kriterij je da vrijednost radova ne bi smjela prelaziti 40 posto godišnjih prihoda tvrtke.

Što će se na kraju dogoditi ako se ipak ne uvaže sugestije i pravilnik 1. travnja stupi na snagu?
Ostalo bi 25 tvrtki koje mogu graditi objekte po prva tri stupnja složenosti u pravilniku. Nestalo bi 75 posto sadašnjih tvrtki i obrta, prvenstveno onih malih. Uvjeren sam da pravilnik neće u ovom obliku stupiti na snagu jer zaista nema veze sa stvarnim životom. Uz već navedeno, treba reći da naše srednje škole godišnje daju samo 200 učenika u osnovnim građevnim djelatnostima, a pravilnik samo njih poznaje. Neće biti radne snage, a ljudi s dugogodišnjim iskustvom mogli bi završiti na ulici. Pravilnik ne poznaje ni sezonsko zapošljavanje niti priznaje kvote stranih radnika. Zaista smo uvjereni da će u Ministarstvu napokon shvatiti da s tim pravilnikom nisu donijeli dobro ni sebi ni većini građevinara izvan uskog kruga najvećih tvrtki.

Na snagu je ovih dana stupio i Zakon o prostornom uređenju i gradnji, za koji se smatra da bi trebao olakšati i ubrzati gradnju. Slažete li se s tom konstatacijom?
Pozdravljamo zakon, ali tek će se vidjeti kako će se on primjenjivati i koji će operativini problemi nastati s ukidanjem građevinskih dozvola. Nažalost, opet nismo imali priliku sudjelovati u izradi zakona. Poslali smo sugestije, ali nismo dobili nikakav odgovor. Pozitivne su odredbe o decentralizaciji ovlasti i pogotovo o urbanoj komasaciji. Ipak, smatramo i da se novi zakon trebao donositi u dužem razdoblju s boljom javnom raspravom, a ne na kraju mandata i u četiri ljetna mjeseca. Nije nam jasno niti smo dobili odgovor o tome zašto se građevna tvrtka koja ima svoj projektni biro ne može baviti projektiranjem, nego projektiranje mora izdvojiti. Takvo što nije praksa u svijetu. Žao nam je i što nije uvažena sugestija da zakon propiše osnivanje Hrvatskog instituta za građevinsku tehniku, koji bi pomogao da Hrvatska u građevinarstvu usvaja prilagođene i obvezno prevedene europske norme.

Čime bi se konkretno bavio taj institut?
Cilj bi bio donošenje tehničkih propisa, ispitivanja i istraživanja u građevinarstvu. Preuzeo bi zadaće pripreme tehničkih propisa, sudjelovao u donošenju hrvatskih normi, licenciranju i nadzorom nad ovlaštenim pravnim osobama za ispitivanje materijala i konstrukcija. Tijelo mora biti državno i ne može mu biti cilj ostvarivanje profita. Takvi zavodi postoje u svim zemljama, ali ne i u Hrvatskoj. Naš jedini institut, IGH, to jednostavno ne radi. Oni su privatna tvrtka koja primarno gleda svoju dobit. Cijene IGH su i do 30 posto veće nego realne.

Smatrate, dakle, da je privatizacijom IGH izgubljena nezavisna kontrola u građevinarstvu?
IGH svakako ima svoje mjesto u Hrvatskoj, ali oni su privatna tvrtka i ne mogu imati “zeleni žig”. Treba nam nezavisno državno tijelo koje će se baviti propisima, ispitivanjima i kontrolom. Ministrica je, međutim, iz njoj poznatih razloga naš prijedlog stavila u ladicu.

U uređenim zemljama revidenta ne biraju investitor i projektant

U Zagrebu se ovih dana događa val urušavanja zbog građevnih radova. Koga u takvim slučajevima smatrate odgovornim?
Najveća nepoznanica su uvijek voda i zemlja. Teško je govoriti o krivcu dok se ne napravi stručni elaborat, utvrde evenutalni propusti i zbog koga su nastali. Urušavanje nije ništa neobično u graditeljstvu, da se zbog prirodnih utjecaja ono dogodilo na nekoj cesti izvan središta grada, ne bi privuklo pozornost.

Mislite li da bi se takve stvari ipak rjeđe događale s institutom koji predlažete?
Činjenica je da su u građevinarstvu zahvati tehnološki sve složeniji. Sve što je jednostavno već smo napravili. U takvoj situaciji potrebni su nam vrhunski stručnjaci, vrhunska tehnička regulativa i dignitet struke koji nije izložen utjecaju kapitala i politike. Činjenica je da se vani ne može dogoditi da reviziju nekog projekta poželjan revident potpiše za koju kunu više. U uređenim zemljama revidenta ne biraju investitor i projektant, nego organ koji izdaje građevnu dozvolu utvrđuje tko će izvršiti reviziju po fiksnoj cijeni koja je utvrđena pravilnikom. Kada kod nas investitor nije zadovoljan revizijom, on jednostavno nađe drugog revidenta koji će je potpisati. U nepostojanju nezavisnih revidenata s prije čvrsto utvrđenim cijenama je velik dio problema kvalitete u građevinarstvu.

 

Građevinarstvo će ‘pročistiti’ tržište, a ne država

Što je s tvrtkama koje nemaju nijednog radnika? U građevinarstvu ih ima oko 4500 i pri donošenju pravilnika upravo su one poslužile za primjer kako je potrebno uvesti reda jer se građevinarstvom bavi svatko.
Ne vidim problem u tome. Javni naručitelj radova ima sav instrumentarij za provjeru o kakvoj je tvrtki riječ. Ako je riječ o privatnoj, državu to ne bi trebalo zanimati.

Država ima obvezu osigurati propise koji će jamčiti kvalitetnu gradnju koja neće ugrožavati zdravlje i živote građana.
To je drugo područje i postoje propisi koji se moraju zadovoljavati. Ovdje je riječ o trgovačkim društvima koja svatko može osnovati. Prevelika fama se radi oko “fikus tvrtki”. Problematično je samo kada im netko iz javnog sektora namjesti posao. Da osobno investiram, nikada takvoj tvrtki ne bih dao posao. Neće licenciranje i prevelika briga države riješiti problem, nego tržište. Svaki građanin bi prije kupnje mogao provjeriti tko je gradio, sa stručnim osobama pregledati stan, vidjeti kakve garancije se daju. Vani je teže raditi za privatnog investitora jer se iznimno pazi na ugled. Ugledni investitor neće raditi s nepouzdanim tvrtkama. Tržište je, a ne država pročistilo građevinarstvo.

 

Ivan Pandžić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan