Hebrang Andrija

26.09.2009

Vjesnik

Tweet

• Kad ste prihvatili predsjedničku kandidaturu, bili ste vrlo kritični prema medijima, nakon čega ste doživjeli brojne kritike, napade i podmetanja. Jeste li očekivali da će tako biti?
- Znao sam da će tako biti iz jednostavnog razloga što je velika većina političkih medija u Hrvatskoj lijeve političke orijentacije i ja kao predstavnik desne političke opcije za njih sam politički protivnik. To nije dobro i to znači da demokracija u Hrvatskoj još nije zrela pa ja kažem da ću priznati demokraciju u Hrvatskoj onda kad ću imati jedan dnevnik, tjednik i televizijsku postaju desne orijentacije i kad ću i ja moći čitati novine koje odgovaraju mom svjetonazoru. Unaprijed sam znao što će se dogoditi jer sam 20 godina u politici i 20 godina od tih medija trpim podvale. Ja se na to ne ljutim, ja to smatram dijelom politike, shvaćam to sportski i zato im uvijek odgovaram, bilo tiskovnom konferencijom, bilo pisanim putem. Jer ako se na klevetu ili laž ne odgovori, ona postaje istina.
• Štete li vam neistiniti napisi u predsjedničkoj utrci?
- Takvi napisi naravno da škode jer dio čitateljstva još uvijek vjeruje medijima. To više nije onako velik broj kao do prije nekoliko godina upravo zbog takvog pristupa problemima, ali to je šteta koju treba uzeti u obzir na razini visokotiražnih medija. Međutim, u mojoj strategiji ja ću to vrlo jednostavno anulirati i pretvoriti u dobitak, a to sve govorim na temelju analize čitanosti, gledanosti i slušanosti lokalnih medija. Kad to zbrojimo, onda je to daleko više nego što su mediji na državnoj razini. Moja strategija jest nastup na lokalnim radiopostajama, u tiskanim medijima i na televizijama. Prošli tjedan sam dao intervjue u trajanju od jedan do jedan i pol sat na pet lokalnih televizija.
• Znači, u lokalnim medijima ima više demokracije?
- To ovisi o strukturi i političkoj orijentaciji vlasnika, no lokalni mediji su jako čitani, slušani i gledani zbog toga što ljudi od njih očekuju više podataka o svom okruženju koji direktno utječu na kvalitetu njihova života. Zbog toga ih slušaju, gledaju i čitaju više nego one na državnoj razini.
• Imate li podatke o odjeku Vaših nastupa u lokalnim medijima?
- Budući da sam već ustrojio ne samo centralni nego i županijske izborne stožere, tražim podatke o odjeku tih nastupa i do sada sam dobio vrlo pozitivne odgovore. To mi, naravno, služi kao kriterij za odabir tema za određene lokalitete u državi.
• Neki su Vas mediji kritizirali ne samo zbog Vašeg svjetonazora i političkih stavova, nego i zbog stila odijevanja. Uz konzervativizam, predbacivali su Vam ozbiljnost, strogoću...
- Ja sam demokršćanskog svjetonazora, pripadam opciji desnog centra, što podrazumijeva i određenu dozu konzervativizma, što smatram izuzetno pozitivnim jer su danas upravo stranke takve orijentacije većinske u Europskom parlamentu. Prema tome, taj moj svjetonazor je većinski u Europi i ja se njime ponosim. Što se tiče stila odijevanja, on je takav da uvijek volim biti odjeven elegantno. Uvijek pazim na slaganje boja, želim da su moja odijela i kravate od kvalitetnih proizvođača, posebnu pažnju polažem na cipele, a onima koji smatraju da je to konzervativno i misle da bih trebao dolaziti u ružičastoj majici, kratkim hlačicama i japankama u Sabor, poručujem da svojim odijevanjem pokazujem što mislim o instituciji Hrvatskoga sabora kojem poštovanje iskazujem i svojim odijevanjem. Što se tiče strogoće, strog sam samo onda kad se radi o pitanjima u mojoj struci ili kad se radi o opstanku države i o najtežim odlukama u državi. Inače sam vrlo ležeran, volim se šaliti, a najviše od svega volim crni humor koji me je izvukao u životu iz brojnih situacija.
