Luka Bebić: Protivnici i mrzitelji HDZ-a izmišljaju desničarski udar

Luka Bebić

Bebić Luka

Datum:

11.07.2009

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Vjesnik

Objavi na:

S Lukom Bebićem, predsjednikom Hrvatskog sabora i članom Predsjedništva HDZ-a, razgovarali smo o svim aktualnim političkim pitanjima u zemlji nakon šokantne odluke dr. Ive Sanadera da se povuče iz politike.

"S koalicijskim partnerima dobit ćemo i sljedeće izbore"

• Kako ste Vi kao predsjednik Hrvatskog sabora i jedan od najbližih suradnika i prijatelja dr. Ive Sanadera doživjeli prethodnih deset dana koji su, doslovce, potresli Hrvatsku, nakon njegove odluke o napuštanju politike?
- Predugo sam u politici da bi me bilo kakva odluka mogla previše iznenaditi. Jer u politici se, uglavnom, ništa ne događa slučajno. Za sve odluke, pogotovo tako krupne i važne, mora postojati neki razlog. Naravno da me, budući da sam tih dana bio izvan Hrvatske, ta odluka ponešto iznenadila. No, iz svake situacije treba naći izlaz i ma koliko se Sanaderova odluka u javnosti interpretirala na različite načine, jedno je sigurno - ona će ostaviti duboke tragove i imat će posljedice općenito na politička zbivanja u zemlji.
• S obzirom na to da je Sanader uvijek dosad isključivo gledao unaprijed, može li se i ovaj njegov potez o povlačenju promatrati kao još jedan korak naprijed?
- Mislim da će u konačnici rezultirati korakom naprijed. Uistinu je malo ljudi poput Ive Sanadera. Mnogo je političara, a malo državnika. Mnogo je zvanih, a malo odabranih. Političari trebaju voditi politiku, a državnici ponekad donose odluke koje često ni najbliži suradnici ne razumiju. Oni najdalekovidniji samo donekle mogu sagledati puni smisao Sanaderova poteza.
• A kako Vi gledate na njegovu odluku?
- S obzirom na to da je Sanader odstupio na pola drugog mandata, nisam smatrao da je to nešto što se nije moglo očekivati. Naime, i sam sam bio uvjerenja a se na zahtjevnoj dužnosti kao što je funkcija predsjednika Vlade, pogotovo u našim okolnostima, kad s jedne strane ostvarujemo najviše dosege na međunarodnom planu, a s druge trpimo razorne posljedice svjetske financijske krize, ne može izdržati tolike godine. Takav tempo, takvu dinamiku ne bi izdržali ni premijeri u zemljama sa stoljetnom demokratskom tradicijom i s mnogo razvijenijom ekonomijom od naše. Mislim da je biti predsjednik Vlade osam godina u ovakvim uvjetima u Hrvatskoj nemoguća misija. Zato se i nisam previše iznenadio što je Sanader u pola mandata donio takvu odluku. Inače sam mnogo više razmišljao o tome kako Sanaderu olakšati taj silni teret koji nosi na svojim leđima, a da i dalje aktivno sudjeluje u kreiranju državne i općenito nacionalne politike.
• Jeste li upravo zbog svega toga i smatrali da bi Sanader, prije nego što je donio odluku o povlačenju, trebao biti HDZ-ov kandidat za predsjednika Republike Hrvatske?
- Da, smatrao sam da bi Sanader bio naš najbolji kandidat za hrvatskog predsjednika. No u javnosti se i sama takva pomisao proglasila kukavičlukom i bježanjem od problema. Zanimljivo je da je za sve druge iz ostalih stranaka kandidiranje za tu najvišu funkciju u državi uzvišeni čin, a za Sanadera je bježanje od problema. Zašto bi to samo za Sanadera bilo olakšanje, a za kandidate iz drugih stranaka odgovoran i ozbiljan posao? No, ovdje se radi o notornoj činjenici da je za neke tzv. analitičare funkcija predsjednika Republike ne samo odgovoran i važan, nego i složen zadatak, samo je za Sanadera olakšanje i bježanje od problema.
