"Udžbenike bi trebalo uniformirati, svi bi udžbenici trebali biti jednakog formata bez obzira na to tko ih izdaje"

• Zašto ste se odlučili za drastične izmjene Zakona o udžbenicima?
- Zbog opće recesije u svijetu i odraza gospodarske krize na Hrvatsku, morali smo odustati od nabave besplatnih udžbenika za sve kategorije djece, jer to je predstavljalo golemu stavku u državnom proračunu. Nedostatak dosadašnjeg zakona bio je taj što su nastavnici svake godine mogli birati drugi udžbenik prema kojemu će raditi, pa je to otežavalo nasljeđivanje udžbenika, iako nigdje nije bilo rečeno da se udžbenici ne mogu koristiti i sljedećih godina. To je rezultiralo poplavom pomoćnih nastavnih materijala, radnih udžbenika, radnih bilježnica i ostaloga, a sve je to uvelike povećalo troškove nabave pa se na koncu od ukupne svote novca koji je država trošila na besplatne knjige, oko 70 posto odnosilo upravo na pomoćne nastavne materijale. Pritom nije bilo odgovornosti što se tiče njihova korištenja. Činjenica je, naime, da u dijelu škola nastavnici i nisu koristili te radne udžbenike, bilježnice i slične edicije.
• Što ukratko donosi novi zakon?
- Novim zakonom planiramo regulirati pitanje odabira udžbenika, jer jedan udžbenik ne može trajati samo jednu godinu. Iskustvo nam je pokazalo da dio nastavnika svake godine mijenja nakladnike i udžbenike. Imamo apsurdnih primjera gdje nastavnik u paralelnim razredima radi po tri različita udžbenika. Zato sad planiramo osigurati trajnost udžbenika najmanje četiri godine. Promatrajući praksu nekih zemalja, primjerice Francuske, vidimo da njihovi udžbenici odlaze na reviziju svakih pet godina.
• Hoće li se ograničiti broj radnih bilježnica i radnih udžbenika kojih je, i sami tvrdite, 70 posto?
- Oni će se i dalje koristiti, no morat će postojat odgovornost za njihovo naručivanje. Ako nastavnik misli da mu dodatni materijali trebaju, tada neka ih stvarno i koristi.
• Tko će ubuduće birati udžbenike i što se još mijenja novim zakonom?
- Prema prijedlogu novoga zakona, udžbenik bi birale škole. Zakonom ćemo donijeti i jasne udžbeničke standarde koji su sada široko postavljeni, od primjerice formata udžbenika, tiska, kvalitete, do kvalitete uveza i ostaloga. Sada imamo slučaj da u školskim torbama postoje udžbenici svih mogućih formata.
• Znači da planirate uvesti jednaki format za sve udžbenike?
- Udžbenike bi trebalo uniformirati, svi bi udžbenici trebali biti jednakoga formata bez obzira na to tko ih izdaje. Svaki udžbenik trebao bi biti iste veličine.
• Nakladnici za ovakav prijedlog zakona kažu da uvodi diktaturu u udžbeničku politiku.
- Ne znam zašto diktatura, jer obrazovna politika je najmanje regulirano područje unutar Europske unije. Što se udžbenika tiče, zemlje Europske unije ih različito reguliraju. Primjerice, Malta ima samo jedan udžbenik po predmetu. Ne mogu se složiti s konstatacijom da je riječ o diktaturi - ne znam o kakvoj se diktaturi radi ako želite uniformirati nešto što je od javne upotrebe u obrazovanju. Ne kanimo nikome propisivati kako će i što pisati u udžbeniku, no trajnost udžbenika definitivno je stvar koju moramo osigurati.
Želimo onemogućiti namjerno povlačenje određenih udžbenika s tržišta, te spriječiti makinacije s izdavanjem udžbenika koji, ima i takvih slučajeva, traju samo jedno polugodište. Na taj bi se način moglo razmišljati i o izdavanju tjednih udžbenika?! To ne bi smjela biti pojava.
• Jeste li uključili nakladnike u izradu zakona?
- Zakon će, vjerujem, biti gotov do rujna, a potom slijedi javna rasprava. Mislim da je u redu da krug stručnjaka uredi zakon, a potom da u njega uvrstimo korisne sugestije, na način da se suština ne izgubi. Nakladnici su važan faktor u ovome lancu i bit će svakako konzultirani.
• Kakva je vaša percepcija, je li nakon ukidanja besplatnih udžbenika nastao kaos? Ljudi ne znaju tko ima, a tko ne pravo na besplatne udžbenike, oni koji ih nabavljaju ne znaju gdje bi ih našli, oni koji bi ih kupili ne znaju kada će u knjižare...
- Mislim da kaosa nema. Točno smo definirali koje kategorije imaju pravo na besplatne udžbenike i taj je sustav funkcionirao i ranije kroz uhodane mehanizme. Škole su definirale potrebe za udžbenicima, mnogo je primjera razmjene udžbenika, a Ministarstvo je pokrenulo internetsku burzu udžbenika i imamo veliku aktivnost na tom portalu.
• Imate li novih planova za sustav obrazovanja i znanosti unatoč krizi?
- Ono što kanimo napraviti je maksimalno urediti sustav u svim segmentima u kojima imamo nadležnost. U osnovnoj i srednjoj školi krenuli smo s udžbenicima, a u visokom školstvu uskoro ćemo imati novi prijedlog zakona o sveučilištima. Rad na novom zakonu o sveučilištima ići će u smjeru kvalitetnijeg definiranja plaćanja studija. Zakon je u završnoj fazi i uskoro ćemo s njime izaći u javnu raspravu.
• Vaš se prethodnik dosta bavio spolnim odgojem. Kanite li i vi?
- Vanjsko vrednovanje eksperimentalnih programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, u kojima je sudjelovalo više od tisuću učenika iz 16 osnovnih škola i isto toliko učenika iz 12 srednjih škola, pokazuje da nisu potrebni posebni programi odnosno predmet spolnoga odgoja, jer svo to gradivo naši učitelji i nastavnici jednako dobro predaju kroz druge predmete, primjerice biologiju, u redovitoj nastavi. U vanjskom vrednovanju sudjelovali su Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Medicinski fakultet - Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar«, te Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Dakle, najrelevantnije institucije u Hrvatskoj. U njihovom konačnom nalazu vrlo jasno stoji da u oba eksperimentalna programa nisu dobiveni pozitivni pomaci u većini ispitivanih ponašajnih aspekata - spolno i rizično ponašanje, tjelesna aktivnost, komunikacija s vršnjacima. Uz to, oba programa pokazuju se u maloj mjeri učinkovita u održavanju pozitivnih prehrambenih navika i smanjenju nasilničkog i/ili neprihvatljivog ponašanja, dok u ispitivanim aspektima ponašanja nisu dobivene razlike među programima. Na kraju provedbe, u oba programa čak se smanjio broj učenika zainteresiranih za daljnje sudjelovanje.
Već niz godina škole imaju problema sa zapošljavanjem stručnih nastavnika, a za nastavničke fakultete uporno pada interes.