• Osim u svojim napisima, mediji Vas ne štede niti u anketama prema kojima nemate velike šanse na izborima.
- Neki dan bio sam na jednom duljem putu pa sam proveo više vremena za kompjuterom i našao sam internetske ankete u kojima tako uvjerljivo vodim da sam se uplašio samog sebe. Što se tiče anketa tzv. profesionalnih organizacija, one su naravno političko sredstvo borbe i cilj im je obeshrabriti birača. Kad vidite strukturu vlasništva poduzeća koje provodi anketu, onda ćete vidjeti zašto su takvi rezultati. Da nisam usamljen u tom mišljenju, pozivam se na članak u Slobodnoj Dalmaciji kojem je naslov bio »Počeo je rat anketama«. Da, politički rat koji prihvaćam. Ne bojim ga se, imam veliko iskustvo jer u svim dosadašnjim izborima u ovih 20 godina, a bilo ih je puno, gubio sam u anketama, a dobivao na izborima.
• Mislite li da je podcjenjivanje kojem ste izloženi u medijima i u anketama, na neki način izraz straha Vaših protivnika? Budući da ste kandidat velike stranke, teško je vjerovati da ćete na izborima osvojiti manje od deset posto glasova, koliko Vam daju neke ankete.
- Naravno da me se boje i svaki rezultat ankete izraz je jednog straha. Oni znaju da je moje biračko tijelo apsolutno najveće i najorganiziranije i moj uspjeh i moja pobjeda bit će utemeljeni na stranačkoj infrastrukturi. Oni se toga boje jer su svjesni kako smo organizirani i koliko HDZ ima članova, a 220.000 članova je, rekao bih, jedna biračka vojska koja zna svoj posao.
• Jesu li takve ankete ujedno i oblik pritiska na HDZ i Vladu, usmjeren na njihovo slabljenje?
- Indirektno jesu jer ja sam kandidat HDZ-a i zbog toga se na mene lijepe sve strelice uperene prema Vladi budući da sam ja u predodžbi birača predstavnik stranke koja vodi Vladu. Naravno da je moj teret sada i teška gospodarska kriza u svijetu koja je dijelom zahvatila i Hrvatsku, svi antikrizni zakoni, također sve afere, opravdane ili neopravdane koje se produciraju... Sve to ide meni kao uteg, ali ja se toga ne bojim. Ja imam strategiju kako na to odgovoriti i kako ću neutralizirati te napade na vrijeme.
• Kako?
- Gospodarska kriza mi ne ide u prilog jer poznata je stvar da vladajuća stranka i njeni kandidati u doba krize obično ne dobivaju izbore, a u doba gospodarskog uzleta dobivaju. Moj odgovor na krizu i na sve afere je sljedeći - ne ulazim u ono što je sada jer to ispraviti više ne mogu, ali zato obećajem da u budućnosti neće biti niti kriza niti afera jer ću raditi na tome da Hrvatska dobije europske okvire i u gospodarskom i u pravosudnom smislu tako da ne odskačemo niti po aferama, a niti po bilo kojim krizama od EU. Naravno, cilj je biti bolji od EU, ali to nije cilj za jedan mandat.
• Mislite li da će građani prihvatiti argument da je kriza u Hrvatskoj manja nego u nekih drugim zemljama?
- Dosadašnje ponašanje naših građanki i građana pokazalo je da oni to itekako razumiju. Vidjeli ste ispolitizirane pozive na ulice koji su ostali bez odjeka. Zašto? Zato što su građani svjesni da određeni podaci, koji jesu statistički, ujedno su i životni i istiniti. Volim istaknuti podatak o prosječnoj plaći - u toj i takvoj krizi u prvih šest mjeseci ove krizne godine u odnosu na prošlu prosječna plaća porasla je za 4,4 posto ili za 331 kunu. Nakon uvođenja kriznog poreza plaća je u prosjeku pala za 1,1 posto, ali je u odnosu na kolovoz 2008. porasla 1,8 posto. To su gole brojke, ali one se osjećaju na standardu naših građana i oni su svjesni da standard nije pao onoliko koliko u drugim zemljama i to cijene.