• Je li, po tom pitanju, bilo disonantnih tonova u stranci, kako ovih dana tvrde pojedini mediji?
- U stranci je bila želja da Sanader nastavi mandat kao predsjednik Vlade, zbog toga što je to, de facto, najvažnija i najodgovornija funkcija u državi. No, disonantnih tonova nije bilo, niti bi ih bilo da se on odlučio kandidirati za predsjednika Republike. Sve što pojedini mediji plasiraju o nekim desnim udarima u HDZ-u i disonantnim tonovima čiste su izmišljotine i klasične podvale koje dolaze iz poznate kuhinje naših političkih protivnika.
• Dakle, Vi tvrdite da sve što se ovih dana plasira u medijima - od udara desnog krila HDZ-a, afere s vojnim kamionima, sukobima u stranci i razlozima Sanaderova odlaska - su čiste izmišljotine?
- Ne samo da su izmišljotine i medijske podvale nego je sve to skupa i smiješno i žalosno. Pitam se, zar takvi nemaju više inventivnosti iskonstruirati neku suvisliju priču koja bi barem neko vrijeme držala vodu. Inače, takve smiješne konstrukcije uopće ne zavređuju komentar.
• Plasiraju li se takve priče o puču desnog krila HDZ-a s namjerom da se, s jedne strane pokuša destabilizirati novoizabrano stranačko vodstvo na čelu s Jadrankom Kosor, a s druge da se u startu oslabi pozicija Andrije Hebranga, HDZ-ova kandidata za predsjednika Republike?
- Prvo bih želio naglasiti da ne postoji desno krilo HDZ-a. To je čista izmišljotina i to onih nazovi neovisnih analitičara koji su politički čvrsto opredijeljeni i stranački obojeni, a samo glume analitičnost i objektivnost. Neki od njih su i mrzitelji HDZ-a. Sve što kritiziraju u našoj stranci istodobno bi uzdizali na pijedestal da se to isto događa u njihovoj stranci. Zapravo, njihovim nalogodavcima treba priča o desnom krilu HDZ-a, da se Europa i svijet preplaše od povratka rigidnih desničara u tu stranku koju je, ponekad teška srca priznaju, Sanader europeizirao i modernizirao. Sad treba zvoniti na uzbunu jer ovu vladu s Jadrankom Kosor na čelu u svijetu treba prikazati kao produkt desničarskog udara. A za to nemaju ni jedan argument osim svojih jalovih izmišljotina.
• Smatrate li da se prema istom scenariju krenulo orkestriranim napadima i na Andriju Hebranga, predsjedničkog kandidata HDZ-a?
- Točno, jer optužiti Hebranga za obranu Maksa Luburića za kojeg je on izričito rekao da ga je trebalo suditi i osuditi, monstruozna je podvala. Njegova cijela obitelj je proganjana od ustaša pa je sva ta medijska hajka providna i doista ne zaslužuje neki ozbiljniji komentar. Jer sve se to plasira u funkciji borbe za predsjednika države pa treba natovariti Hebrangu ili bilo kome drugom iz HDZ-a najmonstruoznije laži da bi njihov stranački favorit bolje prošao. No ovdje je, prema mojem mišljenju, važnije jedno drugo pitanje.
• Koje?
- Pa s obzirom na to da i politički protivnici priznaju Ivi Sanaderu da je uspio modernizirati i europeizirati HDZ, tko je onda podržavao Sanadera na tome putu? Odgovor je jednostavan. Nitko drugi do ti isti koji se sada u medijima etiketiraju kao desničari. Oni su upravo takvu Sanaderovu europsku orijentaciju podržavali i podupirali od prvog trenutka. Stoga sam uvjeren da naša javnost neće nasjesti na takve podvale nego će, naprotiv, takve monstruozne konstrukcije dati novi vjetar u leđa HDZ-u. Jer oni upravo i izmišljaju, etiketiraju i diskvalificiraju u nedostatku argumenata. Nešto slično se događa i u polemikama o politici pokojnog predsjednika Tuđmana. Naime, sve se češće javljaju tobože objektivni analitičari njegova lika i djela i svoju političku pristranost i stranačko opredjeljenje maskiraju doktorskim titulama, glumeći tobožnju neovisnost. A ti isti su i tada kad je Tuđman bio živ bili njegovi politički suparnici i politički protivnici, a ne neovisni analitičari. To pokazuje da ništa nisu shvatili i naučili nego da i dalje odrađuju posao za svoje političke nalogodavce.