• Čini se da sustav polako ostaje bez kadra. Razmišljate li o kakvoj intervenciji?
- Nije problem samo u nastavničkim studijima. Ove godine malo je bolji interes za medicinu i prirodne znanosti, no izuzetno je slab interes za matematiku. Slab je i interes za tehničke fakultete, pogotovo inženjerskoga smjera. Interesantno je da upravo s tim zanimanjima ljudi mogu bez problema naći posao. S druge strane imamo snažan pritisak na društveno-humanističke studije, a takvih je stručnjaka najviše na burzi. Tu logiku nije lako razumjeti i zato smo krenuli u stimulaciju deficitarnih zanimanja kroz stipendiranje. Među stipendistima su i oni nastavničkih studija. Činjenica je da imamo kontinuirani manjak nastavnika matematike na razini čitave države, čak i Zagreba, a taj se fenomen širi Europom i svijetom.
• Što očekujete od državne mature? Vjerujete li da će ujednačiti standarde obrazovanja u državi?
- Sustav državne mature napravit će vrlo bitnu stvar: provjerit će se sam sustav srednjoškolskog obrazovanja i pokazat će kakvu kvalitetu obrazovanja nudi pojedina škola. Ti će rezultati biti izrazito zanimljivi.
• Razmišljate li o uvođenju male mature za svoga mandata?
- Razgovaralo se o ideji da se slična provjera znanja kao nakon srednje škole napravi i nakon osmogodišnje, no još nismo u toj fazi. Zasad ćemo zadržati nacionalne ispite kroz čitav sustav.

Mirela Lilek