• Hoće li građani cijeniti dobre rezultate turističke sezone i druge pokazatelje?
- Namjerno sam iznio podatke od prije turističke sezone, a što se nje tiče, ona je bolja od svih crnih projekcija jer se Vlada dobro pripremila, jer je resorno ministarstvo išlo s mudrim promidžbenim programom, ali i zato što smo izgradili takvu cestovnu infrastrukturu koja je respektabilna i u europskim razmjerima. Naravno, krajnje pitanje krize je pitanje nezaposlenih. Hrvatska ima pet posto nezaposlenih više nego 2008. To je težak podatak i mora se sve napraviti da ti ljudi što prije dobiju posao, ali EU ima porast nezaposlenosti od devet posto. Mislim da to naši ljudi dobro razumiju i zato se ne daju od kojekakvih politikanata pozvati na ulice.
• Nisu li te crne prognoze zapravo pomogle Vladi, koja sada u javnost može izaći s argumentom da je stanje ipak bolje nego li se prognoziralo?
- Crne prognoze koje daju određeni politički krugovi otežavaju situaciju, ne samo političku nego i gospodarsku. Volim istaći primjer iz drugog vikenda kolovoza, a to je bio dan kad je u Hrvatsku tijekom 24 sata ušlo najviše stranaca u proteklih 20 godina. Budući da je turistička sezona, naravno da bi vijest na našim ekranima trebala biti optimistična. Trebalo je pozvati sve građanke i građane da pomognu tim strancima u snalaženju, pokazivanju puta, da budu ljubazni... Međutim ne, vijesti su bile potpuno suprotne - kaos na prometnicama, gužva na cestama, katastrofa u trajektnim pristaništima... Dakle, taj pozitivni događaj htjelo se prikazati u negativnom svjetlu ne bi li se ljudima obezvrijedila njihova vlastita država. Zato sam za svoj izborni slogan uzeo »Za europsku i ponosnu Hrvatsku«. Bez ponosa nema uspješne Hrvatske u Europi, ali i šire.
• Nakon što se za predsjednika kandidirao Nadan Vidošević, mnogi tumače da će on nanijeti štetu Vama i uzeti Vam velik dio glasova. Slažete li se s tim?
- Prije svega, treba reći da je Vidošević tipičan primjer sprege politike i gospodarstva, a to znači i bogaćenja, što je protivno mom gospodarskom programu i protivno zdravom razumu u bilo kojoj zemlji. Vidošević je trebao ostati izvan politike i baviti se svojim biznisom i nitko mu ne bi prigovorio na tome. No, ušao je u politiku s nekoliko teških laži, među njima i na račun mene kao kandidata HDZ-a kad me prozvao za kukavički bijeg iz stranke, a ja se nikad nisam iščlanio iz HDZ-a. Proglasio me povratnikom u pobjednički tim, a ja sam se Ivi Sanaderu pridružio 2000. i zajedno smo gradili pobjednički tim. Također, izašao je s lažima o svom imovinskom stanju što jedna civilizirana, pravna i europska Hrvatska ne bi smjela progutati. Ovih dana smo doznali da njegova poštovana gospođa majka, koja je umirovljenica, ima brod od 13,5 metara. Znači, to su stvari koje Nadana Vidoševića diskvalificiraju za bilo koju političku utakmicu i ja vjerujem da će birači to prepoznati. Kad govorim kao kandidat HDZ-a, posebno ističem da je iskoristio HDZ da bi se vinuo u gospodarske krugove, kroz HDZ je postao direktor velikih poduzeća koje je privatizirao i preprodao u inozemstvo, s 33 godine postao je ministar gospodarstva, što mu je bila odskočna daska za njegove poslove koji su zbog toga za mene vrlo upitni. Hoće li birači takvom kandidatu dati glas, ne znam, no nadam se da neće i da su prepoznali dozu neiskrenosti u tom njegovu životnom putu. Birači HDZ-a mu sasvim sigurno neće dati nijedan glas jer su vrlo osjetljivi na to da netko zloupotrijebi stranku, kojoj pripadaju svim svojim bićem, za osobno bogaćenje i prosperitet. To su birači HDZ-a uvijek dobro kažnjavali. Međutim, veliki kapital kojim raspolaže može plasirati bilo koju vijest u medije pa danas čitamo da će čak više od petine birača HDZ-a glasati za njega. Ja na to volim odgovoriti: Ako članstvo HDZ-a ne prepoznaje i ne razlikuje žito od kukolja, onda se pitam što sam radio 20 godina u politici.