• Može li HDZ sa svojim koalicijskim partnerima unatoč svim tim medijskim udarima odraditi svoj posao do kraja mandata?
- Mislim da može i želim jasno naglasiti da u tom kontekstu nema pukotina. HDZ je dokazao i sada nakon Sanaderova povlačenja da ima najveći koalicijski potencijal u Hrvatskoj. HDZ na stranačkoj sceni može povezati sve od centra do desnice, uključujući i dio lijevog centra. Danas se hrvatska politička scena polarizira na dva bloka, kao što je to tendencija i u Europi i u svijetu, i to na centar i desni centar i ljevicu i lijevi centar. To pokazuje zrelost hrvatske političke scene koja je u kratkom vremenu prevladala prijašnje stranačke ušančenosti. Zato vjerujem da će HDZ u skoroj budućnosti još više proširiti svoj koalicijski potencijal.
• Ako sam Vas dobro razumio, HDZ bi na idućim parlamentarnim izborima uz aktualne koalicijske partnere mogao ići i s nekim iz sadašnje oporbe, bilo da se radi o strankama desnice ili pak onima koje pripadaju lijevom centru?
- Da, upravo tako.
• Jeste li onda optimist i u pogledu ishoda idućih parlamentarnih izbora, unatoč svim aktualnim teškoćama?
- HDZ je, na neki način, već izuzetak od svih tranzicijskih zemalja po tom pitanju. Naime, od šest izbora za zastupnički dom Hrvatskog sabora HDZ je najprije sam, a kasnije i u koaliciji pobijedio u pet izbornih ciklusa. Čak i u izborima 2000. HDZ je, unatoč porazu, pojedinačno bio najjača stranka. No tada nismo imali koalicijski potencijal koji imamo danas i platili smo ceh za promašaje u pretvorbi i privatizaciji. Pobijediti tri puta za redom na parlamentarnim izborima uistinu predstavlja pravi podvig i graniči s čudom. No, to nije nemoguće, to je realno. Uvjeren sam da će HDZ sa svojim koalicijskim partnerima i programom koji će biti prihvaćen od većine hrvatskih birača dobiti i iduće izbore.
• No, prije parlamentarnih su predsjednički izbori. Može li kandidat HDZ-a Andrija Hebrang biti novi stanar Pantovčaka?
- Teško je biti uvjeren u tom pogledu. Imali smo i 2000. godine na predsjedničkim izborima različite prognoze. Tada, kao što znate, nisu pobijedili favoriti nego Stjepan Mesić koji je u kampanju ušao s tri do pet posto potpore biračkog tijela. HDZ u osobi Andrije Hebranga ima snažnog kandidata i mi se nadamo njegovoj pobijedi.
• Hoće li, prema Vašem mišljenju, Vlada s novom predsjednicom Jadrankom Kosor uspjeti odraditi svoj posao do kraja mandata?
- Duboko sam uvjeren da će u tome uspjeti. I u ovih nekoliko dana sam se uvjerio da premijerka Kosor ima koncepciju i ima stav. Vrlo brzo će se moći očitati njena odlučnost u poduzimanju nekih nužnih mjera i u gospodarstvu. Siguran sam da ona ima potencijala, kapaciteta, znanja i iskustva obavljati funkciju i predsjednice Vlade i HDZ-a na vrlo uspješan način. U tome ima ne samo moju potporu, nego posebno i potporu onih koji su zdušno podupirali predsjednika Sanadera, a sad se u medijima etiketiraju desničarima ili rigidnim desničarima. A 13. opći sabor HDZ-a pokazao je da Jadranka Kosor uživa potporu i svih drugih stranačkih struktura. Tu bezrezervnu potporu dali su joj i naši koalicijski partneri i uvjeren sam da će u konstruktivnoj i graditeljskoj atmosferi ova vlada uspješno odraditi svoj posao do kraja mandata.