• Neki kažu da Vidošević kao uspješni gospodarstvenik ima šanse na izborima upravo zbog gospodarske krize.
- Vidošević, naravno, nije uspješan gospodarstvenik jer je sve stekao kroz politiku. On je i sada posljednjih godina crpio svoju poziciju iz čelništva Hrvatske gospodarske komore koju je zloupotrijebio i za start svoje kampanje. Naime, HGK nije njegova privatna institucija. To je jedna od rijetko nazadnih organizacija u Hrvatskoj koju prisilno na temelju zakona plaćaju svi poduzetnici, a ona nikome ne polaže račune koliko je tim poduzetnicima dala. Ja se zalažem da HGK ide na tržište i gdje omogući plasman hrvatskim poduzetnicima, tamo uzme dio zasluga za to, a ne da bude parazitska organizacija koja opterećuje cijenu hrvatskog proizvoda. HGK je jedan od glavnih razloga nekonkurentnosti hrvatskog proizvoda, a onda još producira i političke aspirante. Siguran sam da su birači dovoljno obrazovani da to prepoznaju. Vidoševićeva zloupotreba HGK, a vidimo ju svakodnevno, ista je kao kad bih ja išao pozvati tisuće i tisuće pacijenata koje sam izliječio i spasio im život u svojoj 35-godišnjoj liječničkoj karijeri da sad dođu i izvikuju parolu: »Glasajte za Hebranga«. To bi bilo nemoralno i nepošteno. Ono što smo radili u struci ne smije biti podloga za naš politički rad ako je ta struka financirana iz općeg dobra, kao što je slučaj u zdravstvu i u HGK-u.
• Još se očekuje odluka Milana Bandića o tome hoće li se kandidirati za predsjednika. Bi li Vam on uzeo dio birača?
- Kandidatura Milana Bandića bila bi definitivno strašan udarac za SDP i dovela bi do velikog raskola. Možda će vas iznenaditi, ali mene to ne bi veselilo zato što je dobra opozicija koja puše za vrat vladajućima dobro došla svakoj državi, pa i Hrvatskoj. Taj raskol koji bi nastupio njegovom kandidaturom, dugo godina ne bi se zakrpao. S druge strane je pitanje bi li Bandić uzeo i glasove desnog centra. Vrlo vjerojatno bi, ali to bi bio zanemariv postotak u odnosu na ono što bi uzeo ljevici. Dakle, trebao bih se veseliti njegovoj kandidaturi, međutim radi općeg dobra Hrvatske, mislim da to ne bi bilo dobro za nas.
• Kako komentirate situaciju u SDP-u da čelnik najjače lokalne organizacije i član stranačkog predsjedništva ne želi dati javnu potporu Ivi Josipoviću, koji je službeni kandidat SDP-a?
- Ne bih htio ulaziti u unutarstranačke probleme SDP-a. Oni me ne vesele jer to slabi SDP i to je kriza koju SDP mora sam prebroditi. No, možda je došlo vrijeme da se počnemo navikavati da u velikim strankama postoje različita mišljenja koja uvijek ne možemo zadržati unutar stranačkog okvira.
• Kako komentirate to što se Vaši glavni protukandidati natječu koji će dobiti potporu aktualnog predsjednika Stjepana Mesića, koji je ujedno jasno rekao da Vama neće dati potporu?
- Prema istraživanjima mog izbornog stožera, izjava predsjednika Mesića da jedino mene neće poduprijeti donijela mi je na desnoj biračkoj sceni velik broj poena. Mislim da potpora predsjednika koji je na odlasku neće biti presudna. Ona može donijeti nešto poena ili oduzeti, ali je u svakom slučaju za veliku osudu. Prema Ustavu, Predsjednik mora brinuti da je politika u Hrvatskoj uravnotežena, što u slučaju njegova opredjeljenja svakako nije. Predsjednik bi se trebao suzdržati od takvih izjava, a kad je izjavio da će se suzdržati od podupiranja kandidata, onda je skrivena kamera snimila njegov razgovor s Vidoševićem u kojem mu kaže da bi se trebali češće viđati, što Vidošević objeručke prihvaća. To je sprega politike i krupnog kapitala koja je izišla na vidjelo neplanirano i koja je opasna za budućnost Hrvatske.
• Iako Vas ne podržava, ne radi li Mesić ipak u Vašu korist time što ulazi u sukobe s Katoličkom crkvom? Do sada je kad su uoči izbora takve teme bile posrijedi, uvijek HDZ izvlačio korist iz toga.
- Sukob predsjednika Republike s Crkvom za svaku je osudu. On bi, ako ništa drugo, morao poštivati vjersko opredjeljenje većine građana zemlje kojoj je na čelu i taj bi odnos trebao poštivati i zbog uloge Crkve u hrvatskom društvu. Pritom mislim na njezinu ulogu u našem duhovnom životu, ali i u nedavnoj prošlosti kad je Crkva karitativnim djelovanjem zbrinula milijune izbjeglica i prognanika. Osobno sam surađivao s Crkvom na tom planu i mogu reći da je odigrala ključnu ulogu u tome. Isto tako, treba poštivati i političku ulogu Crkve u to doba kad je lobiranjem Vatikana zapravo počelo priznavanje Hrvatske. Predsjednik Republike ako hoće biti predsjednik svih građana, mora dopustiti tim građanima da iskazuju svoju vjersku pripadnost bilo gdje se nalazili. Čuli smo izjave iz tog smjera da Crkva ne smije iznositi svoje stavove. Ne samo da smije, nego ja čvrsto zastupam stajalište da je Crkva obvezna iznijeti svoj stav u javnosti. U demokraciji svatko ima pravo iznijeti svoj stav i kad je biskup Slobodan Štambuk rekao kako bi želio da je budući predsjednik vjernik, ne stoje optužbe da je djelovao protuustavno jer on nije donio pravni akt kojim će se to dogoditi, već je iznio svoj stav. Bojim se da je osuda slobode mišljenja biskupa Štambuka povratak u najcrvenija komunistička vremena kad je Crkva bila zabranjivana. To se u Hrvatskoj, naravno, neće i ne smije dogoditi.
• No, Mesićev sukob s Crkvom ipak može koristiti Vašoj kandidaturi.
- Definitivno mi to ide u korist kao kandidatu HDZ-a, ali nisam sretan da na takvoj svađi predsjednika Republike i Crkve moram skupljati poene.
• Troje Vaših protukandidata, Ivo Josipović, Vesna Pusić i Damir Kajin, zastupnici su u Saboru kao i Vi, a neki od njih u srijedu su na saborskoj govornici djelovali kao da su na predizbornom skupu. Što mislite o tome i kako ćete Vi uskladiti svoju zastupničku dužnost s time što ste predsjednički kandidat?
- U srijedu je počelo korištenje saborske govornice u predizborne svrhe, a ja ću reći da je to sastavni dio politike i ne vidim razloga i mogućnosti da mi odvojimo svoj predizborni nastup od nastupa u Saboru. No, kod mene nećete naći razlike kad zastupam svoj stav u vrijeme kampanje ili kad iznosim stav svoje stranke. Apsolutno sam uvijek u okvirima istih političkih ciljeva pa sam tako nastupio i u srijedu kad sam izgovorio rečenicu da nećemo trgovati teritorijem za ulazak u EU. Niti sam ju tada izmislio, niti sam ju tada prvi put upotrijebio. To je rečenica koju je izrekao naš donedavni premijer Ivo Sanader i koja ostaje čvrsti okvir našeg ponašanja. Opozicija je u politikantske i predizborne svrhe htjela omalovažiti izvanredan vanjskopolitički uspjeh premijerke Jadranke Kosor i njene Vlade kojim su odvojeni pregovori s Europskom unijom od graničnog spora sa Slovenijom i u svom pismu upućenom švedskom premijeru kao predsjedatelju Unije apsolutno ne spominje ničiji teritorij. To je priča koja će se odigravati neovisno, najvjerojatnije putem arbitraže ako se tako složimo, ali potpuno su drugi kolosijek pregovori koji su deblokirani i mi danas nakon dugotrajne stanke s njima možemo nastaviti. Žao mi je što ima političara koji i to zloupotrebljavaju i tu istinu iskreću. Ako se boje nekih pregovora o granici, doći će vrijeme kad ćemo o tome razgovarati. Danas se o tome ne razgovara, danas se razgovara o pregovorima koji su deblokirani i tu treba skinuti kapu premijerki i njezinu kabinetu.