Hrvatska ne posustaje na putu prema EU

• Kakva će sada biti daljnja sudbina Hrvatske na putu prema Europskoj uniji?
- Što se tiče hrvatskog puta prema Europskoj uniji mi ni odustajemo niti posustajemo. U Hrvatskom saboru smo dosad donijeli više od 170 od ukupno 200 potrebnih zakona. Radi usklađivanja sa zakonodavstvom Unije preostaje nam donijeti još tridesetak zakona. Dakle, što se nas tiče neće biti problema. Što se tiče slovenske blokade i tu je postignut nacionalni konsenzus. Hrvatska zaista želi postati članica Unije, ali samo pod uvjetom da naša zemlja na tom putu u pogledu postupaka ne bude izuzetak. Mi ni u jednom području ne tražimo ništa što odudara od dosadašnje europske prakse i što već nije viđeno u pregovaračkim procesima. Tražimo da pod jednakim uvjetima kao i druge zemlje postanemo članica Unije. Kad je Slovenija ulazila u Uniju nije riješila svoja granična pitanja pa su šengenske granice i tada i sada bile vanjske granice Unije. Sada, kad ulaskom Hrvatske to postaju unutarnje granice, a vanjske šengenske granice se pomiču na hrvatske, sad je to odjednom problem. Gdje su tu načela? Ne mislimo popustiti u smislu odricanja od bilo kojeg dijela svog teritorija, ali prihvaćamo odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu ili Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu. Tu smo principijelni jer to je pitanje europske dosljednosti i prepoznatljivosti, a i poruka koja se na taj način upućuju ostalim zemljama. Sanader je prije nekoliko mjeseci u Beogradu podupro nastojanja Srbije na njihovom putu prema NATO-u i Europskoj uniji. U svakoj prigodi jasno kažemo da nećemo lako zaboraviti na nedavnu krvavu prošlost. Ali mi u perspektivi želimo prijateljske odnose i sa Srbijom i sa svim susjedima. Ne pada nam na pamet da im zbog toga što postoje još neke nedefinirane granice priječimo put prema euroatlantskim integracijama. Hrvatska im na tom putu želi biti most. I konkretno pomažemo jer nudimo sve ono do čega smo mukotrpno došli za vrijeme pregovaračkog procesa. Želimo se povezati sa svima i u tom kontekstu Hrvatska je učinila više od 400 kilometara autocesta od slovenske granice do Srbije i nismo se zaustavili ni pred Slovenijom, niti pred granicom sa Srbijom. Hrvatska gradi od jedne granice do druge. Za razliku od naših susjeda koji se zaustavljaju ili ne završavaju autocestu Ljubljana - Zagreb, kao što nisu niti jednog metra izgradili od Maribora do Macelja. Hrvatska za razliku od njih želi sa svojim susjedima živjeti u miru i dijeliti iste europske vrijednosti.

Sanader će se vratiti

• Vjerujete li u mogućnost Sanaderovog političkog povratka?
- Vjerujem i to sam jasno iskazao i na Saboru HDZ-a, kao i u saborskoj raspravi u povodu izglasavanja povjerenja novoj predsjednici Vlade Jadranki Kosor. A oni koji tvrde da se on neće vratiti, to govore s pozicija svojih uskostranačkih interesa. Voljeli bi da se ne vrati jer s njegovim povratkom njihov utjecaj na političkoj sceni postaje beznačajan. Stoga sam uvjeren da će se Sanader vratiti. Jer ljudi takvih sposobnosti i potencijala ne mogu jednostavno nestati. Tim prije što je Sanader rasni političar i državnik s velikim ostvarenjima i projektima. Naravno, to je moje mišljenje i moja želja i nemam Sanaderov mandat za iznošenje takvih tvrdnji. On će se vratiti, a kada i kojim povodom ne znam. Neće to biti ni tako brzo, ali ni tako daleko. A o kakvom je političaru riječ potvrđuje i Sanaderovo anticipiranje svega onoga što se događalo nakon njegova povlačenja. Rekao je da se ništa dramatično neće dogoditi i doista u iduća tri dana HDZ je dobio novu predsjednicu, a hrvatska vlada novu premijerku. To je dokaz da je Sanader sve dobro promislio prije nego što je donio odluku. Moram pohvaliti i držanje predsjednika Mesića jer je vrlo brzo nakon konzultacija sa svim parlamentarnim strankama donio odluku o imenovanju nove mandatarke.

Mesić bi nakon Pantovčaka trebao ostati iznad svih političkih opcija

• Što mislite o osnivanju trećeg političkog bloka na čijem bi čelu, kako tvrde mediji, nakon isteka mandata bio predsjednik Stjepan Mesić?

- Treći blok je moguć, iako prema mojem mišljenju za njega nema previše političkog prostora, pa čak i kad bi ga vodio predsjednik Mesić koji ima iznimnu političku težinu i respektabilan utjecaj u javnosti. No imam dojam da to sanjaju oni koji bi se pod Mesićevim kišobranom htjeli dočepati vlasti, na jedan lagodan način. Kad bih bio na Mesićevu mjestu, ne bih olako trošio veliki ugled koji se može upotrijebiti i nakon mandata u važnim poslovima za državu, kao što to rade i bivši predsjednici SAD-a. No, ako ponovo uđe u aktivnu politiku i dođe na čelo nekog bloka, onda gubi tu karizmatičnost koju je stjecao za vrijeme predsjedničkog mandata. Smatram da bi Mesić kad ode s Pantovčaka trebao ostati iznad svih političkih opcija i stranaka.

Zoran Milanović