• Nakon dva i pol mjeseca mandata premijerka ipak dobiva sve više podrške i u javnosti i u medijima koji joj u početku nisu bili naklonjeni.
- Gospođa Kosor je preuzela silni teret u trenutku koji je bio najmanje pogodan za preuzimanje premijerske funkcije, u vrijeme kad je svjetska gospodarska kriza zahvatila i Hrvatsku. Prvi njezini potezi morali su biti jako nepopularni jer je morala donijeti krizne zakone. Paralelno s tim odblokirala je pregovore i sve je to radila na način koji odiše tolerancijom i željom za dogovorom. Ekonomske zakone donosila je uvijek u dogovoru i uz razgovor sa socijalnim i koalicijskim partnerima i mislim da je kulminacija njezinog dosadašnjeg mandata bila kad je i oporbu pozvala da u ovim kriznim trenucima pomogne svojim prijedlozima. Tu je pokazala svoju veliku demokratsku širinu. Paralelno s tim pokazala je i veliku odlučnost jer ako gospodarski stroj melje, ona je znala kad treba prekinuti s razgovorima i donijeti odluku. Odluku je uvijek donosila autoritativno, nakon sagledavanja mišljenja svih ostalih i tu je odluku znala provesti u djelo. Rezultati njenih odluka su da Hrvatska više ne tone u krizu da je drugi kvartal pokazao manji pad BDP-a nego u prvom, po čemu je Hrvatska jedna od četiriju zemalja u Europi, uz Francusku, Njemačku i Slovačku. I tu je premijerka zaradila poene koje doista nitko ne može poništiti. Treća karakteristika njezina kratkog mandata jest da paralelno s rješavanjem akutnih problema gleda i u budućnost i već je najavila izradu planova za dugoročno rješenje hrvatskih gospodarskih problema. Meni je drago da je premijerka boljitak standarda hrvatskih građana stavila u sam vrh svojih prioriteta.
• Što je s vanjskopolitičkim uspjesima?
- U vanjskoj politici ovisi što će se dalje događati u pregovorima s Europskom unijom. Mi smo doista otklonili veliku barijeru koju su predstavljali problemi oko granice sa Slovenijom, no pitanje je hoće li nam se nametati nove barijere, hoće li Slovenija naći neke druge razloge za opstrukciju naših pregovora ili će to raditi druge zemlje. Ako se to dogodi, mislim da je kvalitetan stav koji premijerka Kosor ima - da ćemo upotrijebiti sve snage da udovoljimo tim zahtjevima, ali da to neće umanjiti našu želju za zaštitom nacionalnih interesa. U EU moramo ući uspravne glave, a to je sadržaj i mog izbornog programa.
• Koliko ćete novca utrošiti u kampanji?
- Teško pitanje. Bio sam dužan Predsjedništvu HDZ-a predstaviti financijski plan, a on se temelji na utrošku od prije pet godina. Smatrao sam ako ne povećam te okvire, da sam postupio sukladno financijskoj krizi. No, kako stvari stoje, niti to se neće moći ostvariti jer su stranački prihodi manji tako da umjesto šest milijuna kuna koliko sam predvidio, stranka će vrlo vjerojatno prikupiti između 3,5 i četiri milijuna kuna. Taj novac će ići za plaćanje spotova, oglase u novinama, reklame na radijiskim postajama, na plakate, što ima svoju cijenu. Stoga sam pozvao protukandidate da svi odustanemo od toga jer onda ćemo svi biti ravnopravni. Naravno, kandidati koju su puno bogatiji od mene to neće prihvatiti jer bogatstvo je njihova glavna prednost.